Жидов

Židovska građanska skupština u Sisku. Teda se negda dočekalo u Sisku, da se netko zauzme za našu stvar, a to je ovaj puta bila omladina. Dne 26. o. mj. cdr. žala se građanska židovska skupština, koja je bila brojno -posjećena. Sk u istinu je otvorio g. Dr. P e r i ć U svome govoru poziva građanstvo, da se preobrazi, da ne bude više asimilanata. Opominje slušaoce, da rade oko toga, da Židovi ne budu uvijek građani trećega reda. Tumači ukratko patriotizam i „eijonizam. Nije antisemitizam uzrok cijonizmn. Ova je tvrdnja posljedica vrlo elastične dijalektike. Na koncu moli slušatelje, da se zainteresuju za skupštinu židovske bogoslovne općine, kojta će se održati 9. veljače, da je preustroje, da bude naredna židovska općina. Predaje riječ g. dr. Liebtu, koji,jo burno pozdravljen. G. r.am dr. Lieht razvija cijeli historijat cijonističke težnje židovskoga naroda; narovi to razlaže politički cijonizam, , kojega je stvorio Heizl. Razlaže unutarnju nužda povmtka k židovstvu. Danas, kad se, vidi, da će do ostvarenja našegri cilja doći, ne smije nitko da više zatajuje svoje židovstvo. Mi hijesmo više narod bez zemlje. Moli slušaioee, a osobito omladinu, u koju se najvećma uz'daje, da se povrate syojemu narodu. Preveliki bi prostor zauzeo cijeli govor, koji je potrajao malne 2 sata. Govor je gotovo sve zanio. Učinio je utisak, kao da su se onoga časa svi promijenili, da su postali svi »Židovi«. Mi, omladina, napose ran dovikujemo: hvala! Neka bude uvjeren, da ■ćemo uvijek misliti onako, kako on to od nas zahtijeva, pa kad se bude drugi puta navratio n Sisak, ne će više naći analfabete u poznavanju cijonizma. Govor je popraćen burnim povlađivanjem. G. dr. Ferić zahvaljuje se na govoru g. dr. Licbta te moli slušaoce, ako tko ima. što da kaže, da izvoli govoriti, jer bi debata bila vrlo poželjno. G. dr. Malija L i s i ča r obratio se slušaoeima: No, asimilauti, javite se sada«. Budući da nije nitko htio govoriti uzima riječ g. dr. L i s i ča r. U svojemu umnome i dubokome govoru u svemu povlađuje g. dru Liehtu, izrazuje svoju bojazan, hoće li židovski narod, dobivši svoju zemlju, moći pretrpjeti svu onu muku, koju iziskuje zemlja, toliko poželjna, drugima narodima. Ne će li moguće, kao posljedica toga biij ne samo ponovna bijeda naroda, nego i ponovna njegova propast rasulo'? Istina je naša je ideja velebna, ali jesmo li rmi pripravni, da je branimo do zadnje kapi krvi? Na to je div L i e b t razložio potanje planove vodstva cijonističke organizacije u pogledu Palestine i uvjerljivo pob jao bojazan dra. Liši cara. Dr. Ferić zahvaljuje gg. pred govornicima, a i slušateljstvu. Tijera je i skupština zaključana pjevanjem batikve po djevojačkom zboru i hrvatske himne po cijelom općinstvu. Na večer je u 9 sati bio u Vel. Kaptolu komers. Svi su sisački Židovi bili nai okus * pu. Ističemo i ovdje krasne govore ,Dr. Liši ča r a i dr. Lieht a. Sakupila se također lijepa- svota tod neko K 2000.—-rod 'koje će jedan dio biti upo trijebi jep za unošenje dr. Lis ? čara. u zlatnu knjigu, a jedan opet d o za jugoslavenska djecu. Govori pojedini za »jek li su nam se ■duboko u pamet. Osobito govor dr. Licbta

