Жидов

naročito produktivnih židovskih slojeva. On nije nikada umro i sve ljepše cvate. Tako su Židovi Arapima srodni po rasi i jeziku, pa nije čudo, da većina Židova u Palestini govori arapski," a useljenici ga nauče za 2—3 godine. Židovska mladja generacija poznaje način života i običaje Arapa. U koliko imade protivština izmedju Židova i Arapa, one nisu nepremostive i ne dadu se usporediti s protivštinama izmedju Arapa i drugih evropskih naroda. Naprosto zato, jer Židovi ne dolaze u Palestinu, da se u njoj izrabljivanjem brzo obogate i onda opet isele, već su oni stoljetnom tradicijom tijesno skopčani s ovom zemljom. Oni žele i nastoje da vežu sudbinu svoju, i svojih potomaka s Palestinom svojim starim zavičajnim tlom. Ali imade još jedna nutarnja veza izmedju Arapa i Židova, a to je islamska vjera. Poznato je naime, da na cijelom istoku muslimani stoje mnogo bliže Židovima, nego kršćanima. 1 često su-baš islamske zemlje postale utočištem Židova, kad' su bili progonjeni i tlačeni u kršćanskim zemIjema. Nadalje se Židovi ne bave nikakvim misionarskim tendencijama, kao što svi evropski narodi, kad dolaze na istok. Ovim misionarskim, nasrtljivim djelovanjem povećano je još više nepovjerenje orientalaca prema Evropejcima. Orientalci se islamskim fanatizmom odupiru ovakovim tendencijama ali radi toga ujedno i drugim pokušajima, Evropejaca, na pr. na gospodarskom području. Sasma je drugačije stanovište prema Židovima, koji trpe i sami od misionarskih nasrtaja, a inače nastoje, da u gospodarstvu uvedu metode, koje bolje pristaju uz prilike u orijentu. Dakle i u ovoj -točki pjstoje povoljni preduvjeti za dobre odnošaje izmedju Arapa i Židova. Sposobnost priljubljivanja Židova na orijentalce imade još dublja uzroke. Židovi su orijentalcu i duševno bliži, nego ikoja evropska rasa. Istočni Židovi su još danas pravi orijentalci. Za istočnjaka je značajno jedinstvo cijelog duševnog i materijalnog života; Vjera, običaji, kultura, pravo, gospodarstvo nerazdruživo je spojeno i ne opstoje kao pojedinosti. U takov način života, u takvo shvaćanje, ne može se uživiti zapadnjak, I .poznata je činjenica, da zapadnjački narodi nijesu bili kadri pravo da shvate istočnjački život. Jedino je kadar Židov da shvati orijentalca jer je on u svojoj jezgri vazda ostao istočnjak. Da u kratko saberemo gornje navode: Palestina je jedina orijentalna zemlja, u kojoj opstoje pravi pravcati unutarnji odnošaji izmedju njezinih stanovnika Arapa i nosioca evropejske gospodarstvene kulture, Židova. (Prema F. Steinbergu u srpanjskom broju „Der Jude“.)

Nauke prošlosti.

Kad su Izraelci pod svojim vođjom Jozuom osvojili obećanu zemlju, sačinjavali su zadrugu ratnika. Osvojenu zemlju podijelili su kao zadrugu medju 12 naših plemena, a svako je pleme opet medju svoje slobodne sinove porazdijelilo zemljište kao zadružnu imovinu. I trebalo je, da to bude zadruga za vječna vremena. Evo ovo je smisao Mojsijevoga zakonodavstva: „Bog, vječni aastupnik vječnoga naroda, vlasnik je zemljišta; vi ste samo zakupnici u mojoj zemlji“. Nije zemljište postalo vlasništvom pojedinaca, nije mogao pojedinac da s njime postupa po svojoj

volji, da ga proda ili založi, kao što rimsko pravo dopušta vlasniku kao kakav pokretni predmet. Nikako nije mogao pojedinac da u svojoj ruci nagomila mnogo zemljišta, da postane gospodar jednoga kraja, pa da bi izrabljivao svoje sunarodnjake. Trebalo je, da narod uvijek kao cjelina, koju zastupa svaki član naroda, crpe koristi iz zemljišta. To su bila temeljna pravila individualne slobode pojedinca, bratske sloge i sve političke snage cjeline. Pa zato i glasi obećanje, što ga sv. pismo nadovezuje na Mojsijev zakon o zemljištu: „Dok budete ovu zapovjed slušali, sigurno ćete stanovati u ovoj zemlji I *. Puk izraelski nije slušao zakone svoga velikog zakonodavca. On je prekršio zapovjedi božje, koje su ujedno i zakoni zdravoga razuma i naravi. Kao i svi drugi narodi starog vijeka, dopustio je on, dajse po njegovoj zemlji rašire latifundija, koja su progutala jednakost i slobodu: „Jao vama, koji uzimate komad za komadom zemljišta, da ne bude više mjesta, i da ostanete sami u zemlji**, To je uništilo svu bratsku vezu, koja je vezala plemena, a radi toga je nestajalo pučanstva, koje se gubilo, kao da ga kuga mori: „Zemlja je opustila, obrambena snaga propala. Susjedi su u gomilama dolazili u zemlju, a odabrani narod postao je Ahasverom. koji je morao da kroz dva tisućljeća obija tudje zemlje**. Hoćemo li, da opet pusti korjenje stari putni štap; hoćemo li, da se stari narod opet vrati u svoju pradomovinu, gdje će moći svaki bez brige da sjedi u hladu vinove loze i smokve, onda se to može postići samo jednim sredstvom, samo jednim starim zakonom: Zemlja mora da bude svojinom cijeloga naroda, cijele narodne zadruge; pojedinac može biti samo nasljednim zakupnikom naroda kao cjeline.

