Економист

212

seljacima ma obradu iz dijela u naravi bez da su im dali ıkakovu pomoć teglećom stokom, sjemenjem ili bilo kojim sredstvom produkcije, dok je u drugim krajevima zakupnik ipak dobivao od vlastelina bar tegleću stoku na posudbu, ili strojeve, ratila ı sl. Kako je u Rumunjskoj daleko pretežna gojidba pšenice ı kukuruze (83,9%, sve zasijene površine odpada na ove dvije biljke), to Je upotreba radne snage vrlo nejednaka tečajem godine, stoke se drži razmjemo vrlo malo, kapital u zgradama ı mrtvom naredu je na površinu računajuć neznatan, sve gospodarstvo imade posve etensivan značaj. Položaj rumunjskoga seljaka Je u granicama bivše kraljevine bio bjedan i očajan. Stannjegov od pleteraiblata, skrajna primitivnost uredjaja ı svega živovanja, bezizglednost da bi ovaj položaj mogao ikako poboljšati i podići se u Jedan višji socijalni sloj, izsisavanje po bezdušnim podzakupnicima tuđe narodnosti bunilo je ı najstrpljivije seljake, pak Je njihovo nezadovoljstvo izbijalo u čestim, kad kad i krvavim nemirima, od kojih je zadnji prije rata: bio g. 1907. Povodom tih nemira provedene reforme! Barbu Stirbea oc. 1848, Kogalniceana, princa Couze с. 1864 još su рогодохаје velikim posjednicima i pogoršavale stanje u buni podleglih seljaka. Ni reforma J. C. Bratiana i D'Stourdze 1907 povodom zadnje bune nisu mogle da zadovolje potlačeni najbrojniji stališ Rumunja te je istom zakonima od 15-20 decembra 1918 br. 3697 ı od 14. jula 1921 pružena zakonita podloga za dokinuće Jednog agrarnog odnošaja, kojemu nije para bilo u kulturnome svijetu. U vrijeme, kada su ovi zakoni stupili na snagu, povećana je međutim Rumunjska sa krajevima posve drugačije socijalne ı agrarne strukture, no što je bila ona prvotne Rumunske kraljevme. 12 slijedeće skrižaljke se razabire, kako je zemljišna posjed u Rumunjskoj ı kako u njoj pripojenim krajevima bio razdjeljen prije rata:

Posjedi do 100 Ha. Posjedi preko 100 Ha.

Broj po- Broj po-

sjednika Površina Ha МА sjednika Povržina Ha o Rumunska 959.672 4.016.445 5420) 5.375 3.819.351 #869 Bukovina 198.080 232.98 36.25 1.105 6375 Crishana i Maramou 93.491 9.997.971 41.9% 2.786 5976 Besarabija 99.660 2.490.998 60.50 1.741 3915 "Transylvanija 458.028 9.373.767 68.59 1752. 3113 Banat 237.874 2.194.217 71.07 759 2893

Dok u krajevima, gdje preovladuje Rumunjski živalj, prevladuju i veliki posjedi, dotle vidimo, da u krajevima, u kojima su druge narodnosti Jače zaslupame, prevlađuje mali posjed.

1 M. Constantinesco: Ićvolution de la Propričte rurale et la reforme agraire en Rumanie 1925 pag. 295—800.