Жидов
uuroduo-židovski nul u Gulutti. spominje žiđoyska Narodna Vijeća u centralnoj i istoooj Evropi i njihove zadaće, te konačno govori o radu nade organizacije u Jugoslavi jd. Dotakavši se .jod židovskog narodnog fonda, obara se ošro na osječke Zidove, koji su ove godine od K 120.000.—. Sto ih je sakupljeno u Jugogoslaviji, zastupani sa tek nekoliko sto ti na k runa. Slijedeći govornik, poručnik Nikola Tolnauer, obra 7,1 aže moralne ciljeve narodno-židovskoga pokreta u Jugoslaviji, te traži za židovski narod potpunu socijalnu, kulturnu i političku ravnopravnost. Plaraenim riječima zahtijeva, da se židovski narod prestane smatrati narodom dm gogn roda, traži da se sposobnim Zidovi mla u javnoj službi ne bacaju klipovi pod noge samo zato. jer su Zidovi. Oštrim riječima obara tvrdnje, da sm Zidovi narod, lihvara i kajišnra. Prelazeći na kulturne zahtjeve, optužuje u prvom redu izr. Wr goštovno općine radi njihovo izdajnićV e (nJitike, te njihov loš utjecaj na židovske konfesionalne školo, iz koje nam je mladež izlazite, zadojena duhom žid. antisem*, ti zrna ili barem buliferentizma. Traži do se ta legla asimilacije bezodvlaćno uklone, a njihova mjesta, da zauzme židovska narodna općina. Usrdnim riječima apelira na Zidove i Židovke, da ciljeve naših narodnih težnja moralno i materjaJno uvijek i svagdje podupru, svjesno i ponosno priznajući pvoju židovsku narodnost. Neki čcšlćTZi'dov. radnik, izrazio j<* svoje veselje, da i ovdje nalazi sunarodnjake, koji značajno i muževno istnpaju' u obranu svojih prava. Moli Zidove i Zidovke, da -svoju #(»u odgoje .u onom dithu koji će da iz njih učini dostojne sinove ?• kćeri židovskoga naroda. U ime omladine izjavljuje nbsnlvent Pavao-Goldfinger. da će ona uvijek i svidje svijestno zastupati ideje nacijo ualnoga židovstva, te. se toplim rijećinm obraća na roditelje, da ih u tom svim salama potpomognu. Kako se vise ne javlja nijedan govornik, predlaže Mirko Krati« slijedeću rezoluciju, loju skupština jednoglasno prihvaća: Dne 8. prosinca 1918. n Osijeku ohđržnvnna opća židovska narodna skupština. 1. oduševljenjem i zahvalnošću prinm do znanja izjave Narodneg Vijeća SHS. i vlade krajevine Srbije u pogledu narodnih težnja židovskoga naroda, te je uvjerena, da će ispunjenje i uđovoljenje opravdanih naeijonalnih aspiracija sviju naroda hiti temelj novom prijateljskom odnosu medju narodima; 2. Odobrava zahtjeve izražene u sporne o-ie.i -Zemaljske eijonističke organizacije* < d 14. novembra 1918. na Narodno, Vijeće SHS. zm Zidove n državi SHS.; Priznaje »Zemaljski odbor saveza cionista« u Zagrebu jedinim predstavnikom židovskoga narod« u državi SHS., te njemu, a u lokalnim stvarima »Mjesnom mvrodnc-židovskoni odboru« u Osijeku, povjerava zastupanje svih židovskih iote resa i podvrgava, se direktivima i nalozima. izdanim po spomenutim odborima; 4. poziva židovsku bogoštovnu općinu u Osijekn, đft se bezcdvlačno postavi na narodno židovsko stanovište, i da, čim to tehničke predradnje dopuste, provede nove izbore na temelju jednakog, općeg i
tajnog prava glasa za oba spola, u svrhu konstituiranja narodne židovske općine. Rezolucija upućuje se Narodnom Vijeću SHS. i kr. srpskoj vladi na znanje, te žid. bogoslovnoj općini na udovoljenje. Značajno je, da se na skupštini ui je oćutila nikakova opozicja. Onaj dio asiinilanata, koji joj je prisustvovao, vrlo je uskoleban u svom uvjerenju, te .se danas sve više priklanja našoj ideji. Istaknutiji asimilanti bojkotirali su skupštinu. No kako su slabi vidi se po tom, da se nisu usudili niti jednom riječju da oslabe dojmove ove skupštine. Ne će biti izlišno spomenuti dojam oživljenog našeg pokreta u nežidovskom skotu općinstvu. Istinito lilteralui i demokratski elementi prate velikom simpajom naš pokret. Cijelo je novinstvo uz nas. Svi su listovi donijeli opširan izvještaj o kupštini. »Jug« je dapače posvetio skupštini ista dan uvodni članak [K»d naslovom * Ratni oijonistif, u kojem, nas oporni njč, da jx>d našu ćastnu zastavu ne primšmo one, koji se iza nje boće da sakriju tek iz nužde. Asimilantima je opstanak vrlo ote i čau: stoje izmedju dvije vatre. Znatiželju* smo na njihovo daljnje «. Hoće li napokon naći vezu s današnjicom i puv do svoga narode ? Mirko K. Hanuka posijelo a Osijek«. Na Erev. Hanuka, dne 28. studenog o. g. priredilo je djevojačko društvo ~Mirjam‘ r i srednjoškolsko ~Bar-Oiora“ u dvorani bogoštovne ‘ općine posijelo, za koje se zaista može reći, da je u svakom pogledu