Жидов

visiti svoju bradu, koju bijaše izdao. Sada ih se nije više bojao, jer de ga Apelles zaštićivati ... U licu izdajice kao da se pojavio ledeni izražaj izrugavanja i zadovoljštine. Zar nije tim drzovitim držanjem izvrgao ruglu i sramoti vjeru svojih otaca? Zar nije dao loš primjer, koji bijaše kadar i druge upropastiti? Zar nije on, na tijelu Judejaca ono udo, štono je počelo gnjiti? Matatija zadrhta na čitavom tijelu. U mozgu mu lupahu divlje misli. Očajno gledaše u nebo. Dušu mu ispunjavahu skrušene molitve i neko očekivanje ... Zar se neće pojaviti kakovo znamenje? U taj čas se grdna crna oblačina valjala od zapada k istoku: nosila je oluju . . . Apelles smiješio se slavodobitno. Njegovi debeli i siti svećenici pjevahu bahato o slavi i pobjedi Zevsa. Plaćenici probadahu Judejce otrovnim i prezirnim pogledima. A otpadnik stajaše čvrsto pred žrtvenikom i govoraše za svećenicima njemu posve tudje riječi

molitve. Vidio je pred sobom život sjaja i obilja, daleko od svoje fanatične braće, medju prijaznim strancima, koji će mu biti prijateljima, dok će istodobno braća njegova, koja ostadoše vjerni sebi i svom savezu, propasti u ropstvu i nevolji ili poginuti u borbi i bijedi. Već se činjaše kao da bi ovaj izdajnik, svojim smiješkom pouzdanja i sigurnim držanjem, mogao sve ono uništiti, što je Matatija probudio'i izazvao u srcima. Sjena one oblačine pade na puk, kojega nešto prodrma kao grom. Tada se rasplamti srce Matatijino. U velikoj boli srce mu se zgrči i potjera mu talas žarke kipuće krvi u lice i u oči. Noga se trže, ruka uzdigne. On ne bijaše više starac . .. Jedan skok jedan udarac jedan krik i izdajica pade mrtav do nogu nijemoga Zevsa . . . To bijaše lozinka za opći ustanak!

vaju viri Ini glas u saboru u ime pravoslavnih, njihovi crkveni dostojanstvenici. Čudnovato je, kako osječki list r Die Drau« javlja u broju od 11. prosinsa 0.g., da se je preostojništvo zagrebačke bogoslovne općine predomislilo,- pa da je, nakon što je isprva ustalo protiv svakog virilnog glasa sada ga reklamiralo za predsjedništvo Saveza bogoŠtovnih općina Hrv. i Slav. To čudnovatija je stvar radi toga, što je upravo spomenuto predstavništvo sve učinilo, da se taj savez općina ne ostvari. Nakon što je naime u travnju 1909. savez proglašen konstituiranim, nakon što su njegova pravila prihvaćena i izabran već privremeni odbor, a predstojničtvo zagrebačke općine bilo zamoljeno, da pravila podnese vladi na odobrenje zameo se trag cijelom spisu u arkivu zagrebačke općine. Čini se da se je zagrebačko predstojništvo danas, poslije više nego osam godina, toga nerodjenog saveza sjetilo jedino u povodu toga, što kod njega pohranjena pravila sadržavaju odredbu, da je predsjednikom saveza povremeni predstojnik zagrebačke općine. Sada se dakako neka gospoda ljuto kaju, što su se svojedobno toliko protivili osnutku saveza i što su jednodušne zaključke predstavnika svih bogoŠtovnih općina Hrv. i Slav. omalovažiliSada dakako nemože se o tom savezu više ni govoriti, jer nema dvojbe, da se veći dio općina, koje su god. 1909. pristale uz savez, danas neće više smatrati vezamani na tadanja utanačenja. Dapače i ja sam ću energički zahtjevati reviziju tada prihvaćenih pravila, odbzirom na stečena iskustva. Pa kada nerra saveza, nema ni predsjednika mu, i tako bi značilo, podijeliti predsjedniku saveza virilni glas> isto kao što židovstvu taj glas uskratiti' (Jasno je, da su ovdje izraženi samo osobni nazori g. dra Spitzera, s kojima se uredničtvo mjestimice ne poistovjetuje. Op. ur.) Izbori u zagrebačkoj izraelitičkoj bogoštovnoj općini- Od 10. do 12- prosinca o. g, obavljeni su izbori za predstojništvo i općinsko vijeće. Sudjelovanje izbornika bilo je naročito u IV. izborništvu vrlo slabo, valjda radi lošega vremena i jer je u glavnom cirkulirala samo jedna tzv. kompromisna listina. Kompromis sklopljen iz'medju izaslanika raznih struja što postoje kod članova Zagr. izr. bog. opć. usvojio je za naredno predstojništvo slijedeći program:

