Жидов

stojanjem židovskog naroda toliko slivena ; da je bila upravo glavnim organom tih nastojanja, podajući obilježni znak državnom uredjenju, nauci i umjetnosti, jednom rijeci, cijelome životu. Pa i poslije razlaza židovskog naroda po svem svijetu ostala je religija dnom vezom, koja rasijane udove njegove veže u jednu idealnu domovinu| od česti je ona i danas još koncentrativna sila izvjesnih prostorno rastavljenih nastojanja čislo narodnog karaktera. U cijonističkom pokretu ona postaje opet osnovnom polugom narodnog ujedinjenja. i državnog konsolidiranja.« Ugodno nam je zabilježiti ovaj gi'as, jer nam svjedoči, da je počela i najviša hrvatska inteligencija da se ozbiljno bavi židovskim pitanjem. Nakon što ovo predavanje izadje u brošuri, imati čemo prilike, da se s njegovim izvodima o židovstvu, u savezu sa ostalim njegovim razlaganjem, pozabavimo. Pedesetgodišnji jubilej zagrebačkog nadrabina Dra. Hozeja Jacobija. , „Literarni sastanci izraelske Omladine" žele. dostojno proslaviti jubilej osnivača naših, sastanaka, koje nam je dalo tolikih i tako lijepih pobuda u židovskom pregnuču. Hoćemo da u Herzlovoj šumi u Palestini osnujemo gaj od 1000 maslina na ime svečara. Svako drvo u gaju stoji l< 10 - —. Pozivamo sve bivše učenike svečarove, a naročito sve bivše članove literarnih sastanaka izr. omi. kao i sve prijatelje Z. nf„ ■* da se priključe našoj akciji i da časteći uglednog i zaslužnog svečara istodobno promiču velike židovske svrhe! Odbor. »Sadašnji članovi literarnih sastanaka izr. omladine sakupiše u tu svihu K 100'—. (Prinosi se šalju banci ža trgovinu olpt i industriju d. d., Zagreb za konto ~Ž. n. f.‘‘. Svrhu treba napisati na kuponu pošt. upi. lista, ako se ne šalje poseban avizo na Upravu Povjereništva Z. n. f. Zagreb, Pelrinjska ui. 22.). Izbor u zagr. izr. bog.opć.rr. Novo izabrano predstojništvo sastalo se na 23. o. m. na konstituiranje. Predsjednikom izabran je Dr. Robcrt Siebenschein, I. potpredsjednikom* Otto Stern, 11, potpredsjednikom Rndolf Bernstein. Nakon toga izabrani su članovi pojedinih odbora, koji če si u prvoj sjednici sami birati pročelnike i njihove zamjenike. Hanuka svečanosti u Zagrebu. (Izr. gosp. društvo Jelene P ri'ster) pro-

