Жидов

dublje korijenje iz kojega iznikoše novovremeni Židovi istoka. Njega čitati znači uživati baš kao da smo odmotali staru plemićku artiju, da se osvjedočimo odakle zapravo potječemo. Učimo shvaćati kako se iz starog OetoŽidova razvio istočno-evropski Židov sadašnjosti. Svijet, što se zrcali u Abramovićevim djelima je židovski geto-svijet četrdesetih i pedesetih godina prošloga stoljeća. Ma da mu se stvaralačka snaga sve do naših dana održala u neoslabljenoj svježini, ipak mu je pogled uvijek bio upravljen natrag na ona vremena. On nam n svojem pripovjedanju prikazuje onu židovsku masu geta u čijim urušenim kolibama siromaštvo ~fučka“ kroz sve otvore f pukotinice. A1 čudan izgled ima u Abramovića židovsko siromaštvo. Nije to siromaštvo velikih evropskih gradova, niti siromaštvo ruskog seljaka. Siromaštvo velegrada redovito je zapušteno, iznemoglo, pijano, u kratko izrod društva:

što izumire i ne ostavlja potomaka. Židovsko siromaštvo živi u malenim gradovima i siromašnim općinama, plodno je i množi se, pa može da se obazre na rodoslovlje otaca i djedova, koji su isto tako bili siromašni i koji su isto tako stanovali u mraku. Sam Abramović bio je ~čudo od dje" tefać židovske ulice. Rodio se u malenom gradiću Litve. Već kao devetgodišnji dječak poznavao je cijelu bibliju, da ju je i napamet citirao. U'dvanaestoj godini upoznao je već talmud i midrašu. Kad mu je bilo trinajst godina, umre mu otac i ostavi cijelu obitelj u najvećoj bijedi. I sad nastaje za malog Jakova Saloma težak život. Ide od jedne talmudske škole drugoj i ta osamIjenost, a i priroda probude njegovu čuvstvenu narav i on postade pjesnikom. U Kamence Podolsku posveti se osim hebrejskom i drugim evropejskim jezicima i pripravi se za učiteljski ispit, nakon kojega dobiji tijesto na državnoj školi. Onda ode u Berdijecev, pa u Žitomir, gdje stekne

rabinsku diplomu i tek u devedesetim go dinama preuzme vodstvo velikog židovskog učilišta u Odesi. No nemirna njegova narav tjera ga dalje i on ode u Svajcarsku ; gdje u Ženevi preživljuje četiri najsretnije i najplodnije godine svojega rada. Konac svog nestalnog života proživio je u Rusiji. Djela su mu životna knjiga pisana krvlju, suzama i popraćena smjehom, pa je stoga pravi pučki pisac, koji će ostati u trajnoj uspomeni židovskog naroda.

Propaganda. Sa više strana nam dolaze naručbe za knjige i letke o cijonizmu u hrvatskom jeziku. Žalimo, da tim naručbama ne možemo udovoljiti, jer su prije izašle brošure dijelom raspačane, a dijelom su nama za sada nepristupne. Mi ćemo nastojati, da tomu u što kraće vrijeme doskočimo, a tr ljutim molimo naše povjerenike, da si pomognu njemačkim knjigama, da po njima udese predavanja, raspravne sastanke itd. - Izdanje knjiga i brošura na hrvatskom jeziku objaviti ćemo pravodobno.

čovječanska prava vazda stajali u prvim redovima. Nova revolucionarna vlada kakadeta i socijalista Lvvovva, Miljukova i Kerjenskog ukinula je sve iznimne zakone za Židove i proglasila je posvemašnju ravnopravnost svih gradjana Rusije, bez razlike vjeroispovjesfi, narodnosti i uvjerenja. Od tog časa vidimo, kako napadno veliku ulogu igraju Židovi u ruskom javnom životu. No to je posve razumljivo. Od prvih početaka ruskoga revolucionarnoga pokreta sačinjavaju Židovi revolucionarni elemeeat par excellence, jer su baš oni pod j.rmom carističke vladavine i krvoločnog antisemitizma još više trpjeli nego ostali gradjani Rusije. Oni su stoga imali i razloga, da još više mrze sada srušeni sistem. Ako ih dakle sada nalazimo na istaknutim političkim mjestima, onda je tome razlog taj, što su u dugom nizu godina borbe i progona prokušani u nepokolebivbsti svojih načela, te plativšr krvlju svoje političko uvjerenje stekli onu političku spremu, koju zahtijeva reorganizacija i vodstvo ovako ogromne države kao što je Rusija. Samo tako je shvatljiv položaj, što ga Židovi zauzimlju u današnjoj Rusiji. Mi vidimo i drugdje naročito u Americi, Engleskoj i Italiji, da Židovi zauzimlju vodeća mjesta. No to su ipak samo rijetki pojedinci. U Rusiji naprotiv, kako to odgovara i njihovom položaju za čitavog revolucio. narnog pokreta, nalazimo u svim slobodoumnim političkim strankama i to kao vodeće ličnosti, brojne Židove. Židovi bili su najstrastveniji borioci revolucije. Sada je prvi cilj postignut, carizam je satrt, pa se radi 6 tome sačuvati i učvrstiti plodove revolucije. Pa kako sii nekada bili medju onima koji su najviše išli za tim da opstojeće unište, sada su Židovi medju onima kojima je najviše stalo da se izgrade revolucijom stvorene tečevine, jer bi eventualna reakcija bacila Židove u prijašnje bespravno stanje. Mi ćemo se na ovu ulogu Židova u ruskoj revoluciji potanje vratiti u jednom od narednih brojeva.