1. R-forma izbornog reda bog. općine, koji će odgovarati današnjem duhu vremena. 2. Poboljšanje zagrebačke izr. konfesionalne škole. 3-Reforma rasporezivanja bogoštovnoopćinskih. prinosa. 4. Nastaviti rad, da dodje do osnutka saveza izr. bog. općina u Hrvatskoj i Slavoniji. 5. Poraditi oko što skorije promjene interkonfesionalnog zakona da se iz njega uklone sve po židovstvo uvredljive ustanove. Izabrani su: U predstojništvo Alexander Sandor A., Bachrach Edmund, Bernstein Rudolf, Deutsch Vilim pl. Kronfeld Leo Ornstein Samojlo, Priesler Eduard, Schwarz' Hinko ml., Schreiner Armin, Siebenschdn Rob. dr., Stern Otto, Weiss Milan pl., Farkaš Vatroslav, Frank Gejza dr., Oriinfeld Teodor, Neuman.i Bertold, Plachte Leo dr., Reiss Jacques, Rosenfeld Adolf Schick Lav. dr., Schon Ivan, Segen David dr., Wasserthal Lavoslav, Weiser Bogoljub, Breyer Mirko, Deutsch Julio ml. Fischer Edm. dr., Freund Malija, Hirschl Ivo dr., Kaldor Artur dr., Kon Hugo dr.. Schwarz Milan dr., Sin'ger Lavoslav ravn., Spitzer David., Stern Lav., Weiss stariji. Zamjenici: Lowy Hinko dr., Sonnenberg Samojlo, Bauer Makso, Deutsch Slavoljub, Hirschler Makso, Horn Marko dr. U općinsko viječe; Aleksander S. D., Bernstein Izidor., Benedik Salamon., Deutsch Albert pl., Deutsch Jul. gr. sav., Deutsch Josip 8., Ehrlich Adolf, Hafner Makso, Hertman Albert st., Mayer Makso, Stern Julio, Wohlmuth Makso, Bauer Gustav Deutsch Ignjat Herzer Hinko Honigsberg Eduard, Neumann Bernhard, Nylrai Makso, Pullak Bela Rosenbaum Dragutin, Schulmann Lavoslav, Spitzer Vilim, Weiser Ignjat, Zviezdić Ojuro dr., Ebenspanger Lavoslav.. Ehrenfreund Gustav, Eisenstadter Alb-, Fuchs Marko inž. Olaser Dragutin, Heimbach, Lavoslav Kohn Josip, Kasti ignjat, Krausz Josip, Langraf Jakob, Singer Lav. dr., Schulhof Žiga. Zamjenici: Moster Edmund, Ullmann Drag. Bornstein Milan, Drucker Robert, Blau Žiga., Szarvassi Hinko. Dječja Hanuka proslava u Zagrebu. 24. kisteva 5678 (8. prosinca o. g.) priredio je u tu svrhu osnovani odbor židovskih djevojaka u obim dvoranama

