Жидов

u njem vlada pristojno. Tko se u hramu ne zna ili ne će da vlada pristojno, neka ga ne polazi. Za uspostavu mira i reda u hramu ne treba ni tiskanih oglasa, ni naročitih redatelja. Neka samo svaki posjetioc hrama energično brani svoje pravo na mir i red u hramu, neka svakog narušitelja pristojnosti i mira u svojoj blizini pozove energično na red. Neka samo roditelji i odrasli mladjima dobrim primjerom prednjače. Neka im kod kuće usade u srca štovanje za židovske svetinje, učitelji i vjeroučitelji neka za rana nastoje uvjeriti židovsku mladež, da samo onaj može očekivati štovanje od drugih, koji sam štuje svoje svetinje. Žalosno je, da se toj temi mora posvetiti toliko riječi, nu treba jednom učinit red, a kako se vidi, nije to niti tako teško. Samo se ne smije imati obzira prema onima, koji u hramu ne pokazuju obzira prema drugima. Bio bogat ili siromah, muškarac ili ženska, odrasao čovjek ili dijete, tko dolazi u hram, treba da se vlada pristojno, hramu dolično! Židovski akademski kulturni klub . »Judeja« (Zagreb) u ratu. U oči rata, ljetnoga semestra I§l4, brojala je »Judeja» osamnaest aktivnih članova. U vojništvo odoše šestnajstorica! Još se nezna da li je koji od njih stradao životom, dok su nekolicina zadobili rane ili oštetili svoje zdravlje. Koliko nam je poznato priopćujemo još ove podatke o našim vrlim judejancima! Nestao je! Jednogod.dobrov.Wimer Julije, aps. phil, U zarobljeništvu se nalaze; Jednog, dobrov. Altaraz Zadik. aps. iur. (Rusija), zastavnik Frohlich Julije, aps. iur. (Sibirija), zastavnik Braun Oton, aps. iur. (Rusija). Odlikovanja dobiše ; Zastavnik Anhateer Bruno, stud, iur (velika i mala srebrna kolajna za hrabrost); poručnik Neumann Žiga, cand. iur. (signum laudis s mačevima, velika i mala srebrna kolajna); poručnik Pollak Rudolf, cand. iur, (mala srebrna i brončana kolajna); poručnik S i n g e r Josip, cand. iur. (velika srebrna) Od zarobljenih članova odlikovani su: Braun Oto, (velika srebrna kolajna) i Frohlich Julije (veli a i mala srebrna i pruska kolajna za hrabrost.) Židovska čitaonica u Osijeku! Posebni utemeljiteljni odbor, kojemu je na čelu dr. Hugo S p i t z e r i J. N. S c h u 1 h of izdao je proglas koji priopćujemo u skraćenom obliku: »Već se davno osjetila medju našim židovstvom potreba kulturne i nacijonalne veze. Pokušavalo se na razne načine toj potrebi udovoljiti. No društava osnovanih u tu svrhu, moralo je nestati, ili poradi manjkavog programa, ili poradi krivog njegovog shvaćanja. Današnje nam političke prilike ne dozvoljavaju osnutak društva, koje bi zadovoljavalo potrebama nacijonalno osvješ- tenog židovstva ili pripomogle njegovom osvještenju. No što u glavnom nedostaje našoj židovskoj javnosti, tč je židovska publicistika i dobra knjiga. Tome odmoći mogla bi zasada čitaonica, koja bi našem židovstvu davala potrebnu duševnu hranu. Upoznati naš svijet sa aktuelnim židovskim pitanjima; dati mu prilike, da se upozna sa modernim židovskim duhom, s novom našom književnošću, umjetnošću i znanošću; utrti na taj način pOt, kojim bi u našu porodicu prodro zdrav i svijestan duh židovski; probuditi u njem ponos slavne naše prošlosti, učvrstiti ga u borbi sadašnjosti i uvjeriti ga o veličini budućnosti našega naroda to bi imala biti svrha