Židovska zvanja.

Poziv na židovsku mladež. Židovski pedagoški tečajevi, u kojima se 15./X. o. g. otvorio odio za židovske odgojiteljice i učitelje jevrejskoga jezika daju prvi put židovskoj mladeži priliku, da odabere židovsko zvanje i da u narodu radi sa narod. Nedostaje nam školovanih i u svim granama židovstva naobraženih odgojiteljica, kao i modernih učitelja jevrejskoga jezika, koji bi mogli našu mladeš, da odgoje za prave Židove. Ova se velika zadaća mora ispuniti. Prvi je korak k tomu osnutak „židovskoga pedagogija I *. Taj ne treba samo velike potpore sa strane odraslih, nego i unapređivanja sa strane mladeži. To će se postići, ako se što veći broj židovske mladeži prijavi u tečaj. Ovdje dolazi još i druga okolnost u obzir, t. j. da će židovskoj mladeži biti omogućeno da radi u židovskom krugu i da ne će biti prisiljena da zapadne u kompromisnu okolinu, u koju ju zanimanje ponajviše baca. Napokon okolnost, da je potreba židovskih [učitelja veoma velika i da će doskora još porasti, omogućuje nam da pribavimo svim našim slušačima sigurna i unosna mjesta. Mi smo si svijesni teških prilika i znademo, da ne će svakomu biti, lako da se kroz dvije godine sprema za svoje zvanje. Stoga ćemo nastojati, da našim slušačima idemo svagdje na ruku, da im nađemo nuzzasluge, a vanjskim slušačima, da pribavimo jeftinu opskrbu i da im inače pomognemo. Prijave i upiti neka se šalju na : „Jiidisches Jugendamt“„Wien 11. Zirkusg. 33.

Vijesti iz jugoslavenskih zemalja.

| Hcnrleta Rosenberg. | Dne 1. hešva na(7. o. tnj.) ostavila nas je u cvijetu svoje mladosti u 20 godini života Henriette Rosenberg. Mirna i tiha, bila je čvrsta značaja, nepokolebiva u x svojim spoznajama a prožeta osvjedočenjem o veličini židovstva. Premda galička bjegunica bila je pokojnica jedna od najrevnijih članica ~Debore“ te s njome gubimo jednu od svojih najvrlijih družica. Čast njezinoj uspomeni! Dopis iz Križevca. Dne 24. pr. mj. bila je glavna skupštine židovske bogoštovne općine u Križevcima (jedna od malo njih, kojaimade naslov „židovska,“a ne izraelitička). Na zamolbu „B'ne Jisroela** za godišnju potporu bila je predložena po gg. Robertu “Pscherhof i Ljudevitu Strausz godišnja subvencija od K 300-—. Ista je jednoglasno primljena. Nadamo se, da će novoizabrani odbor, prožet židovskim duhom i nadalje sve židovske institucije podupirati. Ugledale se i druge općine u taj primjer! Dopis Iz Osijeka. Ovdje je osnovano djevojačko cijonističko društvo „Mirjarn**. Umoljavaju se slična društva, da s novim društvom stupe u što bliži kontakt. Dopise moli predsjednica, gdjica Mela Klein, Osijek 1. Ružina ul. 82. Pretplatnicima na uvaženje! Iz Sarajeva, Tuzle, Zemuna. Beograda, Osijeka i sa fronte stižu nam natrag mnogobrojni primjerci novina s oznakom „bez pobliže adrese nepoznat** ili „otsefio se nepoznato kuda** ili uopće bez ikakove oznake, a vraćaju nam se i primjerci bez pasice. Molimo zato sve pretplatnike, koji list ne dobivaju uredno, da nam jave svoju točnu adresu i svaku promjenu adrese. Šekel i Centralni fond 5678. Unišlo je od 14. X. 1918. Gudinci 7. čl. K 16, Zagreb 7 čl. K 19’ —, Kutjevo 10 čl. K 100—, Mostar 10 čl. K 20’—, Vinkovci 89 čl. K 261 * —, Beograd 114 čl. K 228 - —. Šabac (bez špecifikacije) 16 čl. K 32 - —, Bos. Samac (bez špecifikakije) 30 ČL K 60-—, Bojište 2 čl. K 4,—, Bj elovar 1 član (za 3 g.) K 6—. Ukupno 286 članova sa K 746 - —. Nadalje za Miš mar, Ervin Kraus, Osijek za Vll./Vlll. K 24-—, Žiga Neumann, Zagreb za IX./X. K 24 - —, Lav Stern, Zagreb za X. K 12 - i za Centralni fond Hugo Mahler Brod (bez specifikacije) K 20- —. Svega za 5678 godinu 1891 članova sa K 6773 - 61‘ —. Molimo sve nemarne povjerenike, da nam bezodvlačno povrate sve šekel-blokove, a u koliko su jedan dio šekalima übrali, da nam pošalju novac sa točnom Specifikacijom. U šekel blokovima treba imena i adrese članova točno i čitljivo ispuniti. Nijesu položili račun niti su išta doznačili povjerenici iz iz slijedećih mjesta; Osijek, Brčka, Daruvar, Kutina, Pakrac, Teslić, Zenica, Zavidović, Bugojno, Donji Miholjac, Jajce, Pitomača, Varaždin, Zvornik. Hercegovac, Terezovac, Virje, Novigrad-Podr. Neobračunatih blokova imadu još povjerenici Dubrovnik, Spljet, Šabac (Danon).

Molimo cijenjene pretplatnike, da nam priopće adrese, na koje bi mogli -otposlati pokusne brojeve „Židova* 1 . Uprava.

BROJ 20,

~Ž 1 D Q V“ (HAJHUDI)

STRANA 5