Економист

809

сезвећ а ва istom opsežnošću, rekao bi, delikatnosti ulazi u pitanja saniranja kao što to čini gore navedeni zakon u pitanju kontrole novčanih zavoda. Iz niza ovih zakona vidimo, da problem zaštite ulagača nema one veze sa bankarskim poduzećem, koja se u stanovitim krugovima predmjevaju ı da Je ne samo oportuno, Već upravo nužno, da se pitanje zaštite ulagača riješi na svoj načim i u vidu posebnog zakona (a kao uzorprimjer mogao bi da nam služi zakon od 10. oklobra 1994 br. 239) sasvim odvojeno od ostalih ne manje važnih pitanja kao što su preko potrebna relorma trgovačkog zakona u vezi sa akcionarskim društvima, odgovornost bankarske uprave i t. d. Ovdje je red istaknut da Je centrala novčanih zavoda, koja u Mađarskoj postoji na temelju zakonskog članka NIV od 19926. čisto тата ivorevina. NjJoJ Je bila glavna svrha, da zaštićuje probitke novčanih zavoda. Ova Je institucija, kako je poznato, osnovana utjecajem i odlučnim sudjelovsnjem države. Država je sama preuzela poslovne udjele u vismi od 100 milijuna kruna i osim toga je dala središtu novčanih zavoda posebnu svotu od 25 milijuna u pričuvne svrhe na raspoloženje. Razumije se, da je država imala najjači upliv na izbor glavnih funkcionera i da je imala puno razloga, da se osobito angažuje za bankarske zavode, kroz koje su milijarde ratnog zajma bile plasirane. Središte novćanih zavoda održalo se Je u nešto promjenjenom obliku i poslije rata. Iskustva ne govore baš u prilog ove institucije.

Čehoslovačka republika — donijela je pod pritiskom vrlo kobnih i učestalih padova bankarskih zavoda — zakon od 10. oktobra 19924 br. 258, kojim se uređuje opći fond moočanih zavoda (LOSE Članovi ovoga londa dijele se u tri kategorije, a svaka od njih ima svoj specijalni fond. Iz ovoga fonda dobivaju članovi u slućaju novčanih бебкоба razne pomoći. Zakon od 9. oktobra 1924 br. 257 normira osnivanje specijalnog fonda za ublaživanja gubitaka, koji su nastali radi poratnih prilika. Dotacija toga fonda vrši se prinosima zavoda i države. Među zavode, koji imaju biti zaštićeni ovim zakonom, spadaju u prvom redu akcionarska društva ı društva sa ogranićenim jemstvom, koja se bave novčanim ı bankarskim poslovima, ako primaju uloge na štednju i na otvoren račun, zalim kreditne zadruge, štedionice ı b. d. Prinos države može da dostigne iznos od najviše 50 milijuna ć. k. 40. oktobra 1924 prolongiran je zakon (br. 241) o dužnostima bankara kad prima hartije od vrednosti u pohranu, a napose donijet je najvažniji zakon od