židovske čitaonice, koju kani potpisani odbor osnovati u Osijeku.** Agramer Tagblatt o židovskom pitanju. U broju od 16. listopada štampan je u podlisku članak dra. Artura Rosenberga pod naslovom: »Der Ziosmus als soziale Bevvegung*. Zanimljivi i uvjerljivi podaci ovoga članka crpljeni su iz memoranduma židovskog radničkoga saveza Poale Zion na centralni ured socijalističke internacijonale. Virilni zastupnik Židova u hrvatskom Saboru? Nova izborna reforma morala je proći neku stanovitu fazu, prije nego li poprimila onaj oblik, u kojem će biti podnesena saboru. Kako doznajemo nadopunjen je zakon o izbornoj reformi s nekim ustanovama. Izmedju ostaloga, imali bi doći u sabor kraljevine Hrvatske i Slavonije i virilni zastupnici priznatih vjeroispovjesti, koje dosad nijesu imale svoga predstavnika u saboru. Na taj način, dobila bi i izraelitička vjeroispovjest virilnoga zastupnika. Pojedinosti o ovoj novoj ustanovi još nijesu poznate. Glas sa bojnoga polja. Odasvud, gdje žive Židovi, koji razumiju hrvatski, stižu nam brojna pisma. Sva ta pisma odišu žarkom ljubavi za židovstvo i puna su oduševljenja i radosti poradi izlaženja lista, koji se stavio u službu mladožidovskog pokreta. Evo nekoliko redaka iz jednog pisma, što nam ga, u ime svojih drugova, posla podčasnik jedne b.-h. pukovnije na fronti, g. Jakov A 1 k a 1 a y : ~S neopivisim veseljem primih jučer 1. i 2. broj našega lista ~Židov". Takodjer i ostali bosanski Židovi, koji se nalaze ovdje, pročitaše list velikim veseljem, jer otkad je, poradi ratnih prilika, prestala izlaziti naša ~Smoira“, nismo imali do danas lista, koji bi govorio o židovskim pitanjima. Mi Židovi sočanske fronte zahvaljujemo se najljepše onoj gospodi, koja su poradili oko toga, da je mogao izaći naš list, te im izdaleka, uz cijonski pozdrav, kličemo: Hedad! ..." S ganućem i zadovoljstvom pročitali . smo ove iskrene redke, koji nas bodre na ustrajnost u daljnjem radu za pravednu našu stvar. Ali ujedno ističemo, da ova naša ustrajnost ne bi dovela do cilja, kad ne' bi imali ovako oduševljenih čitatelja i sumišljenika. U ime izdavača, neka bude svima njima na materijalnoj i moralnoj potpori, kojom obezbijediše izlaženje našega lista izrečena naša iskrena zahvalnost. Zemunska židovska omladina u ratu! Gotovo svi omladincimoradoše pod oružje. Nekima se zameo trag, a drugi zadobiše rana i bolesti. Nikad se više neće u potpunom broju okupiti, u radu za ostvaranje židovskih idejala, oduševljena Četa svijesne židovske omladine! Za trojicu znamo, da više nisu medju živima. Bolesti je podlegao u Budapestu, Aladar Pol lak;' na bojištu je pao: Makso (iz Županje), a od neprijateljske granate übijen je na ulici u Zemunu N. Tancsos. O ostalima poznati su još ovi podaci: Odlikovani su: poručnik Karl Binder, poručnik Alfred Binder, poručnik Alfred Wessel (iz Rume), zastavnik Josip Herzl. kadet Bruno Fekete. Zarobljeni su; Zast. Vilim Sonnenberg, zast. lsak Alkalay (iz Bjeline) i ednogodišnji dobrovoljci Jeno Pissker, Hugo Richtmann, (iz Rume) i Bertold Binder. Kao srbijanski podčasnik zarobljen je Avran Asriel (sada u Micske, Ugarska). Interniran je kao rumunjski podanik Josip Elias (Tapiosiily kod Pešte).

