Женски покрет
uredbe i običaji kod raznih privatnih namještenja, zaštita siročadi i udovica, zaštita fabričkih radnica i kućne posluge. Osim ove društvene zaštite žene cilj je ovakovog udruživanja, da se podigne prosvjetni i kulturni stepen žene, jer bez prosvjete i kulture ne može biti ni govora o kakovom napretku i boljoj budućnosti širokih slojeva našega naroda. Da bi se ovi ciljevi ženskoga pokreta mogli u djelo prevesti, potrebno je da žena ima udjela u izvrševanju političke vlasti. Bez političke vlasti svako nastojanje žena da poboljšaju svoje stanje ostaće samo glas vapijućeg u pustinji. Taj uticaj na vršenje političke vlasti žene mogu da dobiju
samo putem aktivnog i pasivnog prava glasa. Samo onda ako dobijemo pravo glasa možemo se nadati, da bi naša borba mogla imati uspjeha. Ako dobijemo pravo glasa, onda su sve naše nade potonule. Ali mi vjerujemo u pobjedu pravde. A ta naša pobjeda imaće i velikih posljedica za čitavo ljudsko društvo, jer mi se žene ne borimo zapravo za sebe, nego se borimo za svoje porodice, za svoju djecu, za svoje muževe, jer želimo da im život učinimo ljepšim i lakšim. Mi se nadamo da nijedan pošteni i čestiti muškarac neće biti protiv nas i da će naša skupština i sadašnja i buduća u velikoj većini priznati nama, ženama, potpunu jednakopravnost sa muškarcima.
II Radnice polja, fabrike, radionice
Jela Rokić, seljanka,
Jasenovac
Prosto je već preko godinu dana kako je u Jasenovcu osnovano društvo Ženski pokret. Taj naš pokret imao je u Jasenovcu velike poteškoće zbog nerazumjevanja naših mještana, koji su mnogo prigovarali. I rekoše: što će nam neki posebni ženski pokret, a pogotovo što će to seljačkim ženama. Podmetalo se i predbacivalo, da će ovaj pokiet odvući Ženu od kuće i kućnog ognjišta, pa da će žene zbog toga zanemariti i zapustiti svoje domaće poslove. Bilo je čak i takvih osoba, koje su govorile da je to pobuna protiv muškaraca i protiv kućnoga posla. Eto koliko je tu bilo nerazumjevanja i koliko su krivo shvaćeni ciljevi toga našega udruženja. U prvom redu treba da naglasimo da ženski pokret nije uperen nikako protiv muškaraca, nego dapače ženski pokret drži da samo prava, iskrena i drugarska suradanja između muškaraca i žena može doprinijeti da se dobro riješe goruća pitanja naših dana, i to kako u porodičnom tako i u javnom životu. Ženski pokret ne odvlači Ženu od porodice i kućnog ognjišta, nego upravo baš i drži da je najvažnija zadaća žene u porodici, ali ujedno misli i traži da u svim pitanjima oko porodice, djece i samih žena treba da kažu baš i žene svoju riječ. Do sada se odlučivalo o životnim pitanjima žene, djece, porodice i tako dalje bez pitanja žene, a čak su ta pitanja često rješavana na štetu žene i porodice.
Kaže se: žena drži tri ugla kuće, dakle puna je dužnosti, ali zato svejedno nema nikakva prava. Mi ne tražimo ništa drugo, nego da se o nama, ženama, ne rješava bez nas, jer smo i mi, žene, ljudska bića, koja imamo prava na život. Prošla su ona vremena, kada se smatralo da žene uopće nemaju duše i da žene daleko zaostaju za muškarcima. Danas žene rade sve one poslove što rade i muškarci, pa prema tome zašto da ne budu onda i ravnopravne! A sada da upitamo: zašto seljačke žene da stupe u ženski pokret? Na to pitanje bih ja odgovorila ovako: Ako je pokret ili žensko udruženje potrebno gradskim ženama, onda je još potrebnije ženama na selu, jer baš seljačke žene su izložene svim mogućim teškoćama i društvenim nepravdama. Žensko udruženje na selu je u prvom redu potrebno da digne izobrazdu seljačke žene, a to neće biti od koristi samo za žene, nego bogme i za muškarce, a tako i za čitav narod, jer izobraženije seljačke žene će onda mnogo bolje odgojiti svoju djecu, a biće i od koristi i pomoći svome mužu u životnoj borbi. Ženska udruženja su potrebna seljačkoj ženi već zbog toga, da se poprave i mnogi zakoni, koji su na štetu žene i porodice. To su na primjer pitanja nasljedstva, materinstva, položaja žene u kući, pitanje siročadi, udovica i tako dalje. Sva se ova pitanja ne mogu riješiti, ako
SEPTEMBAR—NOVEMBAE 1935
ZENSKI POKRET
95