Женски покрет
delavstva in ne dopuščajo ženam nočnega dela, zato, da na mesta delavk pridejo moški. V Belgiji, na Danskem, v Estoniji, Litvaniji, Letoniji, na Norveškem, Švedskem, Čehoslovaškem se je začelo močno gibanje s ciljem, da izloči poročeno ženo iz dela. To so samo nekateri primeri, a skoraj povsod je enako. „Open Door” se nе bori proti zakonski ureditvi delovnega časa, delovnih pobojev, zaščite mladine pred prenapornim delom, proti temu, da se izbočijo nekatere škodljive surovine iz delovnega procesa, ali zahteva,
da velja zakonska ureditev za oba spola enako. Mi se borimo proti rafiniranem napadu na položaj žene kot odrastlega človeka, ki se skriva pod krinko človekoljubi ja. Mi se hočemo braniti proti 'podlem poizkusu, da se okuje poročena žena zopet v okove gospodarske odvisnosti pod pretvezo, da je tako za njo najboljše. A prisiljena odvisnost ni koristna za odrastlega človeka, ker je ta odvisnost posebna oblika suženjstva.” Prijave za konferenco sprejema: Winifred Le Sueur, London S. W. I, 3 Iddesleigh House, Caxton Street.
Godišnja skupština Ženskog pokreta u Zagrebu
14 decembra prošle godine održao je Ženski pokret u Zagrebu godišnju skupštinu. Skupštinu je otvorila pretsednica gđa dr. Mira Vodvarka Kočonda, koja je u prvom redu pozdravila prisutne zahvalivši im se što su se odazvale pozivu i došle u tako velikom broju, da saslušaju što je sve u ovoj godini urađeno za poboljšanje položaja žene. Ona je u svom govoru istakla težak položaj žene, koji današnja teška ekonomska situacija još i pogoršava. Žena ne samo da mora snašati razne brige kao kućanica, kao majka i supruga, nego se i samostalnoj ženi otežava njezin položaj i ugrožava njezina egzistencija. Poziva sve žene na složan i predani rad za zajedničke ciljeve i poboljšanje njihovog položaja. Naglasila je da iako ie teško biti žena, ipak je časno biti žena, pa je završila svoj govor naglasivši, da je uvjerena, da će rad, koji je do sada utrošen i onaj koji če se još utrošiti za opči boljitak svih žena, donijeti koristi i dobre plodove, ali molj sve žene, da u tom radu ustraju i ne klonu ni pred kakovim zaprekama. Zatim je tajnica društva, gđa dr. Slava Rastovčan podnijela izveštaj o društvenom radu: Rad Ž. P. kretao se u dva pravca: 1.) U saradnji s ostalim Ženskim pokretima u našoj državi s kojima smo povezani u Alijansi ženskih pokreta. 2.) U prosvjetno-propagandističkom feminističkom radu u Zagrebu i u specijalnom feminističkom radu: a) unutar odbora, i b) sa feminističkom sekcijom zagrebačkih studentica. Veliki dio tajničkog izveštaja zauzimao je prošlih godina referat o našem sudjelovanju na feminističkim kongresima. Prošle godine nije bilo nikakovih feminističkih kongresa ni u inostranstvu ni u nas. Razlog leži u teškim eko-
nomskim prilikama, pod kojima stenje sve čovječanstvo. Po našem mišljenju međutim Internacionalna feministička alijansa suviše je rano bacila oružje i odgodila već fiksirani feministički kongres u Ateni, koji se imao održati o Uskrsu 1932, a koji je imao raspravljati o zaštiti ženskega rada, dakle o vrlo važnoj i interesantnoj feminističkoj temi. Po našem mišljenju trebalo je forsirati i održati atenski kongres pa makar i s manje delegata i u čedinjim okvirima, bez svečanih primanja, banketa, kazališta itd., jer te priredbe stoje mnogo novaca, a jedino važno ipak je samo sam rad na kongresu. Po svemu sudeći neće se u skoro vrijeme moći održati koji internacionalni kongres. Zato je odbor Internacionalne feminističke alijanse održao u mjesecu julu o. g. sjednicu u Londonu, na kojoj je zaključio da u martu ili aprilu 1933 održi u Marseille-u širi sastanak uprave i nacionalnih pretsjednica. Vrlo se osjetljivo zapažaju posljedice toga, što se več dulje vremena ne sastajemo sa stranim feministkinjama. Svakom radu, svakom naročito idejnom pokretu potrebna je uvek nova hrana, nov impuls, novo oduševljenje. Kakogod se ti poticaji crpu u velikoj mjeri na takvim kongresima, tako obratno klonu duhovi, kad tih svježih poticaia iz velikih svjetskih sredina nestaje. Baš radi toga što feminističke ideje vrlo teško krče put, zamoreni duhovi krčitelja potrebiti su uvijek novih i svježih potsreka i zato ne možemo drugo nego žaliti, što nam današnje teške prilike onemogučavaju lični kontakt s agilnim i odličnim stranim feministkinjama. I. Kako je pretprošla gedina obilovala kongresima, tako je obilovala i sastancima naše A. Ž. P.
4
ŽENSKI POKRET
JANUAR, 1933