slavilo je Hanuku i ove kao svake godine činom lijepe dobrot v-or nostk-U- nedelju 23. o. mj. sakupile se u židovskoj školi plemedite i marljive odbornice toga društva, da u prisutnosti pozvanih odličnika i prijatelja društva istresu pred sakupljenu siromašnu židovsku djecu plodove požrtvovnog im rada. Predsjednica . gdja Roza Jakobi i zagrebački nad rabin preč. gosp. Dr. Hozea Jakobi izreklf su krasne prigodne govoreOnda se prešlo na dijeljenje darova i južine. Preko stotinu djece nadareno je lijepom odjećom i obućom. Neumorni dobrotvorni rad zagr. izr. gosp. društva Jelene Prister zaslužuje to veću hvalu, što je trošak nabave odjela i obuće upravo ogroman, kraj silno poraslih cijena, a u vrijeme, kada se stara dobro sačuvana odijeia više ne mogu dobiti na poklon Bez sumnje je duboka zahvalnost nadarene siromašne djece najveće zadovoljstvo za plemenite gospodje. Ipak im mi kao organ židovske javnosti moramo izraziti našu toplu zahvalnost na njihovu plemenitu radu i izričemo nadu, de će svi prijatelji prema zasluzi i velikim potrebama obilno podupirati zagr. izr. gosp. društvo Jelene Prister. (Literarni sastanci izraelske cmladine.) proslavili su u čednom okviru jer su neke vanjske slučajne zapreke onemogućile veći istup ovogodišnju Hanuku. Nakon dobrog pozdravnog govora predsjednika Heima, slijedile su deklamacije člana Fritza i recitovanje člana Hochsingera. Svi su predavači svoje zadaće dobro riješili i bili nagradjeni odobravanjem. Pokrovitelj društva G. Dr. Schvvarz obodrio je omladinu lijepim govorom na daljnji ustrajni r.ad. Najvrednije je na ovoj proslavi bilo nesupiijivo to, što je na proslavi bio sakupljen najveći dio zagrebačke srednjoškolske židovske omladine i pokazao, da velikim interesom i razumijevanjemprati probudjenje židovskog nacijonalizma. Bilo je i prilično gostiju. Sakupljena je i razmjerno lijepa svotica za evakuirane Zidove. Hanuka svečanostu Tuzli.Na 15./12. na večer prir djtna je,u Tuzli Hanuka svečanost, posjećena od svih tuzlanskih Židova. Priplamsanju Hanuka svjećica oslovila je prisutne gdja Louisa Zaloscer, naglasivši u svom govoru da je evo prvi put kako se u ovo ratno vrijeme sastajemo da zajednički proslavimo nacionalni blagdan Hanuke. lgnatz Rosner

govorio je o tome, koliko je U oveme ra'u -poraslo nacionalno osvještenje Židova. :e-ocrtavši jadno stanje evakuiranih Židova iz Palestine pozvao prisutne da svojim darovima üblaže bijedu svoje istočne braće. Gosp. Dr. Jer uš alem je veoma lijepo tumačio zadaću mlade židovske genuacije Pri koncu je gdja Fe 11 e r umiljatim glasom otpjevala uz pratnju glasovira nekoliko pjesmica. Za evakuirane palestinske Židove sakupljena je pri svečanosti lijepa svota od K 1202 Pri tom konstatirana je žalosna činjenica, da su manje bogati Židovi rado davaii, a prema svom imetku i dosta lijepe svote, dok su se imućniji Židovi osim časnih izuzetaka veoma slabo odazvali svojoj moralnoj dužnosti. Šta više, najbogatiji tuzlanski Židov, koji je na nežidovskim zabavama i u nežidovske svrhe hiljade davao, reče, da »on za tako šta ne daje više«, i darova dvadeset kruna. Na 16./12. po podne priredilo je »Židovsko gospojinsko društvo« dječju Hanuka svečanost sa užinom i tombolom te darivanjem zimskog odijela i obuće za siromašnu židovsku djecu. Gdja Zaloscer, predsjeenica »Žid. gosp. društva« uvježbala je s djecom za nekoliko dana aktovku »Das Hanukalied«, čija izvedba služi na čast gdji Zaloscer, kojoj i radi večernje i popodnevne Hanuka svečanosti pripada najveće priznanje. Seke) 5678. Pozivam sve povjerenike, da mi što prije jave, koliko šekel blokova trebaju. Neka kod naručbe uvaže ozbiljnost vremena. Broj platioca šekela morat će znatno porasti, jer je znatno porasao interes za cijonizam.’ Treba dokazati, da doista cijeli židovski narod jednodušno traži, da se židovskom narodu ( mogući normalan narodni život u pradomovini Palestini. Sabiranje šekela morat će se ovaj puta provesti energično, brzo i savjesno dostojno vdikog časa.- Čekam skore vijesti. Za upravu: Lav Strni, Zagreb, Draškovićeva ui. 3b.

Vijesti drugih zemalja.