Nijednog broja ne smije nestati!

Tko je pročitao „Židova", a nc želi ga sačuvati, neka ga ne baci, već neka ga dade znancima na čitanje. Neka židovska nacijonalna misao zahvati i ravnodušne! Neka ne bude niti jedna židovska kuća bez »Židova«!

Savremeni proglas Židovima: Jedna cionistička federacija izdala je proglas, u kojemu stoji, izmetu ostaloga, i ovo: »IVe radi se sada više o zvučnim frazama i samo o agitacijonim govorima, jer eto stojimo pred ispunjenjem nada, koje su stare dvije hiljade godina! ... Nečuveno postati će doskora dogodjajem; egzil će se nakon dvije hiljade godina primaći koncu, a Židovi će opet imati svoj zavičaj, svoju otadžbinu Zar ne ispunjava radost Vaša srca, a poradi ovih pojava? Zar ne ćutite veličinu i ozbiljnost ovoga časa ? Zar ne osjećate, da je sada doba, da se u masama pridružite cionističkom pokretu, kako bi cio svijet vidio da opstoji jedan židovski narod, s kojim mora računati? Pristupite cionističkim udruženjima, uplatite šekel, darujte za svrhe Židovskog narodnog fonda jednom riječju: organizirajte se pod stijegom cijonizma! Ta sada se radi o spasu našega naroda!" Ovom proglasu nemamo ništa da dodamo, te ga preporučamo naročitoj pažnji cijenjenih čitatelja

Vijesti iz jugoslavenskih zemalja.

50-godišnji jubilej zagrebačkog rabina dra. Hozeje Jacobija. Dne 14. o. mj. u IO 1 /* sati prije podne obdržana je svečana služba božja, kojoj je prisustvovala cijela zagr. izr. bogošt. općina i mnogo nežidovskih odličnika, te poklonika iz pokrajine, delegacije rabina, kantora, općina i židovskih društava naše domovine. Izaslanici" predstojništva odvezoše se prije početka službe božje do svečarevog stana, te ga u gala kočiji, pod kojom su bila upregnuta dva divna vranca, dovezoše u hram Tu je cijelo predstojništvo i općinsko vijeće držalo špa+ir, a potpredsjednici općine otpratiše ga do njegovog, cvijećem okićenoga sjedala. Tu ga je pozdravio predstojnik zagrebačke izr. bogošt. općine dr. R. Siebenschein kratkim nu efektnim govorom, na čemu se svečar odmah zahvalio sa neko. liko srdačnih riječi. Zatim je nadkantor g.

Josip Rendi uz asistenciju delegata općin. predstojništva izrekao krasnu molitvu pred otvorenim zavjetnim kovčegom. Nakon toga držao je svečar svoj svečani govor, koji je svakog slušaoca potresao. Pjevanjem psalma po ženskom zboru uz pratnju orgulja (krasan solo gdje. Drage Stern) završila se ova u svakom pogledu rijetka i uznosita slava u svečano iskićenom hramu. Poslije svečane službe božje u hramu, bilo je primanje u svečarevu stanu. Prvo je pristupilo pređstojništvo i općinsko vijeće zagrebačke izraelske bogoštovne općine pod vodstvom svojega predsjednika g. dra. Roberta Siebenscheina, koji je u ime općine zanosnim govorom pozdravio svečara i zaželio mu svaku sreću. Zatim su pristupila izaslanstva židovske škole, Chevre Kadiše, Gemilut-Hasodima, Izrael, gospoj. društva, rabina, kantora, cijonističkih organizacija, vanjskih općina i bivših djaka, koji su svi na usta svojih vodja istaknuli velike zasluge svečareve za zagrebačko i hrvatsko Židovstvo. Svečar se svakom izaslanstvu posebice zahvalio. Svečaru i zagr. izr. bog. općini stiglo je sa svih strana, a osobito iz Zagreba sva sila čestitaka. Od mnogobrojnih posveta, što ih je svečar tom prigodom dobio, spominjemo, da je zagreb. izr. bog. općina nabavila kod umjetnika Bele Cikoša svečarev portret, da s njime ukrasi općinsku vijećnicu. Nadalje su njegovi djaci sabrali oveći narodni dar u korist svečarevu, a priveli su i veću svotu novaca fondu dra. Hozeje Jacobija za podudiranje siromašnih židovskih djaka; konačno se osniva u Herzlovoj šumici u Palestini gaj na ime svečara. Dirljiv je bio doček svečara u židovskoj školi nakon povraika iz hrama. Djeca držala su špalir duž stuba od ulice do drugoga sprata, te su svečara obasula cvijećem. Cijeli je dan u svečarevu stanu bila velika stiska radi mnogobrojnih čestitara. Razne vijesti: Ludb r e g. (Povišica beriva.) Na prijedlog g. dra. Leona Schlesingera, predsjednika bog. općine, povišena su činovnička beriva za 100$. Vrijedno je istaknuti, da su taj prijedlog gg. općinski odbornici jednoglasno prihvatili i da su zaključili na intervenciju g. Hinka Hirschsohna iz općinske blagajne isplatiti one dugove, koji su činovniku nastali uslijed skupoće u iznosu od 2.100 K. Taj je predlog preporučio vrlo toplo g. Sandor PajtaŠ. Savremeni zaključci ludbreške općine dokazuju nhm, da u vodstvu općine imade

STRANA 4.

»ŽIDOV (HAJ’hUDI)

Broj 3.