Економист

766

e) kumulirati tunkceije člana upravnogz odbora u više društava bez dozvole glavne skupštine, Jer se na taj načm daju пајlaglje izigrati ustanove o ograničenju kredita članovima upravnog odbora.

Naveo sam tek neke zabrane, koje držim, da bi trebalo taksativno navesti, a ı te bi trebalo iscrpljivije obraditi, što u opsesu referata nije ni moguće ni potrebno.

Prekršaj tih taksativno nabrojenih zabrana imao bi se kazniti, a odgovorni organi imali bi solidarno snositi svu štetu. Za slučaj da uslijed prekršaja tih normi dođe do sloma banke, morali bi se funkceionarı bamke kazniti zatvorom. Samo s osjJetljivim ı egzemplarnim kaznama moći će se smanjiti pogibao slomova skrivljenih po organima drštva. Nikakova kontrola nije kadra sprečiti bankovne slomove, jer se zabranjeni poslovi mogu vjJešto sakriti. Nakon sloma moguće je ustanoviti koji su propisi prekršeni, pa ako se ovdje upotrebi oštra kazna, to ova mora dijelovati kao zastrašujući primjer na organe drugih društava. To vrijedi naravno samo u onom slučaju ako se propisane kazne ı doista u svo} sv0oJo] strogosti primjenjuju, a Ja sam uvjeren da bi već danas bilo manje slučajeva bankovnih slomova, da su se ı dosadanji nedostatni propisi trgovačkih i kaznenih zakona tamo, саје Je potrebno bilo, primjenili. Međutim poslije rata kao da su upravni organi dioničarskih društava postali sakrosanktni, pa Je samo možda po koj raynatelj ili vlastnik male kakove banke morao ispaštati grijehe za one velike, koji su, hvala budi i opet našim specijalnim prilikama, dosad uvijek izmaknuli koli kaznenoj toli ı civilnoj odgoVOTmosti. Osim ovih taksativno navedenih propisa preporučio bi Jednu ustanovu koju Austrija normira (Bankhattungsgesetz od 29.VII. 4994) prema kojoj svaki odgovorni organ dioničarskoga društva mora postupali pomnjom uredna trgovca ı odgovara za svaku štetu, koja nastane ako protivno postupa. Za slučaj spora snosi teret dokaza, da je postupao pomnjom uredna trgovca luženi organ, pa nije dužnost tužiteljeva da dokaže nepomnju društvenog отсапа.

S pitanjem ko ima da odgovara ı kome, ne kanim se odvje potanko pozabaviti, jer je to detaljno obradio u svojem уеб с1iiranom releratu а. prol. Škerlij. Uz organe i zabrane po glavnoj skupštini imaju svakako, da odgovaraju i oni organi, koji su u svojsbvu upravnih činovnika kod poduzeća mnamješteni. lrelevantno je kod toga, dali se isti zovu direktori ili prokuristi, glavno