Odlikovanja Crvenoga križa. »Narodne Novine« od 19. listopada donašaju listine odlikovanih znakovima Crvenoga križa. Medju odlikovanima nalazi se lijep broj Židova oba spola. Osobne vijesti. Bojni rabin dr. Mojsije M a r g e 1, (Požega', sada na sočanskoj fronti, odlikovan je zlatnim križem za zasluge s krunom, na vrpci kolajne za hrabrost. Ranjeni prič. poruč. Stjepan Szomjas. 25. dom. p. p. odlikovan je vojničkim križem za zasluge trećeg razreda, s mačevima. Time mu je podijeljeno već četvrto odlikovanjae. Izvadak iz statuta zaklade kralja Karla izr. bog. opć. u Zagrebu. (Vidi br. 3.) I. Izr. bogoslovna općina u Zagrebu u svom krilu osniva zakladu (fond) sa svrhom, da se iz njenih prihoda odgaja i opskrbljuje siromašna siročad obojega spola, pripadna kojoj bogoštovnoj općini u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, koja je uslijed rata izgubila hranitelja, bilo da je ovaj u ratu pao, bilo đa je umro od rane ili od bolesti dobivene u ratu. y 11. Uslijed previšnje dozvole Nj. ces i kr., apošt. Veličanstva kralja, koja je općinskom predsjedniku saopćena dopisom Nj. Preuzvišenosti bana kraljevina Hrvatske. Slavonije i Dalmacije od 13. travnja 1917. br. 5141 Pr., ta se zaklada prozivlje »Zaklada kralja Karla za ratnu siročad«. 111. Sredstva se imaju namaknuti a) dotacijom izr. bogoštovne općine u Zagrebm b) zakladnim prinosima ostalih hrv.-slav. izracl. bogoštovnih općina, korporacija i sukrvnika i c) inim darovima i prinosima. Pojedini zakladni prinos iznosi najmanje deset hiljada kruna, koje se imaju uplatiti ili najedanput ili u pet godišnjih obroka po dvije hiljade kruna. Zakladnik, koji je kroz dvije godine s uplatom kojega obroka u zaostatku, gubi prava skopčana sa zakladnim prinosom, a uplaćeni obroci propadaju u korist opće zakladne glavnice. Svako zakladno mjesto nosi na sva vremena ime zakladnika, te zakladnik, koji je zakladni prinos potpunoma uplatio, ima dok živi pravo odrediti ono siroče, koje će se opskrbljivati na teret njegovog zakladnog prinosa, u koliko ovaj dosiže na podmirenje troškova skopčanih s opskrbom pojedinog siročeta. Imena zakladnika ovjekovječiti će se u sirotištu na spomen-ploči. IV. Zakladom upravlja posve samostalno predstojništvo izr. bogoštovne općine u Zagrebu, koje će ustanoviti potanke uvjete o primitku siročadi pod skrb zaklade odnosno u uredit se imajuće sirotište. Predstojništvo može za neposrednu upravu imenovati posebni kuratorij. V. U pomanjkanju ratne siročadi ili u koliko ne bude više siročadi, iz ovoga rata, ima se zaklada odnosno sirotište upotrijebiti za siročad u opće. Dar za tiskovni fond. Ugledni zagrebački tvorničar g. Matija F r e u n d darovao je za tiskovni fond »Židova« svotu od sto (100) kruna. Na veledušnom daru dobrotvora, zahvaljujemo se najtoplije! Sličica s požara. U Ludbregu porodio se požar u drvarnici kotarske oblasti. Kad je požar zahvatio susjednu kuću, koja je vlasništvo Židova, dobacio je zapovjednik vatrogasaca jednom vatrogascu ove riječi: „Neka gori židovsko!" Zaista krasan primjer pri vršenju gesla vatrogasaca: Bogu na čast bližnjemu na spas! Osiguranje budžeta izr. bogoštovnih općina. Pod ovim naslovom uvrstili smo u trećem broju člančić. O istom pitanju primili smo iz Koprivnice još i izjavu gg, Vilima Oriinwalda i Šandora Reicha (u ime privremenoga odbora!) Evo je:

STRANA 6.

»ŽIDOV« (HAJEHUDI)

BROJ 4.