Жидов

U tom savezu spomenuti nam je i to, da i kod nas još imade Židova, koji među sobom govore madžarski ili njemački premda donekle znadu hrvatski —, a imade kod nas dapače još uvijek i takovih Židova, koji ne znadu hrvatski. Otuda često u hrvatskim novinapia prigovor, da su Židovi širitelji mađarizacije ili germanizacije. 1 s tom podvalom treba jedamput obračunati, jer se i ona protiv nas izbacuje protiv boljeg znanja širitelja te podvale. Treba naglasiti, da upotreba jezika nije nikako kriterij patriotizma; Imade stotinu hiljada duša, koje se [služe u govoru a ako znadu i u pismu isključivo hrvatskim jezikom, a da ipak nemaju pravog pojma o patriotizmu. Imade u Hrvatskoj sva sila izroda i izdajica, služnika svakog protunarodnog režima, koji govore i pišu samo hrvatski, jer drukčije ne znadu. Obratno, imade mnogo odličnih Hrvata, koji se mnogo služe njemačkim, talijanskim itd. jezikom, a da im nitko ne poriče patriotizam ! Širiti mađarizaciju, germanizaciju, talijanštinu znači, aktivno nastojati oko jezičnog, političkog, gospodarskog ili kulturnog jačanja mađarskih, njemačkih i talijanskih pozicija. Svaki inteligenat kod nas znade posve dobro, da takovih tendensa kod Židova u Hrvatskoj nema. Židovi, koji se u Hrvatskoj još služe njemačkim ili mađarskim iezikom (ti su u znatnoj manjini!) naprosto još ne znadu dovoljno hrvatski (pustimo razloge i uzroke), a djeluje tu i navika. Nu ako su samo nekoliko godina u zemlji, oni znadu vrlo dobro, koje su im patrijotičke dužnosti i vrše ih. Prigovor švapčarenja u smislu širenja germanizacije (a to se kod nas uvijek i to općenito čini) protiv hrvatskih Židova je dakle ishitren, a u svrhu, da se Židovima predbaci pomanjkanje patriotizma i tuđinska rhbota i da se stvori produžidovsko raspoloženje. A zašto ? Iziskuje li .zbilja interes domovine ovu hajku na Židove ? Jesu li zbilja Židovi tako škodljiv elemenat ? Ne. naprotiv ! Židovi su u Hrvatskoj vrlo mnogo učinili naročito na ekonomskom polju, nu indirektno i na drugim područjima u korist naše domovine. Nu zamjera im se, ne priuštava im se, da su i sami imali koristi od svojega poštenoga rada, od svoje inteligencije, marljivosti i sposobnosti. Crna se zavist javlja pod krinkom patrijotizma. Zlorabeći patrijotizam, jednu od najsvetijih nu i najosjetljivijih vrlina, nastoje nesposobne i opake lijenčine, da bez muke i rada prodru u gotove, tuđom mukom sazdane gospodarske pozicije. Bojimo se, da je taj pokret kod nas već previše preoteo maha i da će uspjeti. Bojimo se, da će se prekasno uvidjeti, da će. otuda nastati mnogo veća šteta za našu domovinu, nego za Židove. Kvari se moral kvari se narod. A upravo danas bilo bj potrebnije nego ikada, da se narod odvraća od svake zloće i slaboće, da ga se upućuje na istinu i pravicu i da se djeluje protiv niskih instinkta i opće pođivljalosti. Treba da se uzdignu na višu razinu pojedinci i društvo, da narod bude spreman j jak za budućnost, koju upravo treba stvoriti i koju samo narod zdravog društvenog ustroja može stvoriti. Skrajnji je čas, da naše društvo, naša inteligencija i naše novine napokon shvate svoje dužnosti u narodno-odgojnom pogledu. Širenje antisemitizma jest znak

trulosti i pokvarenosti. Pobijanje antisemitizma jest eminentan postulat čovječnosti i patriotizma. Sudbina naroda leži rukama njegove štampe: Lojalna, savjesna i poštena štampa nu samo takova štampa može narod privesti k oslobodjenju! Vrijeme je, da i naša štampa izvrši svoju patrijotičku dužnost!

Na adresu predstojnika zagrebačke izraelske bogoštovne općine.

