Економист

268

Predaleko bi vodilo iznositi kako su se idejno ovi pokreti izgrađivali, koji su statički i dinamički činioci dovodili do rezultante, Која зе је ispoljila u praktičnoj provedbi „agrarne reforme” u pojedinim narodima. Za nas je možda dovoljno saznati, kako li su naši neposredni susjedi u jugoistočnoj Europi ovaj problem agrarne reforme praktičkim djelom kod sebe riješili, da možemo možda prosuditi u koliko li je naše vlastito riješenje — п Које ovdje radi ograničenog vremena ne ulazimo — bolje ili lošije, t. ј. da hh možemo očekivati, da će se naši susjedi po svomu načinu riješenja ovog pitanja u ekonomskom pogledu, u materijalnoj snazi 5VOJOJ, a po tomu ı po političkoj svojoj moći razvijati povoljnije ili slabije od nas.

Od naših pograničnih država možemo 4/Danijw isključiti iz naših razmatranja, Jer u njoj još nije došlo do promjene dosadanjegz režima vlasti na zemlji. Vlada biskupa Fan Noll-a naviJestila je istinabog reforme u tome pogledu, naročito olede dokinuća čilčijskog odnosa prema begovima, nu ta Je vlada раја, čini se, baš na tome pitanju. I vlada Ahmed bega Zogu-a obećaje reformu agrarnih odnošaja, nu do sada nije poznato, u kojem smjeru i opsegu bi se ta reforma imala provesti.

U /ialijut Je pokušano razbijanje velikih posjeda (sama crkvena imanja zapremaju 1/, sve obradive površine, a privatni veliki posjedi skoro isto toliko) u ograničenom opsegu uvjetno, t. J. samo oni veliki posjedi se odsvajaju, kojih vlasnici ne bi htjeli provesti nužne meloracije, gradnje, ceste itd. za oplimalizacıju njihovih priroda. Takove posjede predaje državna vlast uz punu odštetu Аовадапјео vlasnika udruženjima malih posjednika, koji će uz stručnu ı Hinancijalnn pomoć države provesti nužne radove. Posljedak toga rada nije poznat.

U Austriji nije došlo do aorarme relorme unatoč sklonosti predsjednika republike A. Hainiseha, koji je o tomu napisao vrlo zanimivo veliko djelo.

U Ugarskoj Je već prije rata bio nastupio Jedan dosta јазап prelaz zemljišnoga posjeda ız ruku veleposjeda u vlasnost malih posjednika.! U prosjeku godina 1905—1915 se Je površina malih posjeda godimice uvećavala za 84.000 k. j., nu veliki je posjed

1 G. Lorenzoni : La politique agraire ilallienne et les Latifundia. R. 1. d. I. MB. e. S. Rome 1995. III.-A.

8 MB. C. Sedlemayr : zur Agrarreform in Ungarn. W. L. Z. od 13. IL. 1926.