usojelo. Paljenje svijeća i Makabejska koračnica donijeli su onaj ugodjaj, koji je da se ; ovakpvoj narodnoj svetkovini podf - židovski karakter. Pozdravni govor predsjednice Mele Kl sin, govor g. Sonnenelda o Makabejclma i deklamacije Ro»enfelđove pjesme Hanuka - svjećice" doprinijelo je tome, da je publika velikim razumijevanjem i čuvstvom pratila ovu narodnu svetkovini). Narodni napjevi i čitan e Šolem Alejhemovog „Dva otpadnika" upotpunili su raspored. Uz zvukove Hatikve završen je oficijelni program, nakon ćega je slijedila neprlsiljena zabava do kasno u noć. Materijalni dobitak, glertomna čedne granice poredbe, zadovoljuje. Mirko K. Varaždin. Povodom posjeta izaslanika Zemaljskoga odbora cionističkoga saveza Jugoslavije, Eugena B e r I a i cand. iur. Ru dolfa Phili p pa, sastali su se ovdašnji nacijonaini Židovi na dogovor oko aktiviranja židovsko- narodnog rada. Nakon referata zagrebačkih izaslanika, izabran je lokalni akcijoni odbor sa droni. Kraj anskijemiHcrzt-riim na čelu, kojemu je zadaća, pripraviti tlo za osnutak mjesne cijonističke organizacije u Vaiaždinu. Agi tacija je u tečaju. Vrijeme je, da Varaždin prestane biti mrtvom točkom u jugoslavenskom cionističkom savezu. Promjene u uredništvu. Suosnivač „Židova**, gosp. p’rof. Aleksa Szemnitz položio je završetkom g. 1918 agende glavnog urednika, kuje je obavljao prva dva godišta lista, ali ostaje n uredjivačkom odboru. Poslove glavnog urednika preuzeo je g Alfred Singer. Pretplata Je povišena no K ZO odam od 1.11.1919.1
Dopisi uredništva.
A. A. Sarajevo: Zlo ste čuli. Ne znamo, da ii je Dr. Walter Rathenau u Berlinu doista predao njemačkoj vladi cijeli svoj imetak. U novinama pisalo je tek, da ga je ponudio. Isto je učinio u Zagrebu dr. R. S., stavivši Narodnom Vijeću na raspolaganje svoju osobu i cijeli svoj i i etak. nu to je bilo prije Rathenaua, dakle nikako iz oponašanja, i drugi su to nazvali frazom, i ne može se nikome braniti, da posumnja u iskrenost te ponude. Ipak stoji, da je on tu ponudu stavio samo za slučaj potrebe, a taj slučaj još nije nastupio, a svakako bi se morao tek dokazati. Dakle nikako on nije zajedno s ponudom trebao odmah, predati cijeli svoj imetak. U ostalom, to je njegova privatna stvar, koja se ne tiče općine. Zar da se još i time btfvimo? Kamo sreće, kad mu inače ne bismo imali prigovarati i to upravo u židovskim stvarima, o kojima smo dužni voditi računa. Mislimo, da-je pretjerano, učiniti to .tipičnim slučajem. To ipak nije. Zašto tako opširno I žučljivo? Preporučimo malo humora, U vidjet ćete, da ne možemo uvrstiti. Uredništvu časopisa »Židov" Zagreb. Pozivom na noticu otisnutu u 23. broju Vašeg lista, u kojoj jf navedeno, da je kotarski pristav iz Novske vozeći se.~ir Broda kući napadao Židove, molim Vas, pošto je u Novskoj samo jedan kotarski pristav, a'to sam ja, da istini za volju, a na osnovu tiskovnog zakona uvrstite u Vaš list slijedeći Ispravak. Jr Ne stoji, da sam*ja Ikada govorio protiv Židova, a najmanje nakon zbivših se nemira i još u vlaku Brod Novska, pošto se već preko pol godine tim dijelom pruge vozio nisam. Taj se dogodjaj imao zbiti dne 20. »studenoga o. g. kako sam razabrao iz tužbe Dr. Huge Spitzera upravljene protiv mene na moju pretpostavljenu oblast. Nu toga cijeloga dana, kojeg se naročito sjećam zbog nekih izvjesnih dogodjaja, bio sam u Novsko) i u uredu, što sam dokazao vjerodostojnim. svjedocima. Kako je Novska prometno željezničko čvorište odkud se odvajaju pruge prema Pakracu, Daruvaru, Kutini itd. tko zna, koji se od mnogih putnika „junački* sakrio za moju osobu, te tako mene nagnao u neugodan položaj, da sam morao pod ; ći sudbenu tužbu i protiv urednika i tužitelja Dr. Spitzera. Cijela stvar jest jedna fatalna zabluda tim fatalnija, što ja protiv Židova uopće niti nera.'položen nisam! U Novskoj, dne 14. prosinca 1918. Mihovil Vuković, kotar, pristav.
Oglas natječaja.
Kod Židovske bogoStovne Opčine u Splitu utvara se natječaj na mjesto ~hazan-a“ i vjeroučitelja koji mo/a uz to biti „šohet" a po mogućnosti i ~moel“. * Natjecatelji moraju svakako poznavali perfektno srpsko-hrvatski jezik, a mogu -biti i ASkenazi ako su u stanju moliti besprikorno prama sefardskom izgovoru. Ponude sa opSirnim podacima o osobi natjetalelja, njegovim naukama. dosadašnjim službama i .zahtjevima, nek se uprave na našu kancetaiiju u Splitu (jadranska ulica 7.) do konca siječnja 1910. Split 5. 12. 1918. Tevel 5679. Predstoinišlvo-
6
~Z I D O V" (HAJHUDI)
BROJ 25.