Жидов

taju s budacima, lopatama i motikama. Tu se u znoju lica obradjuje svaki pedalj rodjene stare grude. Ali ne radi se tu samo tjelesno, već i duševno. Sve su sprave najmodernijeg tipa i drže se u uzornom redu. Staje su pune marve najplemenitije pasmine, ali im se je broj uslijed rata znatno umanjio. Staje su isto na najmoderniji i praktični način gradjene, tako da bi čovjek mislio, da se nalazi na uzornom vlastelinstvu istočne Prusije. Kolonisti su primorani, da postave naoružane straže da mogu braniti svoja polja od hajdučkih Arapa. Dolazi često i do bitke. Arapske se općine slože protiv kolonista te tjeraju svoja stada na njihova polja. Tada mora da istupi sva sila kolonije, te samo kukavština pretežnog neprijatelja čini, da se hrabra četa održi i otjera Arape, koji nisu nikakvom otporu dorasli, Tako je bilo još za mira, a kako je istom sada, gdje ih glad goni na otimačinu! Vidio sam nadalje nasade mandulja figa, maslina i banana. To je sve dakako još mlado, ali najbolje obradjeno na južnom obronku, sve opljevljeno i okopano. Taj voćnjak od jedno 6—B jutara s manjim obiteljskim vrtovima, obrubljen je i zaštićen

trnovitom živicom. Ne manjkaju tu ni rasadišta, ni gredice s povrćem, krumpirom i t. d. U ponešto vlažnijoj nizini zasadjena je šumica eukalyptusa, a za obranu od vjetra stabljike čempresa i to je dakako još mlado od godine dana prije rata, kao i čitava naseobina. Sigurno je, da bi se pretresanjem židovskog pitanja dalo što šta naučiti, ali jasno je, da nacionalni idealizam samo u Palestini takovim plodom uroditi može. Da se ondje tako tvrdokorno ustraje, imade se pripisati jedino moći ideje i burno probudjene nacijonalne svijesti i nacionalnom ponosu, koji se mogao samo na staroj rodjenoj grudi probuditi.

„Akcija hrvatskih Židova".

Pod tim se naslovom osvrće „Obzor 11 na brošuru, koju su asimilanti izdali pod naslovom ~S narodom za narod“. S naše je strane suvišna svaka riječ o toj brošuri, pa se bavimo samo ~Obzorovim“ komentarom. Izdavače naziva istaknutijim Židovima. Mi pako ističemo, da ih kao Židove ne ide atribut istaknutosti. ~Obzor“ smatra asimiiante „naravno" protivnicima cionizma. Prije se doista smatralo naravnim, da je asimilant protivnikom cijonizma. Danas to više nije naravno. Zapadno-evropski židovski asimilanti u ogromnoj većini ne samo nijesu protivnici cijonizma, nego simpatišu s njime i podupiru ga, samo za sebe osobno ne primaju konzekvence cionizma. Izdavači gornje brošure još su uvijek koliko je poznato iz njihovih raznih izjava protivni cijonizmu, nu iz te se brošure to ne vidi, pošto u cijonizam uopće ne diraju. „Obzor" ne će da o toj temi razpravIja, samo primjećuje, da nesumnjivo i cijonisti i asimilanti imadu pravo. Nama se to ne čini baš tako nesumnjivim, što više, mi bi rekli, da nesumnjivo ili cijonisti ili asimilanti imadu pravo, a nikako ne mogu imati pravo i jedni i drugi. Bilježimo, da ~Obzor" veli, da cijoniste treba štovati. Nu zašto nas šalje u Palestinu? Narodno Vijeće o tomu drugačije misli u petoj točci objave, koja bi ipak i „Obzoru" morala biti smjernicom ! Napadanje Židova kao lihvara i trovatelja naroda rakijom odbijamo i ovaj, kao svaki puta najodlučnije. To je podla kleveta, ma da je ovaj puta dosta jasno izbačena upravo protiv asimilanata. Nu mi nijesmo zloradi radi ovakovog primanja asimilantske poslanice po jednom od najstarijih hrvatskih listova. Lekcija o patrijotizmu, koju „Obzor" asimilantima daje, nije nikako umjesna u tom savezu, te je puki izljev atavističke mržnje pisca prema Židovima. Dok je „Obzor" zadovoljan, da se češkim Židovima nije dozvolila navodno vrlo brojno zatražena promjena dosadašnjih u češka imena, dotle istodobno

~Obzor“ poziva asimilante, da pohivate narinuta im njemačka imena. A zar su Strossmayer, Winterhalter član Narodnoga Vijeća i Mazzura hrvatska imena? Preporučujemo ~Obzoru“ malo više iskrenosti, dosljednosti i pravdoljubivosti u suglasju sa upravo proglašenim načelima Narodnoga Vijeća.

Dalja židovskog naroda u Austriji.

