Економист

ПРУ > А

ОЦЕНЕ и ПРИКАЗИ

Ог. Втапко Aleksandem

Das Jugoslavische Bankwesen

Naša je privredna literatura veoma mršava. Osim par učbenika političke ekonomije i nekoliko rasprava o našem valutarnom pitanju, te nekoliko prikaza o stanju naše industrije, mi imamo jako malo originalnih radnja koji bi dali jedan jasan i logičan prikaz izvjesnog ekonomskog pitanja ili problema. Glavni dio naše privredne literature nalazi se razbacan po raznim časopisima i dnevnim novinama.

Kod nas pogotovo fale djela koja bi dala jedan sistematski prikaz izvjesnog pitanja tako da bi čitalac mogao dobiti jasnu sliku ćitave stvari. Eto mi još ni danas nemamo na našem jeziku jednu radnju koja bi prikazala recimo naše valutno pitanje u svim njegovim fazama, a isto nam tako fali jedno sistematsko djelo o problemu naše agrarne reforme, sve pitanja koja su tako dugo bila na dnevnom redu, pa ipak se nitko nije našao koji bi kritički prikazao i ocjenio sva ta tako važna pitanja.

izgleda čudno a ipak je tako da se gro literature koja se bavi našim privrednim problemima rekrutira iz disertacija onih naših studenata koji na inozemnim universama doktoriraju iz poiltičke ekonomije ili iz trgovačkih nauka pa za svoju fezu redovito uzimlju naša privredna pitanja. Tako već imamo nekoliko disertacija koje tretiraju našu valutnu reformu doftično valutni problem, zatim našu agrarnu reformu, probleme naše vanjske trgovine, carinske politike ı sličnoga,

Kao što je ı naravno samo jedan dio tih disertacija prelazi prosjećnost i zavrijeduje da se na njih osyrnemo. U svakom slučaju da nije tih diserkacija, mi bi imali daleko manje privredne literature nego što je imamo pa prem: tome treba to imati u vidu kod ocjene tih disertacija. Obzirom da se te disertacije daju na ocjenu profesorima inozemnih universa, koji slabo ili nikako ne poznaju naše privredne prilike, nije nikakvo ćudo što u tim disertacijama veoma često ima ı stvari koje ne stoje ili koje su skroz krive,. Tek sada kad se počmu izrađivati ı dasertacije za postignuće doktorala na MkonomskojKomercijalnoj Visokoj Školi u Zagrebu, dakle kod nastavnika kojima su poznati naši privredni problemi, takove se disertacije, bar ne na našem jeziku ne će Više moči usvajali prije nego što se podvrgnu temeljitim revizijama i ispravcima.