Економист

270

u izmjeru od 600 е. ћу. (8750 таг) : до 3 К. ј. oranica, dok тај posjednici mogu njihov već postojeći posjed povećati do 15 К. ј. već prama raspoloživomu tlu. U tu svrhu potrebitu zemlju stavlja država na raspoloženje, koja Ju nabavlja po svom, ovim zakonskim člankom Joj danome pravu prvokupa ili expropriacije. To pravo država može da vrši 1.)na imanjima, koja su kupljena za vrijeme rata ili su vlasništvo na Javno polaganje računa obvezanih društava, 2.)kroz zadnjih 50 godina (prije rafa) nabavljena imanja, S.) hdeikomisi. Prvospomenute dvije kategorije imanja se preuzimlju po državi u čitavome njihovome obsecu, dok fideikomisi samo u toliko da im ostane sačuvana mogućnost daljeg racionalnog gospodarenja. Posve Je Jasno, da је ovakov zakon bio uperen u glavnom proti „ratnim bogatašima” a čuvao je stare feudalne aristokratske posjede ı narodno plemstvo (gentay-n). Ova razdioba imala je odma početi ı biti dovršena za pet godina, međutim је zak. čl. VIT.: 1924 ovaj rok produljen na neizvjesno vrijeme. Provedba zakona povjerena je posebnom tribunalu sa sudačkom vlasti, koji imade da ispita okolnosti onih, koji traže zemlju, da pronađe potrebita zemljišta, da im ustanovi cijenu ı da ıh razdijeli. Po tome tribunalu ustanovljenu punu cijenu imade da plati onaj, koji zemlju traži, nu ne na Jedanput, već u roku od 10 godina, do kojega vremena se on smatra zakupnikom njezinim sa posebnim pravima.

Takovim postupkom unaprijed Je bilo osjegurano, da će zemlja velikih posjeda preći u ruke samo takovih tražioca, koji se njome žele doista u svoju vlastitu korist služiti, te da će prelaz zemlje iz ruku maloga broja u ruke veloga broja sopstvenika u narodnosnom, socijalnom ı gcosodarskom pogledu značiti Jedan efektivni napredak. Ugarska agrarna reforma težila Je da stvori ne samo. Što veći broj malih posjeda, već da ti posjedi budu ı dovoljno veliki, da na njima može. jedna seljačka obitelj naći podlogu za kulturno ı materijalno mapredan život. To nije međutim uspjelo za ratnike, kojima Je dano samo 3 kj., već su ovi postali većinom nadničarı pri susjednom veleposjedu, ali Je uspjelo za one slarosjedioce sa premalim posjedom, da im se zaokruže ı uvećaju posjedi do 15 kj. Stvaranje jakog i zdravog seljačkoga posjeda ı stališa takovog, razbijanje monopolističkog karaktera vezanosa zemубпос posjeda, omogućenje, da zemlja u slobodnom sticanju Iprelazi iz ruku пезровођтјеса и гике уађатјег ı vrijednijega