Жидов

Weisz, Milan Katz, Hinko Schvvarz, Ignaz Breyer, Josip Brenner. Po 10.— Zora, Vera, Milan, Ferdo, Jakob i Dragutin Hirschl, Pscherhof Ruža, Julča i Lavoslav, Jašo i Žiga Breyer, Vilko i Mir. Schwarz, dr. Weisz. Erna Pollak, Elza Penner; Matilda Kende, Olga Buchsbaum, A. Margulit, A. Goldschmidt, S. Grossmannn, N. Neumann, Josip Goldberger. Adolf Sobol, , Regina Fischer 2.—. N. N. I. 403.

Prijateljima Žid. nar. fondu.

Otkup od čestitanja. Približavaju se Roš-hašana i Jom-Kipur. Prastari je običaj, da si Židovi medjusobom čestitaju k blagdanima. Često to čine pismeno. Potroše mnogo 'vremena i novaca, a često zaborave da čestitaju kojemu znancu ili rodjaku, pa eto uvrede. Zato je mnogo zgodnije, napustiti nesavremeno pismeno čestitanje. Židovi, otkupite se od dužnosti čestitanja! Darujte bare m pe t kru na Ž. n. f. u ime otkupa od čestitanja? Mi ćemo imena tih darovatelja objelodaniti u „Židovu". Vi ćete tako čestitati svim vašim znancima, a poduprijet ćete time naš lijepi fond. Povjerenici! Agitirajte, sabirajte i šaljite već sada prinose Ž. n. f. za „otkup od čestitanja". Ova akcija može samo onda uspjeti ako odmah podjete na posao! Čestitke na dopisnicama Ž. n. f, Povjerenici! Naručite odmah čestitkekarte Ž. n. f. Mnogi Židovi traže pred Roš-Hašanu te karte, a jer ih nemate, izmakne fondu mnogo novaca. Tko ne će da se otkupi od čestitanja, neka barem upotrebljava za čestitanje karte i marke Ž. n. f.! Brzojavni blanketi Ž. n. f. upotreßljavaju se mjesto običnih brzojava za brzojavne čestitke ili sažajnice. Šteta je trošiti novac na poštanske brzojavke, gdje sada svi brzojavi putuju kao obični listovi. Zašto upotrebljujte brzojavne blankete Ž. n. f. ispunite ih, te pošaljite ih kao obični list koji dan ranije, pa će svrha brzojavIjanja biti postignuta, a Ž. n. f. će imati dvostruku korist: Jedno, jer će za brzojavni blanket primiti novac, drugo, jer će propagirati ustanove Ž. n. f. kod naslovnika. Znademo iz iskustva, da se svi blanketi troše samo onda, ako ih čovjek ima pri ruci. Zato neka svaka obitelj imade svezak od 10 blanketa Ž. n. f. Povjerenici moraju uvijek imali tih blanketa na zalihi, Naručujte odmah te blankete. Darujte Ž. n, f. i na taj način, koji vas ništa ne stoji!

Rad ŽNF. u Engleskoj.

Povjereništvo zid. narodnoga fonda u Londonu priredilo je nedavno s velikim uspjehom palestinski bazar. Mr. Herbert Bentwich, upravitelj reda Order of Maccabeans, a predsjednik bazara, predstavio je općinstvu člana engleskoga parlamenta Sir James Boyten-a, koji je bazar otvorio. Mr. Benlvvich upozorio je na važnost žid. nar. fonda, koji služi za sticanje zemljišta, a zemljište je najvažnija pretpostavka za pravi narodni život. Narodnom fondu pritjecali su dosad samo mali darovi. Sada je pak nadošlo vrijeme, gdje su potrebni milijuni, a žrtve moraju biti veće. Narodni fond ne ograničuje se više samo na cijoniste. Svi Židovi moraju pomoći da narodni fond poluči svoj cilj, a to je spasenje židovskoga zemljišta u Palestini. Zatim je Sir James Boyten izrekao govor, koji je

primljen s velikim odobravanjem. Izmedju ostalog izjavio je, da čvrsto vjeruje u uspjeh cijonističkoga pokreta, i da taj pokret zavrijedjuje simpatiju svakoga slobodnoga naroda.

Ponovni mirovni dar u Iznosu od K 50.000.

Bečkom povjereništvu ŽNF. stiglo je slijedeće pismo: Vrlo cijenjena gospođo sumišljenici ! iskazi o velikim darovima u korist ŽNF. nisu mi dali da se smirim. Dugo gojeno čeznuće za preseljenjem u zemlju naših otaca oživilo je opet punom snagom u meni te mi je postajalo sve jasnije, da ne mogu dulje odoljeti ovoj čežnji. Nije mi bilo lako stvoriti ovu odluku. Nisam bogat čovjek, ali rado želim dati sve, što imam, da ispunim dužnost prema svojem narodu, te da se i sam preselim u Palestinu. Počeo sam već da likvidiram svoju imovino, te vam ujedno doznačujem iznos od K 2500.—. Drugi obrok iste visine dobiti ćete postije 2 mjeseca. Nastojati ću, da ostatak priležećeg mirovinskog čeka vrhu 50.000 K čim prije uručim. Kao zadnji rok za prvih 30.000 K ustanovio sam šest mjeseci, a za preostalih 20.000 K jednu godinu nafcon utanačenja mira. Uvjeti, pod kojima činim ovo darovanje, u bitnosti su isti kao oni dosadašnjih mirovnih darova. Nu zahtijevam, da se gospodarstvo, koje se imade za mene osnovati, i tijesno spoji s onima drugih darovatelja, jer polažem osobitu vrijednost na to, da živim zajedno sa jednako misL-ćim, istim idealima odanim ljudima. Ovaj .posjed neka pripadne sasvim na slobodnu raspoložbu ŽNF, tek poslije moje i moje žene smrti. Zadnji uvjet moram postaviti, jer mi, kako rekoh, investiramo gotovo cio naš imetak u ovaj posjed. Osvjedočen sam, da se jednako kao ja pomalo sprijateljuju ’ još mnogi drugi s mišlju, da stupe na istu stazu kao ja i moji predšasnici, te se nadam, da će odluka, koju sam stvorio, olakšati drugima, da sa svoje strane napuste premišljanje i pretrgnu veze, koje ih vežu sa galutom, da se povrate u domovinu. Bilo bi najveće veselje mog života, kada bih mogao doživiti, da djelujem u jednoj koloniji, koja bi se mogla podići samo iz takovih prinosa istomišljenika. Uz najbolje cijonske pozdrave ostajem Vama odani Simon ben Izrael.

