Жидов

publika ipak nije dala prevariti-lažnim vijestima već je u velikom broju pohrlila k predavanju. Predsjednik skupštine dr. Moses Richtmann nazvao je cijenjenog gosta „Rabin šekol bene hagolah*'. Za vrijeme govora dra. Ohajesa došao je zastupnik socijalne demokratske stanke, koji je umolio, da se skupština prekine, jer se prie podne demonstriralo nakon rastjeranog kršćansko socialuog mitinga. Publika je bila tako oduševljena, da je tekar nakon opetovanih molba, nz povlađivanje govorniku, izišla iz dvorane. C joništi i Poale Cijon pođoše poslije toga pred uredništvo ~Egyenl6AĆg“-a, pjevajući putem nacionalne židovske pjesme > da pozovu na odgovornost urednika Dr. Szabolcsia, jer način pisanja ~Egyen loseg“-a ugrožava sigurnost Židova.,,Egyen- e Io«eg“ je naime kula asimilanata, kcja-gov piše negj> kršćansko-sc cialni list. Mtđu inim je u jedri« tti od zadnjih brojeva napaTa Dr. C i-tjesa i ugarske cijoiiistc, da su oni krivi slomu Ugarske i svim drugim nevobama naroda madžarski ga. Što s time Dr. Ghajes posla imade ne znam, a sigurno niti Dr. Szabolosi. Cionistima se za kratko vrijeme priključili i komunisti, da pomognu „židovskoj braći“, kako se njihovo vodstvo izjavilo. Cijomstička i komunistička deputacija nato p< đe- uredniku ~Egyeiilčsćg.‘o, tražeći od nj ga: 1. ;alovuljštinu, 2. da promjeni smjer pi anja (konuiiiisti se zaprijetiše. ako to neće uči' niti, da će ili list obustaviti, ili će uništiti upravu ~Egyenlo>ćg‘-a). Ovo se trebalo pismeno uglaviti, ali je zapriječeno po redarstvenom nadzapovjedništvu, koje je međutim piispjelo na lice mjesta. Demonstraciji, koja je trajala do kasno u noć, priklj učilo se osobito brojno židovsko ča-ništvo (koje sada živo radi za cijonizam), kao tyojno općinstvo i komunisti. Čitavo vrijeme je pratilo povorku redarstvo sa dva automobila, na kojima su smještene bile strojne puške. Red je vladao čita\o vrijeme, samo je pred uredništvom ~Egytn-16seg“-a 16seg“-a došlo oo manjšh izgreda, koji su se utjecajem čijonista doskora stišali. 26. o, mj. prije pođite sastala se skupština krše. soc. stranke, na kojoj je zaključeno, da poslije podne istoga dana provale u ~Vigado“. gdje se trebala obdižati židovska skupštrna, da se osvete Židovima ali su zapri ečeni po komunistima, koji su provalili u njihovu dvoranu i rastjerali ih, da pomognu Židovima, koji od nekoga vremena veoma uznemireno žive radi pogroma, što su pokušani od kršćanskih socijalista. Potrebu organizacije ovdašnji Židovi ipak ne ćute, naprotiv, nastoje da cijonizmu što više naškode. Felix S. (J. P. B.) Jutros je došlo zas'upstvo 32. peštanske domaće regimente u pisarnu cijonisticke centrale i izjavilo, da svi ži- dovski članovi te regimente žele korpo-' rativno pristupiti cijonistićkoj organizacijiUjedno su umolili, da se odpošaiju u vojarnu govornici, a osobito bi im bilo stalo do toga, da prisustvuje njihovoj skupštini uadrabm dr. Cbajes i da im on pregovori. Palestina ured u Budimpešti. U Budimpešti osnovan je.- po nalogu zem. cijonisticke oigamzaciie „Palestina ured‘‘. Pročelnik tog ureda je Dr. Ladislav Kohn, poštanski zubar.

K pitanju Palestine.

Palestina neovisna država. Kopenhagen, 8. februara (Posebni brzojav), Židovski dopisni ured primio je slijedeći brzojav svog londonskog dopisnika; Doznajem iz pouzdanog vrela, da je mirovna konferencija odlučila Palestinu staviti pod kontrolu saveza naroda a pod upravu jedne velevlasti. Palestina biće priznata kao poseban teritorij a ne kao dio Arabije ili Sirije. Potpuno nđovoljerfje židovskih zahtjeva. Stephen Wise kod Balfoura i Čeci la. Kopenhagen, 4, februara. (Potebni brzojav). Cijonisnčki ured javlja; Podpredsjgdnik cijonističke organizacije u Americi, dr. Stepaen Wise, imao* je odulji dogovor s Balfonrom. Balfour uvjerio je dr. Whe-a, da njegove izjave cd' 2, novembra 1917. predstavlja tek minimum onoga, što'Žido/i mogu da očekuju od mirovne konferencije. Dr. Wise imao je i dogovor s lordom Robertom Cecilom, koji se izrazio, da nema sumnje da če mirovna konferencija potpunoma udovoljiti željama židovskog naroda. U daljnjem toku razgovora rekao je Cecrf, da se ve-eli te je židovska stvar od novembra prošle godine silno napredovirta. Proklamacija židovskih zahtjeva u Rimu. Na skupštini u Rimu, kojoj prisustvovahu razni senatori i zastupnici, ostavljen je zahtjev, da se u Palestini podigne židovska država, v te da se u svim zemljama Židovima podijeli jednakopravnost. Kolonija kitajskih Židova u Pale- • stini. Inicijativom gosp. E. S, Kadposie. odlučiše kitajski -Židovi osnovati u Palestini posebnu kitajsku koloniju. Useljivanje u Palest nu. Kopenhagenski ured d. bio je od 1 ndonskoga cijonističkoga meda slijedeći brzojav: ~C jonističke organizacije moraju se up zoravafi, da se u Palestini’, nitko ne može useljivati, dok ne uslijedi sa strane londonskog ureda posebna obavijest. Za osobe, koje se iseljuju pr je obavijesti, ne može se preuzeti nikakova odgovornosti dr. Wei z m a nn, i dr. Ja cpb s on. K tomu piše Kopeuhagenski ured. „Mi smo već prije upozoravali na opasnosti, koje prijete ci elom našem palestinskom djelu neo‘ganiz.ovanim i prebrzim useljavanjem. Brzojav gospode dr. Weizm; n >a i dr. Jrcobsona potvrđ uje <a strane londonske uprave shvaćanje, da useljivanje u Palestinu smije da uslijedi samo po stalnoj osnovi, koja računa sa-svim pblifrčkim sigurnostima, te gc pc darsk m uvjet ma i potrebama. Samo sistematsko useljivanje odgovara naš m narodnim ciljevima, pa samo za nju može cijonistička organizacija da preuzme odgovornost".