Žalimo samo, da već prije mjesni o to učinili. Između slušatelja, vidjeli smo srpskog kapetana Blagojevića, Dr. Godlera, dr;i Šuperimi, eha. Lugarića i đrruge. Pismo iz Bos. Broda. Na 21. decembra 1918. priredili su ovdašnji cionisti predavane o slanju židovskog pitanja u opće i u Jugoslaviji. Nakon kratkog pozdrava sumišljtnika Dr. inž. Weibeia, u kojemu je istaknuo sbašne dogodjaje u Galiciji i Poljskoj; držao je sumišljenik Dr. Spiegler iz Broda n/S informativni i vrlo zanimljiv govor, u kojemu je razjasnio sva pitanja .židovstva i cionističke organizacije, U-pjeli piedavanja,' koci kojeg bijahu piisutili zastupnici ovdašnje srpske posade, civilnih oblasti i svih društava bio je velik. Svi piisutni Z'dovi prihvatiše burnim pljeskom predloženu lezoluciju u cionističkom smislu, te se ujedno izjaviše, da će pristupiti Židov kom narodnom društvu, koje se je na konstituirajućoj skupštini 28. decembra prošle godine osnovalo. Na istoj skupštini izabran je slijedeći odbor. Predsjednik Dr. inž. Werber, podpredsjednik Alfred Ooldbeiger, tajnik S.eftMija Kannitz, blagajnik Mošo Fskenazi, odbornici; Adolf Oiiii'iberger, Dr. Berth< ld Haa«, Dr. Albert Marič, Makso Buerbach,‘ Ljudevit Vrasznayf David S. Pe-ach. Osnovano je društvo odmah nastojalo, da se promjeni rltd u našoj izraelskoj bogčUtovnoj i pćini, što je na glavnoj skupsti ii ovd općine, držana 12. januara o. god potpuno uspjelo. Dmštvo je poslalo na cionističku konferenciju u Zagreb 2 delegata (Dr. Werbera i Goldb<.rgera) te su isti nakon povratka tačuo izvijestili o tečaju i rezultatima ove konferencje na veliko zadovoljstvo svih prisutnih. Posao je započeo i nad vlja se sa velikim oduševljeni. Za žTve pogroma sabrao je nas predsjednik 3390 K, za cionističke organizacione svihe 800 K, za žid. narodni fond sakupljeno je do sada već preko 1500 K, a moralni uspjeh odgovara potpuno materijalnom, Z d. narodna općina u Bos. Brodu. Dne 12. o. mj. ohdržavana je redovita •glavna skupština „Izraelske bi goštovne opčine“ u Bos. Brodu, na kojoj je primljene glavne promjene pravila po narodno židovskom demokratskom smislu i to na predlog lug. Dr. \Verbera. No mjesto starog odbora izabrani su općim i tajnim glasanjem, kod kojeg su prvi puta učestvovale i Židovke sa aktivnim i pasivnim pravom glasanja, slijedeći odbornici; Predsjednik Alfitcl O ddberger, potpredsjednik Divid 1. Pesach, tajnik Mošo Eskenazi b ! agajnik Max Auerbach, odbornici: log. Đr. Avram Werber, Dr. Brrthold Haas, Naftali I. Pesach, Adolf GrunbergVr, Ljudevit Krasrtaj i gospojica Stefanija Kaunifz. Moramo istaknuti, da je kod nas slavna „Fuzija" bez ikakovih poteškoća provedena, jer u naravi doista i post -ji. Cijon. rad u Brodu. Dana 28. siječnja o. g. sazvala je mjesna cionistička organizac ja u Br dn n/S. izvanrednu glavnu skupštinu. Pročitan je dopis Saveza, pa je sakupljeno K IG.COO za tiošak naših delegata, koji putuju na cionističku, konferencij u London, kao i za druge potrebe zemaljske organizacije. Piedsjednik g. Dr. Oskar Spiegler razvio je program o reorganizaciji bogoštovne općine, koji je sa svim glasovima proti jednog pnhvaćem Ujedno je prihvaćen podnesak na izraelsku bogoštovnn općinu, kojim se predstojništvo

