Жидов

nabdjevena spremištima za vodu, i čim budu opet uredjene stare cisterne i terase, a zemlja pošumljena. Za ove goleme radnje potrebiti su veliki kapitali, ali ti će se moći namaknuti, jer je zanimanje evropskih i američkih Židova za Palestinu veliko, a njihova darežljivost sve to veća. Uostalom) ovi bi se kapitali, nakon nekog vremena, dobio ukamatili, jer bi povećana proizvodnja i postepena industrializacija svete zemlje uloženi trud obilno naplatila. Da bi se gospodarstvo zemlje moglo bolje razvijati, potrebno je; prvo, da tamo što prije nastupe normalne, sigurne političke prilike, a drugo, da se stvore preduvjeti za gospodarstveni procvat; jjakle u prvom redu gusta mreža cesta, puteva, željeznica i nekoliko dobrih luka. Primjer Egipta pokazao nam je, što može postići razborita evropska uprava. Za vjerski i narodni sastav palestinskog pučanstva ovakova je uprava prijeka potreba.

Rat, ruska revolucija i Židovi.

Poput potopa prijeti svijetski rat da u svojim krvavim valovima obuhvati cijeli civilizovani svijet. Drugi potop, ruska revoluciju, već je proždro nebrojene žrtve Dvostruki potop bijesni na zemlji. Izmedju oba potopa strahovitog rata i ruske anarkije stoji stari židovski narod svojom duševnom kulturom, narod, koji se od vajkada i neprekidno svuda borio protiv sila tmine. Židovski je narod upleten u ove gigantske borbe, u rat i revoluciju. U svim vojskama imade Židova i židovska krv teče na svim frontama. A u paklu ruske revolucije živi veći dio židovskoga naroda. Godinu i pol poslije proglašenja emancipacije ruskih Židova pojavio se sred kaotičklh prilika duh crnih stotina. Politika pogroma imade opet gorljivih pristaša. Teška vremena proživljuje židovski narod. 1 samo Čvrsta vjera u bolju budućnost i u ostvarenje prastarih idejala drži ga na površini i čuva ga od propasti u dvostrukom potopu sadašnjosti.

Iz jugoslavenskih zemalja.

Umro. Dne 27. jula podlegao je, u sldžfci zadobivenoj bolesti, g. Heinrich Schneider, kotar, nadveterinar u Travniku. Smrt ovog požrtvovnog muža izazvala je sveopće saućešće, jer je pokojnik uživao u potpunoj mjeri štovanje svojih sugradjana. Heinrich Schneider bio je dobar i pobožan Židov, uzoran otac i suprug. Za savjesno vršenje gradjanske službe i junačko držanje na ratištu podijeljena su mu odlikovanja. Da počaste uspomenu pokojnika, travnički su Židovi sabrali 500 kruna za ~Jahrzeitsspende“ Žid. narod, fonda. Neka bude blagoslovena uspomena pravednika! Herzlova spomenslava u Zemunu. (Zakasnilo ! Opaska Ured.) Poslije 3 godine prekida, obdržana je ove godine, dne 30. juna, Herzlova spomenslava, koja je u svakom pogledu vrlo dobro uspjela. Hram je bio premalen, da bi mogao primiti silnu množinu svijeta, jer su već nekoliko dana prije bile žalobnice razdijeljene po svim kućama i dućanima, a spomenslava bila takodjer najavljena u novinama.

Uveličana je bila svečanost mnogobrojnim posjetom sumišljenika i sada garnizonirajućih časnika i vojnika iz Beograda te gostiju iz Pančeva - (Ugarska). Izvrstan svečani govor’ držao je naš rabin g. dr. H. Urbach. Kor je bio pod vodstvom poznatog pjevača Mosesa Tašliches-a iz Snjatina. Poslije svečane službe božje održan je pod predsjedanjem g. J. Eli as a u sefardskim školskim prostorijama nastavak svečanosti. Ovdje je i naš cijonistički tamburaški zbor imao prilike da istupi pred javnost. Pjevanjem naše himne ~Hatikve‘‘ svršila se ova svečanost, koja je u žid. općinstvu lijep utisak ostavila. Valja još istaknuti, da gotovo u svim dućanima b jahu izložene žalobnice, i da se na hramovima vijala crna zastava kao vanjski znak, da židovstvo žali toga dana za svojim najvećim mužem, za drom. Theodorom Herzlom. Za narodni fond, kao i za evakuirce u Palestini, sakupljeno je oko 500 kruna. Dr. Hantke o cijonizmu i našoj zemaljskoj organizaciji. Našem suradniku g. Lavu Sternu izrazio je dr. H. zadovoljstvo akcijonoga odbora sa radom naše organizacije i umolio ga, da to javi svim suradnicima i povjerenicima, što on to ovime čini. Nu mi sami nijesmo i ne smijemo biti zadovoljni. Može se i mora puno više učiniti. Da svaki cijonista izradi samo one mogućnosti, koje se same od sebe pokazuju raznim prigodama (vesele i žalosne obiteljske zgode, svečanosti itsL), bio bi rezultat još neprispodobivo boiji. Šekel i centralrri fond 5678. Unišio je od 25. lipnja do 6. kolovoza 1918..: Sisak »lika Strasserj 3 člana K 30. —, Zagreb (Anka Ašnerl 10 čl. K 70.—, Zagreb (Hilda Freiberges) 10 čl. K 79.—, Split (Sam. Altaras) 10 čl. K 35. —‘ Zagreb (Josef Mevorach) 17 čl. K 41. Zemun 1 čl. K 2.—, Bojište 1 čl, K 10. , Derventa (David J: Pesah) 7 čl. K 14. — . Višegrad (Blanka Lowy) 20 čl. K 300. Nadalje je unišlo za Centra 1 n i i o n d iz Lubrega od 8 čl. K 18. — iza Mišm ar od Žige Neumanna. Zagreb, za srpanj K 12, — aod Lava Sterna za srpanj i kolovoz K 24. Ukupno 77 članova sa K 623. —, asa prije iskazanim: 1518 članova sa K 5644.61. Povjerenici! Još nas samo 3 tjedna dijele od konca ove šekel-godine 5678. Mnogi od Vas, još nijesu übrali šekele, nijesu vratili blokove, nijesu poslali obračun i novac. Što misle, zašto čekaju ? Tko ne će da izvrši povjereničkii dužnost, neka to otvoreno izjavi, da se znamo ravnati. Neka nam ne čine neprilika svojim nemarom i svojom šutnjom, Nemamo ni vremena ni novaca za suvišne opomene. Nova šekel-godina dolazi sa novim zadacima, nu prije treba da se stari izvrše. U slijedećem ćemo broju objelodaniti imena mjesta, gdje povjerenici nijesu položili obračuna. Povjerenici, uprite sve sile. da još u zadnji čas postignete što bolji uspjeh! Sumišljenici! Mnogi od Vas nijesu platili šekel, jer se povjerenik slučajno s Vama nije sastao za vrijeme übiranja. To Vas ne lišava dužnosti plaćanja šekela. Za šekel ne treba opominjati i moljakati. Svaki cijonista treba da se sam pobrine, da plati šekel, jer inače nije izvršio svoju dužnost prema cijonističkoj organizaciji i židovskom narodu. Sumišljenici! Pobrinite se, da ne budete falili, kada će se brojati šekeli, a time ujedno i svijesni sinovi židovskoga naroda !