Na velikoj židovskoj pučkoj skupštini koja se je dne 14. listopada 1918. obdržavala u bečkom Koncertnom domu prihvaćena je burnim i dugotrajnim odobranjem ova Rezolucija : Židovski narod pozdravlja s velikim zadovoljstvom, da su zastupnici svih sada zaraćenih država izrazili svoju pripravnost, da će sve poduzeti 'da se nesretni ovaj rat što prije dovrši te da se oslobodjenjeni svih naroda i sjedinjenjem njihovim u savez naroda utre put pravednom svjetskom poretku. U skladu sa po svim zaraćenim vlastima proglašenim načelom demokracije i prava samoodredjenja naroda zahtjeva na novi narodni život probudjeni židovski narod, da bude u zajednici naroda priznat kao ravnopravan narod , te da mu bude priznato zastupstvo na sveopćem mirovnom kongresu. Pred svjetskim sudištem zahtjevamo mi za židovski narod /) narodnu domovinu u Palestini, 2) narodna prava u svim zemljama, gdje Židovi živu. Židovski narod izrazuje svoje uvjerenje da nijedan drugi narod, naročito onaj, koji je i sam tek postigao svoju narodnu samostalnost, neće podjarmljivati židovske manjine, i ne će joj uskratiti narodna prava što ni zajednica naroda ne bi dozvolila. U Austriji zahtjeva židovski narod prema gore izrečenim načelima smjesta priznanje kao narod i zajamčenje njegovih narodnih prava. Židovski narod u Austriji zahtjeva, da se odmah pozove na sudjelovanje kod preustrojstva Austrije.

Židovska pučka skupština u Beču.

Velika pučka skupština, koju je izvršni odbor austrijskih cionista sazvao na 14. listopada, razvila se je u manifestaciju židovske narodne volje, kakove Beč, od bečkog cijonističkog kongresa, na sličan način nije vidio. Izvršni je odbor sazvao skupštinu sa letačima, koji su glasili: „Svijet se preobražaje i nastaje novi poredak, u kojem ima da vlada pravednost. Svijet pravednosti ne smije ni židovskom narodu, uskratiti njegovo pravo. Svaki narod osjeća danas, da se veliki čas preporoda približava. 1 židovski narod, koji je najviše trpio, i koji je najviše tlačen, mora napokon svoj glas podići. I za nas mora svanuti novo doba. Složni i jaki moramo biti, da se čuje naš glas. Židovski narod postavit će u skupštini svoje zahtjeve na narode." Židovski narod Beča odazvao se je pozivu. Davno prije početka bio je koncertni dom opkoljen silnim mnoštvom svijeta. Nakon otvorenja jurišem je mnoštvo napunilo dvoranu. Tijesno stisnuti, stalo je oko 5000 Ijudj u dvoranu. Ali navala nijprestala, dok nije redarstvo zapriječilo ulaz. Na hiljade ih je još ostalo vani. Skupština prošla je vrlo dostojanstveno. Predsjedao joj je Adolf Štand, a govorili su Adolf Bohm, narodni zastupnik Heinrich Reizes, zastupnik židovske socijalističke radničke stranke „Poale Cion“ Mendel Singer i ing. Robert Stricker. Nako što je predsjedatelj završio zanosnim govorom, doviknuvši skupštini: „nije više priča: mi hoćemo", prihvaćena je rezolucija, koju napred donosimo. Šekel

je temeljni kamen cijonističke organizacije. Plaćanjem šekela (K 2. —) priznaje se pristajanje uz cijonizam. Samo ptatioci Sekela imadu pravo da sudjeluju pri izborima delegata za cijonistički svjetski kongres i za zemaljske cijonističke konferencije. Becalel.

Iz Palestine dolazi vesela vijest, da je ponovno otvorena umjetničko-obrtna škola ~Becalel“. Tko je bio Becalel ? U trideset i prvom odlomku druge knjige Mojsijeve čitamo: „Gledaj, ja ću pozvati Becalela, sina Urijina, unuka Hurova iz plemena Judina Nadahnut ću ga božjim dahom, dat ću mu pameti i smisla za umjetnost, da može

stvarati umjetna djela, izradjivati zlato, srebro i kovine, kamenje rezati i brusiti, rezbariti i druge radove izradjivati.“ . . . Becalel je izradio zavjetne škrinje, stol i svjećnjake, tkane stvari i u opće sve što se nalazilo u zadužbinskom čadoru. Becalel bio je prvi židovski, po Bogu nadahnuti umjetnik. Talmud veli o njemu: „Mojsija je bio čovjek znanosti, Becalel čovjek djela.“ Njegovo je ime zapisano u bibliji, ali u židovskom je narodu već kroz godine izbrisano. Sad je to ime slavilo uskrsnuće. Pod imenom „Becalel" opstoji u Jerusolimu od nekoliko godina umjetnička i obrtna škola, koja stoji pod upravom profesora Borisa Schatza. Zavod „Becalel" dokazuje, da stari duh Becalela medju nama živi. Još mnogo toga živi u nama i medju nama, skriveno, bezsvjesno, nepoznato i očekuje obnovljenje. Raznolike snage drijemaju u nama. Kao što pupoljci čekaju na sunce, tako i drijemajuća snaga našeg naroda čeka na svoje sunce, na slobodu u vlastitoj domaji. Iz probuđjene snage niknut će divan cvijet židovske umjetnosti.

~Ž I D O V“ (HAJHUDI)

BROJ 21