Жидов

i što bi mogiii da imattno. Isključivu pažnju valja posvetiti u prvom redu omladini najvećih židovskih centara kraljevstva S. H. S.: Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i Osijeku. U ovim se gradovima sređuje gotovo sva naša omladina, a u koliko ne, to će na preostali dio uvelike utjecati postignuti rezultat u ovim centrima i po onim drugovima, koji se prigodice i u danima velikih praznika vraćaju svojim po cijefloj zemlji razasutim domovima. Da će kraj dosadašnjih metoda i tempa i ova omladina, kolikogod bila oduševljena i poletna, cdnemarena i neorgam i z i rana, i nadalje vegetirati, vijećati i tek znati da stvara zaključke, o tome mislim, malo tko sumnja. Važnost organizacije sveukupne mladeži u jedan živi, zbiljski, a ne tek statutima vezani savez, spoznaju danas i naši kritički, pesimistički raspoloženi duhovi, a još više praktičari. U velikim židovskim centrima i dalje prepustiti tok razvitka slučajnim ili periodičkim, no nesustavnim sastancima, vodstvu destruktivnih t. zv. »ad hoc odbora«, značio bi oteretiti zemalja sku organizaciju i samu omladinu one velike moralne odgovornosti, koju treba da zajednički osjećamo pred svojom savjesti i budućim pokoljenjima, a koja Ima da bude najjačim potioalom savremonoga rada. Svijest pripadnosti jednoj organizam čiji postići će u svakom pojedincu čuvstvo odgovornosti, discipline, požrtvovnosti i bezuvjetne podređenosti prema zajedničkom cilju, razvit će vrline,' koje su tek u zametku našega omladinskoga pokreta. Stožerni zahtjevi toga pokreta su postepeno hebraiziranje našega društva i tendencija za Palestinom. Jedno drugo uvjetuje, jedno drugo nadopunjuje, a sve ostalo, kolikogod bilo važno, podređene je naravi i služi ovim glavnim ciljevima. Toga radi ] treba, da omladina ovim pitanjima posveti isključivu važnost, a i cionistička organizacija i roditelji, kojima je stalo do životne sreće i dobrobiti svoje djece. Omladina, koja je tako reći naučila svoje starije uspravno hodati, svijesno židovski misliti', naučit će ih vremenom i židovski, jevrejski govoriti, unijet će u židovski dom onaj topli, iskreni, vedri židovski život, za kojim toliko čeznemo. Ljubav za prirodu, gajenje gimnastike i športa, muzike i drugih umjetnosti, zahtjevi su općenite naravi, zajednički cijelom čovječanstvu, tek treba da se i ovamo unese židovska nota, kako bi u zajednici s ostalim faktorima stvorili tip harmoničnoga, zdravoga židovskog individuja. Organizacija energija, oduševljenja, znanja i sredstava omogućuje iskristalizovanje jakih individuja, savršenijih tipova daleko više nego li pojedinačni odgoj. Izmjenjuju se misli, ispituju rezultati, nadopunjuju se nedostaci, omogućuju se pokusi i metode. A forum svega toga ima da bude u prvom redu štampa, po mogućnosti valjani i opsežni omladinski časopis, a zatim sastanci, sletovi t. zv. omladinski dani, gdje će se sastati sva omladina u plemenitom natjecanju duševnoga i fizičkoga smjera, odakle će se lako moći crpsti valjane inicijative i smjernice za dalnjd rad. Druge su zemlje u tome daleko pred naftna, pa će nam njihove metode i iskustva, primijenjena našim prilikama i potrebama, biti od neprocjenive vrijednosti. No pismu predane informacije, pa ni one u najsavršenijoj formi, ne odgovaraju.

Treba na licu mjesta proučavati život i djelovanje starijih organizacija, pa će presađivanje hiti znatno olakšano. U tu svrhu bit će nam od osobite pomoći naši akademičari u Beču (Bargltonanci i Espcransiste), ikoji će se svršetkom ljetnoga semestra vraćati na velike praznike krcati znanja i iskustva stečenih u centruum, gdje kipi omladinski židovski život. A naša je dužnost obaviti sve predradnje za Izgradnju omladinske organizacije, stvoriti preduvjete življega i sustavnijega rada, osnivanjem trajno osiguranih jevrejskih tečajeva, vođenih po vrsnim učiteljima, osnivanjem literarno - povjesnih feeminarija, knjižnica i čitaona, pjevačkih i glazbenih, gimnastičkih i športskih odjela unutar pojedinih omladinskih društava ili u okviru postojećih specijalnih društava. Sve je to strogo kulturno nacijonalni rad, kojčmu u demokratskoj državi nema i ne smije biti zapreke. Odgajati potpune Židove znači odgajati valjane državljane. Mnogo je zakueastije pitanje grupa i pojedinaca za palestinsku emigraciju odnosno preudezbu zvanja, pitanje ekonomskog n lansiranja, koje će biti od jednake važnosti za one, koji iseljujn i koji ostaju. To će pitanje u savezu sa konačnim riješenjem židovskoga pitanja po mirovnoj konferenciji temelj,lio i svestrano rasvijetliti i riješiti ne. to pozvani faktori, pa ne sumnjamo, da će se idealna tendencija za Palestinom i u nas pretvoriti doskora u čin. HtjetfTznati iskoristiti sve ove mogućnosti, pretvoriti dinamičke energije u kinetičke, divne programe u zbiljski život, značit će, da je naše vodstvo na visini, da shvaća duh vremena. Zagreb, 23. marta 1919. Braun.

