Економист

271

gospodara, — io Je Ugarska agrarna reforma u velikoj mjeri doista ı polučila. Posljedak provedene reforme do g. 1995 bio je ovaj:

ukupna površina od 16,000.000 k.j. bila je te godine razdiјеђепа па 1130 velikih posjednika na preko 1000 k. j. ukupno 5.980.000 k. |. ili 34% ; 0.742 srednjih posjednika за 100—1000 k. j. ukupno 2,650.000 k. |., 16% ; 840.000 malih posjednika do 100 k. |. ukupno 8,440.000 k. j., 50%.

Razmjer između pojedinim vrstima obradbe bio je:

oranica paše šume те kulture veliki posjed ......... 4407 {9700 26%, (155 srednji posjed ......... 52% 2 11%. 16% mali posjed ............ 74% #% 2190 2

Unatoć zamašnosti ove agrarne operacije, kojom je postotak уеliko posjeda od 59%,3%, smanjen na 34%, ipak je uspjelo bilo da su lunkcije velikoga posjeda kao glavnog stvaratelja exportnih suvišaka, kao podržavaoca pepinijera i razsadišta stoke i sjemenja, kao vlasnika brojnih gospodarskih industrija ostale gotovo tako poštedene kao i u Čehoslovačkoj. Dolazi to od tuda, što је уејеposjednička zemlja prelazila najvećim dijelom u ruke bivših radnika na velikim imanjima, koji su za svoje zvanje bili dovoljno kvalificirani ı koji su znali i umjeli u svom vlastitom interesu da održe produkeiju na dobivenoj zemlji po vrsti i u onoj približnoj visini, na kojoj Je bila u prijašnjoj vlasti veleposjednika. Naročito to vrijedi za gospodarske mdustrije, (slador, žesta škrob) u kojima Ugarska danas već imade veću' produkciju nego prije rata. Ipak Je i u Ugarskoj prosjek žetvenih prinosa danas još uvjek niži, no što Je bio prije rata, — jedna pojava, koja se opaža jednako u svim zemljama jugoistočne Murope, u kojima se je provodila agrarna reforma, koja međutim wu svakoj imade razne uzroke.

U RMumunskoj u kojoj 84,06%, svega žiteljstva odpada na zemljoradnike Je historijskim razvitkom socijalne njezine strukture došlo do toga, da Je najveći dio imanja zemljišnih bio u posjedu doseljenih Grka (Fanariota), Armenijaca i Židova. G. 1914 pripadalo је od tada nabrojenih 50385 velikih imanja samo 50 pravim Rumunjima;! od veleposjednika je 61%, prepuštao svoje posjede zakupnicima (2792 na broju), koji su u Vlaškoj davali zemlju

t Dr. A. v. Onciul: Wirtschaftspolitisches Handbuch von Mum:nic 1917. pag. 16.