Širom svijeta

Zemaljska konferencija ugarskih cijonista. Dr. Hantke riješio je nesuglasice izmedju članova zemaljskog odbora ugarskih cijonista, pa će 20. o. mj. biti zemaljska konferencija, na kojoj će se biratj novi odbor. Pridružujući se riječima Dra. fiantkea želimo i mi novom zemaljskom odboru ugarskih cijonista, da bi intezivnim radom osvojio svojoj organizaciji ono mjesto, koje bi g 3 pripadalo u našoj sveopćoj organizaciji! Ovako dalje ns smije ići. Treba pokazati, da Karpati i Leita niesu nepremostiva zapreka, preko koje duh vremena i moderno židovstvo ne bi mogli pobjedonosno preći. Treba samo htjeti.

Grof Karoly i cijonlzam. Ugarski cioniste šire propagandu i nastoje da širu javnost zainteresiraju za cionizam. Njihov list „Zsido szemle“, uzeo si je sada za zadaću, da sve istaknutije političke ličnosti informira o bitnosti cionističkog pokreta. Od kolike je to važnosti osobito u Ugarskoj vidi se iz prvog intervievva, kojega je suradnik „Zsido szemle“, Dr. Molnšr, imao sa grofom Karolyiem. Na prvo pitanje izvjestitelja za mnijenje njegovo o važnosti cionizma sa gledišta svjetske politike odgovorio je grof Karolyi: „Molim Vas, neću da se upuštam u konfesionalna pitanja.(S) Mi jedr.ako štujemo i ljubimo protestante, Židove i katolike. Konfesionalnog pitanja ne poznajem u Ugarskoj". Karakteristična je ova izjava za neupućenost ugarskih političkih krugova u židovskom pitanju. Zapravo se nije tome čuditi, kada ni sami ugarski Židovi nijesu upućeni! „Presvijetli gospodine grofe" nastavi izvjestitelj „ne mislim ja konfesionalno židovsko pitanje, nego ono, o kojem su dali izjave Wilson, Balfour, te Busche i Czernin. Wilson, koji je stavio u izgled židovsku republiku u Palestini, Balfour, koji se je slično izjavio u svom listu na lorda Rotschilda, turski ministar izvanjskih posala, koji je govorio o neograničenoj kolonizaciji Židova u istom smislu. Ta vi ste presvijetli bili početkom rata zajedno interniram. sa Nordauom, pa Vas je zacijelo informirao o cionizmu." „Onda su druge stvari bile na dnevnom redu" odgovori grof, te je zatim izjavio, da on uspostavu žićovskog centra u Palestini drži mogućim, ali misli da židovski kapitalisti, učenjaci i umjetnici ne će seliti u Palestinu (?) Izvjestitelj je na to izvijestio grofa o već postojećoj kulturi u Palestini. G. grof Karoly završio je razgovor moleći izvjestitelja, da mu .drugiput donese knjige, iz koje će moći bolje upoznati cijonizam. Rumunjska. Zakonska osnova o naturalizaciji Židova prihvaćena je u senatu, dne 25. jula, sa 62 protiv 2 glasa. Ovim zakonom dobiti će ravnopravnost samo neke kategorije rumunjskih Židova. Stoga je rumunjski ministar vanjskih posala izjavio, pri obrazloženju osnove, da će se židovsko ' pitanje konačno i posvema riješiti istom onda, kad bude obavljena revizija 7. članka rumunjskog ustava. Kad će to biti, to dabome ne zna nitko... Pomoć ruskih Židova austrijskim Za vrijeme ruske okupacije Galicije i Bukovine bilo je židovsko pučanstvo izvrgnuto najvećoj bijedi. Ruski Židovi, koji su u ratu i sami neizmjerno stradali, nijesu u s/ojoj nesreći zaboravili svoje bijedne braće u Galiciji i Bukovini. Uz najveće poteškoće organizirali su posebnu pomoćnu akciju, koja je urodila lijepim uspjesima i üblažila bar donekle teške rane, što ih je zadao rat židovskom pučanstvu. Iz vlastitih je sredstava „Ruski židovski odbor za pripomoć bijednom žid. pučanstvo u Galiciji i Bukovini" porazdijelio, K 5 milijuna i 600.0000, ne računajući amo darove u naravi, kao n. pr. odijelo. • Osim ove pomoći pučanstvu, koje je ostalo kod kuće, ruski su Židovi obilno podupirali i one galičke i bukovinske Židove, koji su kao taoci ili sumnjivci odvučeni u unutrašnjost Rusije, tamnice i u Sibiriju. Svote, koje su sabrane za ove svrhe dosad nisu ustahovljene, ali iznašaju sigurno takodjer više

BROJ 16.

~Ž I D Q V" i HAJHUDI

STRANA 7