5000 kruna za izdavanje Židov, knjiga i brošura na hrv. jeziku. Već odavna osjećala se u jugoslavenskim zemljama potreba dobrih Židov, knjiga i brošura. koje su pisane hrvatskim ili srpskim jezikom, Prije rata izdano je nekoliko valjanih prijevoda, ali ti su već posve raspačani. Tečajem rata porasao je interes za židovska pitanja i za židovsku literaturu vanredno. Radi toga nam i sa mnogo strana stižu glasi, da se izdavanjem Židov, knjiga na hrv. srp. jeziku mora što prije započeti. Neki naši sumišljenici shvatili su odmah, da bez solidne financijalne podloge ne može biti govora o kakvom uspješnom nakladnom pred uzeću. 1 od riječi predjoše na djela. Danas možemo već priopćiti ugodnu vijest, da je ugledna obitelj Poljokan u Banjaluci darom od pet hiljada kruna položila čvrste temelje tiskovnom fondu Židova" za izdavanje knjiga i brošura. Čili obitelji Poljokan omogućiti će nam, da ostvarimo jedno korisno kulturno djelo. Nadamo se, da će se u ovaj lijepi primjer, koji zavrijedjuje svako priznanje, doskora ugledati i drugi još imućnici i sumišljenici. Neka je i na ovom mjestu izražena naša najveća blagodarnost obitelji Poljokan na daru, koj m je opet tako lijepo dokumentirala židovsku svijest, požrtvovnost i zdravo shvaćanje za potrebe vremena I Pozor I Umoljavamo cij. sumišljenike, koji su vješti peru, a bave se čitanjem i prevadjanjem propagandističkih, znanstvenih i beletrističkih sastavaka židovske literature, neka nam što prije priopće ove podatke o prijevodima, koje su već svršili ili koje još kane načiniti: Knjiga, Časopis, itd., odakle je prevedeno (točan naslov, nakladnik, godina); naslov knjige, brošure, pripovijesti, članka itd. i ime autora: iz kojeg je jezika prevedeno i koliko imade pisanih stranica prijevoda (format papira!); je li i gdje je prijevod možda već bio ododštampan. Dopisi neka se šalju na adresu „Židova**. Propagandistička knjižnica ~Židova“. Pripravljamo hrvatsko izdanje Herzlovog „Judenstaata**, toga osnovnoga djela političkoga cijonizma. Molimo, cij. povjerenike, da nam .već sada jave, koliko će komada trebati da znademo ustanoviti nakladu. Iz mjesta gdje imamo povjerenike, molimo, da nam se naručbe šalju putem povjerenika. Cijenu knjizi zajedno sa poštarinom priooćiti ćemo nakpadno. Pređplatnicima na uvaženje. Za mjesec dana ističe pretplata svima, koji su prigodom izlaska ~Židova“ list pretplatili na cijelu godinu. Molimo te pretplatnike, da već sada pretplatu obnose i novac doznače. Ujedno molimo naše prijatelje, da nastoje oko raširivanja lista. Neka kod nas ne bude židovske kuće bez „Židova*’! Svaki dobiveni pretplatnik „Židova - * jest dobitak za židovsku stvar. Dar za tiskovni fond. Za tiskovni fond „Židova 4 * darovali su g. Leo Levi, Travnik K 20 - i *g- Izidor Ašer Alkalay, Sarajevo K 100— Darovateljima zahvaljujemo se najtoplije. Dopisivanje uredništva. (I. Rama Beograd.) Čitali smo u nekim listovima kratku bilješku, da su beogradska stara sinagoga i skupocjena knjižnica pale žrtvom požara. Molimo za točnu obavijest o tome! (Mirjama W. Pri j edor.) Očekujemo izvještaj o Vašoj akciji. Šalom!

STRANA 4

»ŽIDOV* (HAJHUDi)

BROJ 16.