Жидов

skoro dovršen biti i onda ću opet sa veseljem pozdraviti židovske izaslanike i nastaviti ćemo naše dogovore. Ova je izjava nešto zakasnila, jer prema tursskim vojnim izvještajima Turci nisu više gospodari Palestine.

Protužidovski izgredi u Ugarskoj.

U novije doba izbili su u Ugarskoj, zemlji liberalizma, takovi pojavi, koji su čak i ugarske Židove potakli na razmišljanje i javni istup. Racije u hramovima, taj najnoviji specijalitet antisemita, učestale su. Upravo je nečuveno ono, što se dogodilo u Marmarosszigetu. Na sam dan pomirbe, Jomkipur, koji je najsvetiji svakom Židovu, opkoljene su sve sinagoge i bogomolje, i obavljena je racija. Uapšeno je nekoliko osoba, jer nije imalo pri sebi dokumente, što je na taj dan sasma shvatljivo.Vojništvo je smetalo službu božju i'teroriziralo goloruke, mirne ljude, te vrijeđalo pretstavnike i rabine. Radi ovog sramotnog događaja otposlana je brzojavna' žalba na kralja, vladu i velikog župana i zatražena zadovoljština. (Ugarski brzojavni ured.) Madžari mojsijeve vjere, doživili su veliko razočaranje. Sav njihov trud, da budu priznati ravnopravnim članovima madžarskog naroda, izjalovio se. Između njih i njihovih sunarodnjaka, koji nisu mojsijevci, pukao je jaz, kojega je načinio antisemitski pokret. Mađarski Židovi, koji su na svim područjima javnog živoja toliko učinili za procvat i ojačanje Ugarske, moraju sada okusiti na vlastitom tijelu praktike bivše reakcijonarne crne Rusije. Možda će sada ugarski Židovi uvidjeti, da Ugarska ipak nije obećana zemlja asimilacije, građanske i vjerske slobode. Možda će iz posljednjih događaja nešto naučiti, što će ih dovesti na jedini spasonosni put, na put, što vodi u krilo osviještenog, uspravnog židovstva, koje ne će da bude pomagač ničijeg reak-, cijonarnog ili šovinističkog djelovanja.

Iz jugoslavenskih zemalja.

| Ignjat L6wy. | Dne 8. rujna umro je u Vinkovcima u 67. g. svoga života ravnatelj prve vinkovačke vjeresijske banke, g. Ignjat Lswy, bivši predsjednik židovske bogoštovne općine, koju je začasnu službu vršio u istome mjestu preko 20 godina. S njim je vinkovačko židovstvo izgubilo najuglednijega svoga građanina i predstavnika, koji je neumorno i reprezentivno vodio agende židovske općine, na veliku korist židovstva, kojemu je znao pribaviti ugled i značenje i kod ostaloga građanstva. U svojoj neizmjernoj čovjekoljubivosti, mimoišavši vazda vlastite svoje interese, pokojnik je bio pripravan svakome, bez razlike vjere i narodnosti, pomoći savjetom i dobrim djelom. Kao čelik značaj i konzervativne m svemu, ali prožet nepokolebivim osvjedočenjem o veličini židovstva, nije se ipak zadnjih godina, svoga života mogao oteti moći nacijonalnog židovskog pokreta i cijonizma, čiji je razvitak od početka pomno i kritički pratio, dok mu se nije konačno svojim toplim židovskim srcem sasma podao. Neka bude blagoslovena njegova uspomena! “■ | Samuel Haim | Ovih je dana ispustio svoju plemenitu dušu, poslije duge i teške bolesti, .g. Samuel Haim, zvani čika Haim.

u 50 gođidini života. Čika Haim bio je od vajkada borac za židovsko pravo i poznat kao veliki dobrotvor sirotinje bez razlike vjere. Radi svojih djela bio je od srbskog kralja Aleksandra Obrenovića odlikovan Takovskim krstom. U Smeđerevu je cijelu bogoslovnu obćinu sam upravljao i o svom trošku učitelja kao i babama plaćao. Akoprem nije od bogatih ljudi bio, ipak je činio više no mnogi drugi. Takodjer zemunski sefardi, imadu pokojniku zahvaliti, da danas imaju lijep hram i svoju lijepu zazidanu jednokatnu kuću. Neka mu bude zemlja laka! Avram. Zagreb (Jom Kipur vojnika). I ove su godine židovski vojnici i naši i zarobljenici lijepo pogošćeni prigćdom Jom Kipma. Nastojanjem dobrotvornih gospodja Weber i Braun, pa marljivih članica Beuot-Cijona sakupljena je dovoljna svota novaca, te je 150 vojnika dobilo dva puta večeru: u oči i po izminuću posla. Gospodje i gospodjice su same pripravile večeru i posluživale vojnike. Poslije Neile bila je još južina sa šljivovicom, bijelom kavom, kolačima i cigaretama, koju je južinu priredio kao svake godine g. Jean Schon uz potpora navedenih gospodja i gospodjica. Plemeniti rad svih priredjivača tieba vrlo pohvaliti, a židovski vojnici, kojima je tako omogućeno, da proslave Jom Kipur premda daleko od doma sjećat će se uvijek zahvalno, da i u Zagrebu imade suplemenika, koji imadu srca za svoju židovsku braću. Zagreb (Propovijed nadrabina dra. H. Jacobia). Na Jom Kipur sjetio se zagrebački nadrabin u svojoj propovijedi naše, ratom toliko postradale braće u Palestini i pozvao općinu i sve slušatelje bez razlike političkog mišljenja da učine svoju dužnost prema Erec Israelu i da obilno daruju za ~Pomoć Palestini 11 . Tople riječi g. nadrabina duboko su se dojmile pozornih slušalaca-cijonista. nu bojimo se, da ga nijesu razumjeli oni slušaoci, koji i dosele nijesu podupirali postradalu Palestinu. Šteta, da će divne riječi propovjednika opet kao uvijek zadnjih godina ostati nečujni i nerazumljivi glas vapijućega u pustinji! U zagrebačkoj općini i u zagrebačkom hramu morao bi zaječiti češće jaki glas! Zagreb (Bogoštovna općina). Ljetni praznici i židovski blagdani su prošli. Sada bi odmah trebalo preći na ustrajni rad u kahalu. Od programa nove reprezentacije nije kroz skoro godinu dana ništa izvedeno. A ipak je hitno riješenje nekih pitanja vrlo važno za uspješni razvitak općine. Ne ćemo, da se u kahalu spava i da općina i dalje stagnira! Miči te se, gospodo! Požurujmo osnutak saveza židovskih bogoštovnih općina iz lako razumljivih i poznatih razloga. Pristupite osnutku saveza! Dobrotvori „Žid. akađ. potpornog društva 44 u Zagrebu. ~Žid. akad. potp. pruštvu“, pristupili su nadalje kao članovi utemeljitelji: sa 200 K Otto Stern, R. Ebenspanger (Bjelovar); sa 150 K, Bela Baneth (Osijek); sa 100 K. Milan Pollak, Prof. A. Szemnitz. Eiiezer Z. Le\vy (Sanskimost), David Kabiljo (Sanskimost), Julio Fuchs (Mitrovica), Dr. B. Loevvinger (Požega). Svim plemenitim darovateljima zahvaljuje se društvo i ovim putem najtoplije. Zaruke. Naši c. sumišijenici, gđjica Bella Sdnvarz i gosp. Žiga Neumann,