Priznavanje židovskim vojnicima iz Bukovine. Crni iv'ički narodni zastupnik na carevinskom vijeću, židovski nacijoualisfa dr. Strauchcr potužio se c. kr. ministru za zemaljsku obranu radi nekih slučaja lošej i nezakonitog postupka sa ži-

sam već opetovano govorio, a o čemu još više mislim govoriti. Ali jedno hoću ovdje da istakne n, jer sle Vi sami to učinili i jer tek »time jasno« biva, što ja mislim; pitanje jevrejskog jezika. Vi gosp. tajni savjetniče velite; Jevrejski jezik nije za nas njemačke Židove profani jezik općenja, ali nije ni mrtvi jezik; on je jezik naše molitve i „toliko jevrejštine mora po tome nastojati svaki naobraženi Židov da si stekne, da najvažnije molitve sa cijelom pjesničkom snagom prajezika učin' najvećim blagom svoga srca“. 1 zato Jamačno nazivate zaslugu cijonizma za jevrejski jezik prividnom, jer ga on smatra «profani'm jezikom općenja,« dapače govorite i o »pogibli i nesreći«. * Nemogu pak naravno da uvidim, kakovu bi pogibelj i kakovu nesreću moglo značiti, kada bi se jevrejski upotrebljavao ma gdje kao jezik općenja. Ali ja vidim, a sa mnom većina cijonista, u jevrejštini za diasporu u prvom redu ne jezik općenja, nego prije svega onaj jezik, u koji se kao jedini velike vrijednosti židovstva mogu nesmanjeno i, nepatvoreno preuzeti. U njem vidimo ne »profani«, već nasuprot u visokom smislu svjetovni, sve duhovno podjedno obuhvaćajući jezik, jezik moćnog povjestnog sklada, cijelog jedinstvenog narodnog bića, kojemu pripadaju i molitve, ali samo kao pojedino poglavlje ove velike knjige. I nadalje vidimo u jevrejštini jezik, u kom se izvorna osebitost židovskog duha zgusnula i iz kog se ona nezavisno od svih sadržaja otvara svakom, tko ju potpuno usvaja

(čime svakako mislim dublje znanje, nego li je dovoljno za razumijevanje najvažn'jih molitava). Tako nam je on dvostruko utirač puta k zasutom židovstvu; sadižajno, lime što nam posreduje bitne, a izgubljene vrijednosti; tako one prastare, što ih nužno parafrazirajući privodi prikrivaju (ne samo kršćanski, kako Vi mislite, mijenjaju izvorni smisao i- duh, svi to čine, jer nijedan zapadnjački jezik ne može prariječi biblije, svake pojedine elementarnu snagu i njihove sveze ciklđpski spoj ikako prikazati,) kao i one kasnije, o kojima u opće nikakav preved ništa ne javlja i koje se i onom, koji .je jevrejski većniaučio, istom moraju otkriti, formalno, time što stare židovske oblike mišljenja, koji su potisnuti od onih evropskih kulturnih jezika, naših »materinjih jezika«, u nama opet oživljuje, kako to samo onaj jezik, u kome su se nekada utjelovile, u unutarnjem djelolovanju može. Tako postaje pusto zemljište u nama urbani m, realno židovstvo raste, komad po komad se otuna fiktivnom. Tako i srodnim sretstvirna, gosp. tajni savjetniče, počeli smo mlade -ljude odgajatiti, tako ćemo ih mnoge odgojiti, izbor novog židovskog duha, Gideonovu četu, oprobanu i prorešetanu, za borbu protiv nutarnjeg Midiana, protiv fiktivnog židovstva, i kad bi stvar u redu tekla, morali bi i Vi gosp. tajni savjetniče, boriti se s nama rame u rame, ■ umjesto da nastojite, „svladali 1 * »pogibelj« i »nesreću« cijonizma.

Darujte za Židovski narodni fond!

STRANA 4.

»ŽIDOV (HAJ’HUDI)

Broj 1.