Жидов

skupine u Bugarskoj ujedine na jednoj platformi u svrhu uspješnijeg aktivističkog političkog rada. Prvi plod treba da bude „Savez“ ''žid. organizacija, koji bi, u neku ruku, bio representantom cijelog židovstva u Bugarskoj.

Antisemitizam Poljaka.

„Vossische Zeitung“ javlja flžgleda. da je prilikom poljskih izgreda protiv Židova u Krakovu. zatalasala prava manija pogroma protiv Židova u cijeloj Galiciji. Iz mnogo mjesta u Galiciji dolaze vijesti o pljačkanju i übijanju Židovajtako iz Narola Wieliczke,' Klasna i dr. U Wieliczkoj su dne 15. maja prodrli učenici poljske realke s poljskim legionašima u židovske kuće, gdje su krali i pljačkali, a zatim su krvavo tukli žene i djecu. Ove su izgrede mirno trpjele mjesne oblasti. Medju galicijskim Židovima zavladalo je sjlno ogorčenje, jer računaju s daljnjim pogiomima fTj jednom članku tjednika ~Poljska“ nastojalo se prikazati ove dogadjaffe nekom revoltom radi glada. Ali dokazano je spisima, da se je glad poljačkog pučanstva okosio protiv izloga židovskih urara i zlatara, a da nisu ni taknute nežidovske pekarne. koje se nalažahu u neposrednoj blizini.\Ali tko sumnja i malo još o raspoloženju Poljaka protiv svojih sugradjana, neka zaviri u pisanje varšavskih novina i neka čita izvještaje varšavskog gradskog vijeća i odmah će se uvjeriti kako Poljaci izazivaju narodne strasti protiv Židova. V~Poljaci, koji se broje medju kulturne narode i zahtijevaju za sebe slobodu i ravnopravnost, priredjuju sistematski pogrome protiv slabije narodne manjine, koja sve čini, samo da izbjegne svakom povodu za trvenja. Postupak ovaj ne služi „viteškom" poljačkom narodu niti najmanje na čast, a izvjesno je, da mu i inače ne će donijeti blagoslova niti koristi, j

Iz jugoslavenskih zemalja.

Stanovište akademičara Židova u Zagrebu. Kao u svim zemljama, tako su i akademičari Židovi u jugoslav. zemljama shvatili znamenitost današnjega doba za

budućnost cijelog židovstva. Kolikogod je moguće kraj malenog broja radnih sila i teških prilika, nastojati će naši akademičari, koji sada borave u Zagrebu, da što više porade oko promicanja onih težnja, što smjeraju za ostvarenjem tisućljetnih idejala židovstva. Stoga odlučiše, da se okupe oko stijega svijesnog židovstva, a na temelju bazelskog programa. Znači to, da su i naši akademičari pristali otvoreno uz cijonističkii ideju. Izborna reforma u zagreb. Izrael, bog. općini. Predsjedništvo nije uzelo u pretres vrlo oskudnu „osnovu" „reforme", kako ju je predložio upravni odbor. O. Lav Stern izradio je vrlo opširan predlog izborne reforme, koji se nakon što je umnožen i razdijeljen medju članove predstojništva sada po ovima Studira. Ta će osnova vjerojatno tek po izmaku ljeta doći u raspravu. Predloži g, Sterna idu konzekventno za demokratskim izbornim pravom sa proporcom. Stipendij Sachs-Segen i zagreb. općina. U zadnjem smo broju izvijestili o tom stipendiju za židovskog liječnika početnika. Drugi listovi donose o tome saopćenje predstojnika zagr. izr. bog. općine, 'prema kojem izgleda, kao da se radi o Stipendiju za liječnika uopće, a ne o Stipendiju židovskog liječnika. Slučaj ili namjera? Predstojništvo primilo je sa zahvalom u skupnoj sjednici ovaj Stipendij, pristalo je dakle na uvjete i odobrilo svrhu. Čini se, da se sada netko stidi ili boji „židovske" klauzule u posvetnici, pa je mudro politički pred javnosti zašućuje. Taj je strah ili stid svakako neumjestan. Nu o tome ne ćemo debatirali. Mislimo samo, da predstojnik zagr. izr. bog. općine nije smio zatajiti intencije zakladnice, kad je predstojništvo zakladnicu odobrilo. Time kao da se darovateljima htjelo naknadno reći, da njihova intencija nije hvalevrijedna, jer se pred javnosti mora zatajiti. Tako se ne će postići, da i drugi mogućnici osnivaju zaklade barem ne pod upravom zagr. izr. bog. općine. Znači li i to promicati interese općine? Zagreb, izrael. gospojinsko društvo Helene Prlster. Dne 23./5. 1918. održana je glavna skupština, kojoj je predložen cpširan izvještaj. Iz njega se razabire, da je društvo razdijelilo od postanka

