Економист

267

Njemačkoj još u smislu narodne odbrane ove gramice bolje zaštićavale. Ciljevi ove agrarne reforme emmentno su dakle poliпећке пагах1. О) Мјетавкој зп se socialisti kao vladajuća stranka dugo kolebali izmedju dogmatičke nauke Karla Marsa ı Kantsky-a, po kojoj Je malim posjedima sudjeno da se pretope u velike ı da Je io isto tako poželjeno kao ı pretvaranja sitnih obrta u velika industrijska poduzeća, — ı između novijih nazora socijaliste Dr. Рада, prvog ministra poljoprivrede republikanske Njemačke, koji dokazuje, da je stvaranje baš malih posjeda poželjeno ı time u savezu razbijanje velikih u sitne. Socijaliste su konačno tražili, da se veliki posjedi smanje do maksimalno 750 Ha poljoprivredne površine ı do 100 Ha šume. Postrance od ovih w socijalističkoj ideologiji se krećućih ciljeva idu težnje „poljoprivrednih” reformera, koje predvodi Damaschke. a koji idu za stvaranjem „,domaja”, za uređenjem hipotekarmog kredita, oporezovanjem zemljišne rente, stvaranjem „AlImende”, sprečavanjem spekulacıje sa gradilištima ı oporezovanjem prirasta vrijednosti njihovog itd. Ciljevi njemačke reforme po tomu su pretežno socijalnog značaja.t

U Pngleskoj Je, pod uplivom ideja J. А. Wallace-a, J. 5Mila ı H. George-a, već budžetnim zakonom Lloyd Georga god1908. pokrenuto pitanje stvaranja malih farma, a za vrijeme ! poslije rata je vrlo živo rađeno na tomu, da зе 12 redova industriJalnih radnika što veći broj opet vrati prvotnoj proizvodnji stvaranjem malih posjeda. Cilj engleskih ratnih ı poratnih nastojanja oko prevedenja velikih u male posjede bio je u glavnom osjeguranje prehrane Engleske otočne, izolivane države, dakle e/ronomski ı obranbeno. Predaleko bi vodilo iznašati, kako Je boljševizam n Pusi taj problem radikalno riješiti htio u cilju komunističkom, nacionalizacijom svega zemljišnoca posjeda ı razdiobom veliki imanja na seljake, te kako se Je baš na tome, što je sa zemljom postupano kao ı sa svakim inim sredstvom proizvodnje ı na olporu kojega su seljaci stavljali prestanku privatne svojine na tlu, razbila ideologija komunizma i boljševizma do konačnog priznanje privatnog vlasništva, prava baštinjenja itd. putem institucije „čjadla”. 0 јарогмостит državama Murope opažamo kao odraz prije spomenutih nazora već za vrijeme rala, a naročiLlo poslije njega, vrlo Jake pokrete za promjenom dotadanje podjele zemlje.

1 K. Diehl: Bodenbesitzreform. Handworterbuch der Mtaalswissenschaften. 1926. pag. 985.