kr. hrv. konzervatorija u Zagrebu uspjelu Hanuka proslavu. Posjet, proslave bio je tako velik, da pravom smijemo posumjati, da li je ikad prije u dvoranama hrv. konzervatorija u isti mah bilo sakupljeno toliko općinstva, kao prigodom te proslave. Potražba za ulaznicama bila je tako velika, da je pred ulazom nastala prava gungula, a redatelji nijesu više bili kadri kontrolirati tko imade ulaznicu, a tko ne, Znatiželjno općinstvo je hrlilo u i onako pune dvorane bez ulaznica. Dakako, da su na taj način, najgorje prošli oni, koji su ulaznice već nekolika dana prije kupili, jer su ostali bez mjesta. U dvoranama bilo je sigurno oko 1200 osoba, a da svega, zajedno sa djačkim nije bilo prodano više od 650 ulaznica ! Bilo je tu sto neprilika, koje se imadu pripisati izvanredno velikom interesu, koji priredjivače može samo veseliti. Program proslave bio je vrlo ukusno sastavljen, pa je šteta, što se pojedine točke nijesu mogle izvesti onom preciznošću, kojom su bile pripravljene. Točno u 6 sati, kratkim, toplim i iskrenim pozdravom djeci, otvori gospodjica Mirjani Weil 1 e r, pročelnica priredjivačkog odbora, proslavu. Zatim je prikazivana prigodna aktovka A. B. C , koju je uvježbala članica kr, zem. kazališta gospodjica Haimann. Suvišno bi bilo isticati, kolika je ljubav, požrtvovnost i strpljivost potrebna, uvježbati aktovku u kojoj je najstarijem prikazivaču 14, a najmladjem 5 godina. Pa kada se onda za svu tu djecu mora reći da je jedno bilo umiljatije od drugoga, da su u svojim ulogama upravo uživala, tada se mora marnoj redateljici, gdjici Haimann na uspjehu čestitati. Pravom umjetničkom atrakcijom, može se nazvati solo ples iz kraljice Sabe gdjice Alme Hirschl. Gdjica Hirschl pobrali će na tome polju mnogo lovorika, a mi njoj i lijenoj učiteljici gdjici Josefini Wei s s, koja je s mlatom umjetnicom ples uvježbala, na polučenom uspjehu čestitamo. Zatim je gdjica Frieda Hah n, pjevala Rubinstein: »Asra« i Milan Sachs: „Pri Tebi“. Šteta što je baš kod te točke bio toliki žamor, koji je bez sumnje na pjevačicu djelovao da se pjevanje nije onako čulo. da bi ga mogli pravedno ocijeniti. Nakon uspjele prigodne deklamacije gosp. Wegnera, prikazivana je nadasve lijepa hanuka epizoda: »Tri želje«, koju je prevela gdjica Mirjani Weiller. Možemo reći, da je to za samu svrhu bila najljepša točka rasporeda. Taj kratki prikaz dao je zapravo pečat cijeloj svečanosti. Mnogi mališ, a budimo iskreni i mnogi odrasli mogao je tu naučiti, koliko duboko značenje imade hanuka i pilenje svjećica, kako je ono kadro u istinu u židovski dom donijeti sreću, veselje i zadovoljstvo. Sudjelujuće gospodjice natjecale su se upravo koja će bolje izvesti svoju ulogu, pa je na taj način polučen nadasve lijepi uspjeh za koji pripada u prvom redu hvala redateljici gospodjici Haimann.Sve u svemu proslava je više nego uspjela, tek šteta što nije svima uslijed već istaknutih neprilika bilo moguće sve izradbe vidjeti i posvetiti im onu pažnju, koju su bez razlike sve točke rasporeda zaslužile. Dobro bi bilo kada bi se priredjlvački odbor odlučio na reprizu te proslave, sa brojevima označenim sjedalima. Po-

STRANA 4.

»ŽIDOV (HAJ’HUDI)

Broj 7.