U „Hrvatskoj Riječi 41 organu Vaše političke stranke objelodanili ste u br. 234. noticu: „Svakako, samo ne hrvatski 44 . Ne može Vam se braniti, da kao pristaša jedne stranke, pišete u organu te stranke, premda bi Vama kao Židovu „filosemitizam 44 te stranke po pisanju njezinoga organa, morao biti poznat. Ne znam, kako daleko ide Vaša moć u stranci, gdje ste uglednim članom i koliko ste u stanju, da joj u židovskom pitanju pokažete ispravno ili barem takovo držanje, koje bi bilo kompatibilno sa Vašim daljnjim ostajanjem u stranci. Ne znam, koji su Vaši zahtjevi u tom smjeru, bojim se, da nijesu jako veliki a' ne znam ni to, koju ste . zadovoljština privatno dobili za ćušku, koju Vam je organ stranke javno dao napadajem na Vaše općinare. Nu Vi ste tu noticu pisali u svojstvu predstojnika zagrebačke općine, jer govorite o Vašim ispitivanjima u „vrlo širokom krugu Vaših općinara 44 . Za to se moram sa Vašim po Vašem, Vama vrlo mjerodavnom mnijenju „muževnim istupom 44 pozabaviti. Ne sumnjam, da je u Vas bila dobra namjera kao uvijek: vidjeli ste ugroženima interese Vaših općinara, pa ste ustali na njihovu obranu, „htjeli ste ući na pravi trag takovom dopisivanju, koje nijeste ni trebali naglasiti najoštrije osudjujete 44 , nakon što ste tu, vijest bili čitali „iskrenim zgražanjem 44 . Nu uvjeren sam, da nijeste ni došli, na pomisao, da svi Vaši općinari možda ne će biti sa Vašim istupom tako zadovoljni. Vrijeđa nas mnoge, da je Vama tek trebalo ispitivanja u vrlo širokom krugu Vaših općinara 44 , da opet steknete već uzdrmano vam uvjerenje, da ova činjenica nije moguća među zagrebačkim Židovima onako općenito, kako je to bilo izneseno u novinama. Vidite, mi smo to znali i bez „ispitivanja u vrlo ,širokom krugu 44 . 1 bojimo se, da kao predstojnik zagr. izr. bog. općine u ozbiljnom slučaju ne ćete biti sposobni, da valjano zastupate interese Vaše općine, koju ne poznajete niti toliko, da biste i bez „ispitavanja u vrlo širokom krugu v Vaših općinara 44 znali, što misle i što hoće. A danas nam treba predstojnik, koji svoju općinu i općinare vrlo dobro poznaje. Ne odobravamo Vaš način obrane: „Možda' je kome ovakova dopisnica stigla iz van a? 44 A ako je Bože sačuvaj ipak jedan zagrebački valjda nehrvatski Židov pisao takovu kartu, zar ćemo ga vješati ? Vi nijeste samo predstojnik hrvatskih, Vi ste predstojnik svi zagrebačkih Židova u prvom redu Židova, zar za to nemate osjećaja ? Prema tome nijeste imali prava, da u naše ime osuđujete, gdje nema šta osuđivati, dok ne nalazite nijedne riječi zgražanja za zaplotnjački napadaj organa Vaše političke stranke! (Naše mnijenje vidi u posebnom članku. Op. ur.)

Ovaj nam slučaj na žalost i opet pokazuje, da ste po srcu premalo Židov, a da biste, pokraj sve Vaše dobre volje i Vaše radne sposobnosti, bili u stanju, da Židove dostojno zastupate. Odatle ono nerazumijevanje za potrebe Vaše općine, odatle onaj zastoj i nazadak u njenom razvitku zadnjih godina. U zagrebačkoj židovskoj općini nema židovskog duha, jer glava te općine nema židovskog srca, ni židovske darežljive ruke. Ne znam, činim li Vam krivo, ako velim, da biste se vi mogli popraviti, kad biste htjeli. Nu znam, da je u Vas toliko taštine, da biste htjeli općinu valjano voditi. Iz te Vaše volje i taštine trebalo bi niknuti razumijevanje i židovsko srce! Onda bi zagr. izr. bog. općina mogla u Vama imali dobroga predstojnika. Ben a mi.

Židovska banka u Sarajevu.

U Sarajevu osniva se Židovska banka za Bosnu i Hercegovinu. Zavod koji je, kako će uvidjeti svi svjesni Židovi diljem naše Bosne, od velike potrebe po cjelokupni naš elemenat, zavod, za kojim se odavna osjećala potreba u našim zemljama. Skrajnje je vrijeme, da se Židov gospodarstveno oslobodi, skrajnje je vrijeme, da se gospodarstveno stavi na svoje noge, jer bez gospodarstvene samostalnosti nema prave narodne samostalnosti. Potonju okolnost su, kako je sveopće poznato, uvidjele sve narodnosti, te u nastojanju, da se oslobode skrbništva tudjeg kapitala, nikle su među narodima ovih zemalja narodne banke. Eto nam množine srpskih narodnih novčanih zavoda, eto nam hrvatskih narodnih banki. 1 muslimani, koji su, što se tiče gospodarstvenog razvitka, bili skoro na najnižem stepenu, osnovaše svoju „Muslimansku centralnu banku“, a za istom se povedoše ostali muslimani diljem čitave zemlje. Jedino mi Židovi, koji, kako je već češće na mjerodavnim mjestima priznato, sačinjavamo jedan od glavnih'i najvažnijih elemenata za gospodarstveni razvitak ovih zemalja; koji imamo u našoj sredini toliko financijafne sposobnosti, koji imademo toliku kapitalnu snagu, jedino mi, odvisimo još uvjek o tudjim novčanim zavodima. Jedini mi, posvećujemo svoje sposobnosti tudjim bankama; jedini mi radimo za mnoge, koji su nam na oko prijatelji, a čim se osjećaju jaki, uvidjaju princip „ne trebamo Židova". Je li to dostojno Židova, koji smo priznati narod prometa, trgovine, obrta i industrije, nas, koji smo narod rađa: narod, kojemu jedino uz sva proganjanja, uz tolika ugnjetavanja zub vremena nije mogao da naškodi? Skrajnje je vrijeme, da se prenemn iz mrtvila, skrajnje je vrijeme, da svoj narod oslobodimo od ekonomskog jarma tudjeg kapitala. „Ako ne ću biti ja za sebe, a tko će ? Ako ne sada, kada?!“ vele naši mudraci. Židovska banka uzela si je tu zadaću, da Židovski narod u Bosni i Hercegovini učini neodvisnim od tudjeg kapitala, da ga gospodarstveno oslobodi, da stvori mjesto, u kojem će se stjecati sve niti naše narodne ekonomije, središte, u kojem je svaki Židov, koji želi da radi na ekonomskom razvitku i oslobodjenju svojeg naroda, biti

STRANA 2.

~Ž1 DO V“ (HAjHUDI).

BROJ 19