Iz Jugoslavije.

Reforme u hramu. Poznata je činjenica, da je sve n nagoj općini trulo i nevaljale ; sa va općiia i sve njene institucije. Hramiškola pogotovo su rane na općinskom tijelu našem.. Ne znam, zašto nitko ne ne počne s venliliranje m t h pitanja, m< žda nije ni vrijeme sad zato. I ja ne bih išao pisati o hramu premda bi se o njemu davno već moralo pisati da se ne dogadjaju stvari, kdje moraju svakog osupnuti i koje upravo sile na odgovor. Za-

grebačka „bogoštovna" općini stata~Je najednom provoditi reforme 1/ hramu. Ova jadna zacijelo drž', da će time korisno ispuniti svoje posljednje časove, te ne vidi, da time dodaje još jedan težak grijeh svojim starim grijesima. Posljednje subote ima.la je služba božja u našem hramu sasvim novo lice: na mahove bi čovjek mislio, da je u kojoj župnoj crkvi, a ne u žido\skom hramu. Haftora se čita tiho, a ne recitira se glasno, a za to vrijeme sviraju orgulje, bilo da povećaju dojam, da se nalaziš u crkvi, bilo da pozabave općinstvo, koje se dosadjuje. Tefila se ne opetuje, već je kantor takodjer tiho čita ili ne čita. tko bi znao. A ond,a najvažnije: čitanje tore skratilo se za polovicu. Najhitniji dio službe božje, čitanje tore, tog blaga f baštine židovskog naroda, skraćuju danas za polovicu, sjulra će za tri četvrtine a prekosjutra će ga uopće ukinuti. Da nije gospodi odviše hladno, zacijelo bi već odredili, da budemo u hramu otkrite glave. A što bi bilo našim „učenim" ljudima premjestiti svetkovanje subote na nedjelju? Ta-to je samo razlika od jednog dana, a onda je i zgodnije, a „razumom" je lako sve to opravdali. Eto nas na najboljem putu, da dobijemo hram poput berlinske reformirane opčine,« gdje su sve te praktične i razborite stvari provedene. Ali ja pitani svu tu gospodu, zašto oni uopće idu još u hram? Toliko im je stalo do jedne četviti sata, da provode sve te strašne reforme, pa bi* bilo bolje, da uopće zatvore hram. Time bi prištedjeli skupocjeno vrijeme, a i novac, kpji je potreban za uzdržavanje hrama, ali, bi si uštedili veliku bruku i rugl >. Jer taj nedostojni postupak upada i uežidovima u oči. Ako su pak gospoda željna ozbiljnih reformi, rreka provedu one, koji su doista u hramu bezuvjetno potrebne, a to je u prvom redu izbačenje orgulja iz hrama. Taj crkveni instrument nikako ne spada - u židovski hram. Orgulje su početak asimilacije hrama da nema njih, ne bi bilo mješovitog kora, ne bi katolici molili u ime židovskog općinstva jevrejske molitve, a po me-lodiji ’ kakvog kupleta. To je pitanje o orguljama tako važno, da bi mu trebalo posjetiti čitav članak. Hoću spomenuti samo utisak, što ga čini hram bečke židovske općine, u kom nema orgulja, a kor je muški, prema našem hramu. Zatim treba da mladež pučke škole medno prisustvuje službi božjoj, da prati molitve kantora i čitanje tore u svojim b.blijam -, jer oni fo u školi uče prevod t>, pa neka to znanje stečeno u školi upotrijebe u hramu, a neka im se to ne omogućuje lime, da se molitve tiho mo'e .ili uopće ne mole a čitanje tore skraćuje. Neka se uvede tumačenje tjedn 'g odsjeka tore i neke se poprati tumačenjem iz midraša i talmuda, neka se uopće siri živom riječi s propovijedacnice duh židovstva. Dašto da je i naše općinstvo indolentno, eno ne po-jtćuje hram, ali s tim-skraćivanjem molitava i koncertiranjem za vrijeme molitve neka, se ne vabe ljudi u hram. Neka se dade židovs'kom općinstvu doista mogućnost, da dade oduška svojim * pobožnim čuvstvima u pravom židovskom hramu,* ili neka se zatvori laj sadašnji hram uopće, da se znade na čemu smo; ali ovakav način uređjivanja i degeneracije treba najodlučnije osuditi i odbiti.

Oskar Heim.

STRANA 4.

,Ž 1 D O V“ (HAIHUDI)

BROJ 6.