umoljava, da što skorije sazove izvanrednu glavnu skupštinu, na kojoj se ima reorganizacija provesti. Podnesak potpisalo je odmah 69 izbornika, makar da je po Statutu potrebno samo 20 potpisa. Brod n./3. Na 1. Adara obdržavali smo prvi sastanak naše literarno zabavne sekcije sa slijedećim programom : I.' Pozdravni govor po predsjedniku sekcije sumišljemku Mavti Albacharu. 2. Susretaj od Scholem Alechema preveo sumišljenik 0. Kischi(zky čita sumišljenica Paula Sessler. 3. O c jonizmu predaje sumišljenik Oskar Kischitzky. 4.rNa krilu okeana od Moriš Rosenfelda prevod Dr. Alc-kš. Licht« recituje sumtšljenicu Ernestlna Adler. 5. O asitnilaci i i pr d.. je sumišljenik Dr. Samuel Kun. 6. KoiNidre pjeva sumišljenik kantor 1. H • udl. Na glasoviru pratnju sumliljemk Slavko Jedinek. Dupkom puna dvorana općinstva svakoj je točci sa oduševljenjem i zadovoljstvom povlacljivala. Nakon oficijelnog programa razvila se nevezana zabava i komers. „Židovska čitaonica u Osijeku, osnivajući svoju knjižnicu, moli sve sumisljenike kao i one, koji simpatijom prate naš pdkret, da 1 je u njenom radu oko duševni g preporoda našega naroda podupru što izdašni im darivanjem knjiga. U prvom redu molimo onakove knjige, koje se bave židovskom iheiaturcm, povijest', te socijalnim i kulturnim problemima Židova i židovstva, ali su nam dobro došle i sve knj’ge u svim jezicima drugih naicda. Knjige molimo da se pošalju na adresu , Židovske čitaonice" Osijek 1, Kolodvorska ulica 25.“ Rad u Vinkovcima. Duboki dojmovi, što su ih naši delegati sa zagrebačkog zem. vijeća sa sobom donijeli, nijesu ostali bez ploda. Dne 23. o. mj. upriličilo je vodstvo ovdašnje cijonistićke orgunzacije vrlo dobro posjećeni sastanak, na kojem su gdjicu Vilma Orossova, te gg. Dr. Bauer i Borovvitz prikazali raci zagrebačkog vijeća osvrnuvši se osobito na onaj dio po Dr Lichtu iznešenih smjernica, po kojima treba da i ovdje za poeme pozitivan jad, Dr. Frankfurtera osnovana su dva tečaja za hebrejski jezik. Tečaj za mladež obuhvata gotovo svu našu židovsku mladež bez razlike .spola, a i broj učenika u tečaju za odrasle zadovoljava. Osnutak je židovske čitaonice osiguran. Započeo je rad vodstva naše organizacije glede smještanja mladeži kod židovskih posjednika, tla u vinkovačkoi ''okolici pa već po sada imade dobrih rezultata. Pr» tiv nacijonalizovanja bogoštovmh općina, kao i protiv saveza istih teško da će se i jedan glas - podići. Sabiranje novaca za našu zemaljsku organizac fu svršilo je vrlo dobrrn uspjehom. Tako su dakle vinkovački Židovi već dosad pokazali, da ozbiljno sh-aćaju duh i zahtjeve vremena, i nema bojazni, da bi u Vinkovcima naša stvar još jednom zaspati mogla. B. Osnutak židovskog, literarnog djevojačkog društva u Bjelovaru. Dne 22. siječnja 1919. obdržavala se ovdje konstiiuirajnća skupština, žid. literarnog društva , Mirjam". Pozivu sazivajućeg odbora, odazvalo se oko 40 djevojaka te su osnutak ovoga društva, sa zadovoljstvom piimile. U ime sazivajućeg odbora .pozdravila je prisutne djevojke, Grtta Hirsch,

BROJ 6.

.Ž I D O V" CHAIHIIDB

STRANA 5.