svoga god, 1887. siromasima bez razlike vjere slijedeće potpore: Mjesečne potpore K 104.828-06; Potpore bolesnicima i siromasima K 35-193’92; Razdijeljene drva K 16.488-64; Prinosi za školske i učevn« svrhe K 10.863-50; Prinosi k ženidbenoj opremi K 10.510-—; Prinosi za prazničke kolonije K 1.911-54; Oprema za siromašnu djecu K 40.532 82; Razdijeljenje mlijeka K 1.200*26; Prinosi domu za nemoćnike K 1.800- —; Prinosi središnjici za übogarstvo K 1.833-—. Dakle ukupno K 225.161-74. Židovsko akad. potporno društvo u Zagrebu. Ovo je društvo razaslalo prijateljima žid. akad. omladine poziv, na koji svraćamo naročitu pozornost cij. čitatelja. Evo ga: „Židovsko akademsko potporno društvo", kojemu je svrha, da podupire siromašne i bolesne članove i da im pribavlja zaslužbu, uzima si slobodu, da Vas najuljudnije zamoli za skromnu potporu. Budući da se zadnjih godina znatno povećao broj siromašnih okademičara Židova. porasli su i izdaci „Židovskog akad. potpornog društva". Da bismo i u buduće mogli vršiti svoju humanitarnu zadaću, potrebna nam je, baš u ovo teško doba, izdašna materijalna pripomoć. Toga radi obraćamo se na Vas najuljudnije s molbom, da postanete podupiračem našeg humanitarnog društva i da nas preporučite u krugu Vaših znanaca. (Godišnji prinos K 12-—, 24 i više; najmanji prinos člana utemeljitelja iznosi 100 kruna). Naše je društvo jedino, koje podupire oskudne židovske akademičare, pa stoga apeliramo na Vaše čovjekoljubivo srce, te se pouzdano nadamo, da ćete nas poduprijeti u nastojanju, kojim hoćemo omogućiti židovskim akademičarima da postanu valjani članovi ljudskoga dri štva. Zahvaljujemo se unaprijed na svakom daru najt"plije. Molimo da se sve potpore šalju izravno na; „Žid. akad. - potporno društvo", Zagreb, Sveučilište. Sastanak akademičara Židova iz Jugoslavije u Beču. Prilikom promocije dr. H. Altaraca i dr. C. Kajona, sastalo se društvo Židova akademičara sa juga pod egidom „Bar Giore“ i priredilo jednu zajedničku večeru. Tu su bili prisutni svi članovi „Bar Oiore", te svi',članovi „Esperanze", koji sad u Beču žive i mnogi gosti. Ta je večer

C. i kr. izrael. dušobrižništvo u Wienu.

n u Virovitici. Prigodom nedavnog boravka u Wienu posjetio sam opet židovski odsjek centralnog groblja. Bilo je izmedju 8 i 9 sati u jutro jednog lijepog zimskog dana. Jedva sam stupio u dvoranu za obrede, opazim dirljivu, tužnu sliku. Spremao se pogreb židovskog vojnika. Mlada majka palog junaka svijala se u grčevima i bolima. a židovski dušobrižnik mlad i ozbiljan, lijepog uzrasta, a blagog i pametnog pogleda, držao je žalobni govor. Divne riječi očito su kao melem kapale na teško iskušano materinje srce. Nakon svršetka žalobnih molitava odnesoše smrtne ostanke mladog junaka na zadnji počinak. Duboko potresen pridružio sam se i ja povorci. Tom »am prilikom opoznao plemenitog dušobrižnika. Bio je to poznati bečki vojni rabin, prof. dr. Arnold Frankfurter, koji mi dozvoli, da upoznam prostorije i rad c. i kr. izr. dušobrižništva Wien.

Ured mu se nalazi u Rossauerkasarni u drugom katu pokraj c. i kr. rim.-kat. dušobrižničkog ureda. Izr. ured opsiže takodjer više soba. C. i kr. vojno zapovjedsištvo vrlo susretljivo podupire svako nastojanje c. i kr. izr. dušobrižništva, jer je tečajem rata imalo prilike upoznali, koliko korisnog rada za vojsku i domovinu izr. vojnički rabini obavljaju na fronti i iza fronte. U dru Frankfurteru našla je c. i kr. Militarkomanda Wien pravi organizacijom talenat, tu je doista pravi čovjek na pravom mjestu. Razumljivo je, da se na čovjeka u tom položaju sa raznih strana stavljaju najraznoličniji zahtjevi. Dr. Frankfurter sve to pomno prati i ispituje. Za svaku se dobru stvar zauzme energično, a kao židovskonačionalac neprestano nastoji, da što više podigne ugled židovskoga naroda. Kad je Dr. Frankfurter na početku rata preuzeo to dušobrižništvo, preuzeo je od MilitSrkomande jedino pečat ~C. i kr. izr. vojničko dušobrižništvo Wien“. Što je on iz te službe učinio, kadar je prosuditi samo onaj, tko je imao prilike, da sve to iz bliza pogleda. Danas postoji židovski muzej

c. i kr. izr. vojničkog dušobrižništva Wien i židovski arkiv. Kasniji će istraživač tu naći obilje materijala za opsežan historijski rad. Dakako, da upravitelj toga dušobrižništva danas više ne bi bio kadar, da ogromni svoj zvanični i uredski posao sam svladava. C. i kr. Militarkomanda dala mu je zato već davno više uredskih sila. Vrlo su lijepi govori, što ih raznim prigodama drži prof. dr. Frankfurter kao vojnički rabin. U njima uvijek ističe vjernost i požrtvovnost židovskog naroda. Jedan je od njegovih govora objelodanjen takodjer kao prilog zapovijedi broj 88. c. i kr. vojnog zapovjedništva Wien. (17. travnja 1917.) Praktični i izvrsno redigovani „Andachtsbiichlein fiir jiidische Krieger im Felde“ od Dr. Frankfurtera (preveden na madjarski po Dru Emanuelu Havaeu) previše je poznat, a da bi o tomu trebao više reći. Nadajući se, da se rat približava želimo, neka bi uspjelo nastojanje prof. dr. Frankfurtera, da c. i kr. izr. vojničko duiobrišništvo ostane stalnom uredbom.

BROJ 12

»ŽIDOV« (HAJTiUDI)

STRANA 3.