Економист

313

Jednim malim popustom na tarifi za drvo ta se razlika dade veoma lako eliminirat a da za to ne treba velike investicije u svrhu podizanja jedne nove luke.

Sve kad bi i luka Ploče imala promet od 40.000 уасопа 60 još ne bi bilo dovolino da se pristupi izgradnji jedne nove luke, pogotovo ne kad se tu nalazi luka Metković i kad je Gruž udaljen samih 80 kilometara više nego što bi bila luka Ploče. 5

Obzirom na konkurenciju koju prave našim lukama Trst ı Rijeka mi moramo sve poduzeti da čim prije bar jednu našu luku tako dotjeramo da i u tehničkom smislu odgovara jednoj modernoj luci. Kad se Je pred par mjeseci spominjalo da će Mađarska u Splitu dobiti svoju slobodnu zonu, naša se je javnost morala čudom pitati kako možemo tražiti od Mađarske da svoju prekomorsku trgovinu koncentrira u Splitu kad ta luka nije izgrađena, kad nema skladišta, dizalica i sličnog tehničkog uređaja. Sva naša privredna javnost morala bi sve poduzeti da se bar jedna naša luka potpuno dotjera, da se izgrade magazini, dizalice, da se odredi i jedna slobodna zona eda tako i mi dobijemo jednu luku koja će u svakom pogledu odgovarati savremenim potrebama. Mjesto toga dolazi se eto sa zahtjevom da se u jednom skroz pustom, močvarnom i nezdravom kraju podigne jedna nova luka, koja bi imala za posljedicu da se naš i onako decentralizirani prekomorski promet još u većoj mjeri decentralizira, na veliku štetu čilave naše privrede.

U izgradnji naših luka freba odbaciti sve sentimentalne obzire jer je jasno da mi ne možemo alimentirati 5 do 6 velikih luka. Mi moramo sve nastojati već i obzirom na sredstva koja nam stoje na raspolaganje da izgradimo bar jednu modernu luku, pa se u svakom slučaju već iz lfinancijalnih razloga treba odlučiti za jednu luku koja je bar u glavnim potezima već izgrađena, koja ima željeznički spoj i oko koje postoji već i jedan grad koji je u stanju da primi sve urede i da dade stana svim onim koji su zaposleni u toj luci. To sve nije slučaj u Pločama, tamo bi trebalo iz ničega, dapače iz još manje od ničega jer su tu same močvare, podignuti jedan novi grad pa bi djelom država djelom naša privreda oko izgradnje tog grada irebala dugoročno inveskiralti stotine pa čak ı milijarde dinara.

Dok privatnici nalaze vremena i novaca da izlaze sa predlozima o novim lukama ni po jada, žalosno je kad takovi predlozi dolaze sa strane korporacija koje bi više imala voditi računa o interesima cjelokupne naše privrede kao i sredstvima koja našoj državi stoje na raspolaganje. Dok ni naše glavne luke nisu ni djelomično izrađene, nema ni govora o podizanju novih luka pa radilo se tu i o problemalićnim interesima bosanske industrije drya. Iz krize u kojoj se sada nalazi ta industrija treba tražiti druge izlaze a ne podizanje novih luka.

Dr. Teo Bel.

Les problemes agčraires en Yougoslavie

Napisao Milan Ivšić, doktor prava, poliličkih i ekonomskih znanosti sveučilišta u Ранти sa predgovorom Victora Boreta, bivšeg francuskog ministra poljoprivrede

Knjigu i pisca morat će naša javnost dobro upamtiti, jer je ona prvi opširni prikaz naših danas najaktuelnijih gospodarskih problema i jer njome