Економист

768

juča društva za osiguranje kredita tzv. Kreditversicherung. Та društva osiguravaju izvjestam postotak tražbine za slučaj neplateža iste i obično me nose 100%, riziko. Kad se mogu tražbine uopće osigurati, nema nikakove zapreke, da se ı ulošci, koji su iražbine proti banci, također do stanovitog postotka ne osiguravaju. Da se to provede treba naravno opsežni studij, pogotovo zato jer bi takovo osiguranje moglo prouzročiti mnogi menadni preokret u dosadanjem bankovnom poslovanju.

Nesmotrenim provedenjem takovog osiguranja pogodovalo bi se u prvom redu nesolidnim zavodima, Jer kraj pune sigurnosti ulagači će naravno svoje uloge povjeriti nesolidnom zavodu, koji će veće kamate plaćati od solidnog zavoda. Sa svim tim ne držim, da ovu ideju treba naprosto zabaciti, već treba naći modus da se ova ustanova dovede u sklad s interesima solidnih zavoda.

Prije nego zavišim prelazim na mjere, koje su potrebne, da se novčani zavod zaštiti od ulagača, a time posredno i opet ulagače od gubitaka, kao za slučaj nelikvidnosti inače aktivne banke. Treba moći sprečiti run na banku, koji neminovno vodi do propasti banke i s time do gubitka uložaka. Tu pomaže osim spomenutoga fonda i ustanova o moratoriju, koji je Čehoslovačka „Zakonom од 10.Х.1924. о тогафотји za zaštitu novčanih zavoda i njihovih vjerovnika uvela.

Takov moratorij može za pojedine ulagače imati neugodnih posljedica, ali većina ulagača time je spašena. Takovim se mora torijem ne bi smjela ustanoviti obustava plaćanja uopće, već samo preko izvjesne svote, i omogućiti obročne otplate većih uloga. U detalje ovakove ustanove ne mogu dvdje ući, pa se ı takova ustlanova ne može naprečac donijeti, već treba i zato opsežnog studija.

Donio sam u glavnom sumaran pregled onih mjera, koje držim da su potrebne da se donesu u interesu ulagača ı naveo sam razloge s kojih držim, da te mjere treba donijeti. Predlažem, da se donese specijalni. zakon o bankama prema principima, koje sam napred razložio, prepuštajući stručnoj komisiji, koja bi takov zakon imala donijeti, da ovdje nabačene ideje dalje izgradi, ı da donese zakon na temelju iskustava stečenih na tom području n drugim državama, ne smetnuvši ali pri tom iz vida naše zasebne prilike, koje se u mnogočem razlikuju od drugih država.

D-r Miroslav Vranić.