slavili su svoje zaruke, dne 29. rujna, u Zagrebu - Čestitamo najsrdačnije I Lijep čin žid. gdja. u Brodu. Na 15. i 16. o. m. na Jom Kipur, bili su svi Židovi vojnici, kao i zarobljenici, pozvani na večeru u prostorijama hotela „Žuta kuća“. Bila su u svemu 82 Židova prisutna iz raznih krajeva monarhije, kao i zarobljenika, ali od svakoga se je moglo čuti, da ovakove p'emenštine nisn često doživjeli! Kako doznajemo, večere su priređjene od obora Slav. Brodskih židovskih gospodja. Ovim putem najsrdačnije se zahvaljujemo, svi pogošćeni vojnici i zarobljenici, plemenitim Židovkama i želimo, da im svemogući dade svako dobro! Dao Bog da bi se i drugdje Židovke ugledale u ovaj primjer! Vojnik. Dopis iz Travnika. Iz Jevrejske bogoštovne sefardske općine u Travniku javljam Vam, da je pred našu Novu godinu, bio novi izbor odbornika. Usprkos tomu, da su svi u Travniku naseljeni eskenazi od vajkada bili članovi sefardske općine, jer eskenazke općine ovdje nema, nijesu sefardi do sada nikad dozvolili, da bi bio u odbor biran koji eskenaz. U sadašnjim izborima izabrani su prvi put i eskenazi, koji su pored toga i vrsni cijonisti i to: gosp. W. N. Rosenzvveig, ravnatelj ovdašnje Zemaljske banke, za podpredsjednika, i zdravstveni savjetnik, gosp. Dr. Zauderer za odbornika. Gosp. Izak Salom izabran je predsjednikom općine. Novi će se odbor zauzeti za to, da ishodi od zemaljske vlade općinski statut i da reorganizira općinu. Šekel i centralni fond 5678. Unišlo je od 28.8. do 13.9. 1918.: Bjelovar 11 članova K 39 - —, Dubrovnik 10 čl. K 49 —, Karlovać 1 čl. K 5 - —, Brod n S 3 čl. K 6 - —, Zagreb 17 čl. K 78—. Nadalje za Miš m a r Lav Stern za IX. K 12 - ukupno 42 čl. K 189 - a sa prije iskazanim svega za 5678: 1605 članova sa K 5947-61. Iz Beograda avizirano nam je K 228 - za 114 članova, nu novac nam još nije stigao. Iz Broda imademo K 20 - (Mahier; bez obračuna. Još uvijek mnogi povjerenici nijesu poslali obračun. U slijedećem ćemo broju donijeti zadnji izkaz šekalima za 5678. i zaključit ćemo račune za minulu godinu. Nadamo se, da će nemarni ili zaostali povjerenici barem u zadnji čas još učinili svoju dužnost: raspačati sve priposlane namire i poslati obračun i novac. Darovi. Za tiskovni fond „Židova"'darovali su: Moritz Montilja, Travnik 6 K Sara Baruch, Derventa 25 K, Zadik M. Alkalaj, Banjaluka 100 K, po 6 K, Rosenthai Karlo, Petrinja, Gustav Weiss, Mali Bukovac, David S. Kavezon, Bos. Petrovac, Nisim Mandić i po 1 K, J. Kaimić, Beograd. Svega 156 K. Za nakladni fond darovao je: N. N. 50 K. Svim darovateljima zahvaljujemo se najtoplije. Trebamo prostorije. Za upravu i uredništvo „Židova", za upravu Žid. nar. fonda itd., trebamo 2 —3 sobe. Tkogod znade za takav stan, neka odmah izvoli javiti upravi „Židova". Držimo, da bi ipak bilo moguće naći ovakove prostorije, a isto tako da bi nam neki sumišljenici mogli bezplatno staviti na raspolaganje uredski namještaj. Nadamo se, da naša molba ne će ostati bez odziva.

STRANA 4

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 19