Program stranke ''Hapoel Hacair''.

U prvom broju berlinskog časopisa: »Die Arbeit«, glasila rijonističko narednosocijalističke stranke »Hapoel Hacair«, štampana je slijedeća osnova stranačkog programa; »Proizlazeći od bazelskog programa drži Cijcmistioka narodno-socijalistička stranka »Hapoel Hacair«, da je cijonizam pokret, koji stoji iznad svake razredne borbe. »Hapoel Hacair« je uvjeren, da su na konačnom cilju oijcmističkog pokreta, t. j. na preporodu žirlcvskog naroda u Palestini, u prvom redu zainteresovani radnički slojevi. Toga radi se stranka, u svom realnom radu i u politici, oslanja, istodobno na nacijonalno-istorijskc i na svagV dašnje zadatke židovskih radničkih masa. U spoznaji, da je macijonalno, političko i ekonomsko oslobođenje svakog pojedinca i cjeline, a isto tako i sudjelovanje židovskog naroda na napretku čovječanstva samo onda iriognće, ako se otvore preduvjeti za normalan nacijom al ni život, nastoji Cijon. narodno - socijalistička stranka »Hapoel Hacair« oko osnutka samostalnog, političkog središta u Palestini, koje će počivati na zdravim, socjainim temeljima, dok se, iz istih mora židovski narod organizirati u galutu prema načelima narodno-političke i personalne autonomije. U spoznaji, da' će se cijonizam moći konačno ostvariti samo izgradnjom židovskog narodnog života na temeljima soci-

jalne pravde i produktivnog’ rada teža »Hapoel Hacair<, u skladu sa zahtjevima socijalizma, za nacionalizacijom zemljišta, industrije i trgovine u Palestini, kao i za reproduktivacijom židovskog života u Palestini i galutu.f

Iz Jugoslavije.

SJEDNICA ZEMALJSKOG ODBORA. Dne 20. marta održala se u Zagrebu sjednica zemaljskog odbora Saveza cijo, ništa Jugoslavije, sazvana po Radnome odboru, pod predsjedanjem dra. Hugom Spi tz e ra. Nazočni: osim članova Radnoga odbora gg. dr. Izidor Hermann (Lžpik), Gustav Seidemann (Prijedor) i dr. Samuel Pinto (Sarajevo), svega 11 članova .Ostali članovi ispričaše svoju odsutnost. Dr. Spitzer u pozdravnome govoru razlaže svrhu sastanka, političku organizaciju Zidova u kraljevstvu S. H. S., koju imamo provesti, ne ćemo li, da nas situacija zatekne nepripravne, te moli g. Šimu Spitzera, da izvijesti o pregovorima u Beogradu, a g. dra.. Pintu, da prikaže tečaj konferencje u Sarajevu. G. Šimo Spitzer, koji je po nalogu Radnoga odbora bio u Beogradu, da predstavnike Jevreja u* Srbiji uputi u naše stajalište ida se orijentira o njihovu stajalištu, eda dode do jedinstva istupanja. Drži svakako nužnim, dat Radni odbor po svojim izaslanicima učestvuje u sastanku sazvanom za 6. aprila u Beogradu. Dr. Pinto prikazuje tečaj sarajevskog sastanka s vidjenim beogradskim Zidovima, pa drži, da je ondje postignut Uspjeh, što su beogradski Zidovi saglasni s potrebom narod no-političko g istupanja, i ako o zamišljenome načinu može biti raznih mišljenja. Dr. Hugo Spit z e r i dr. Ja cob i> zauzimaju stajalište, da nekoliko općina ne može/cla se prikaže predstavništvom svih Ži wva n kraljevstvu S. H. S. // Dr. L i c h t’ u svome referatu ističe, te ■ nam polazna tačka mora da bude švijest jedinstva cijeloga židovskoga! naroda, kojega smo tek jednim satavnim dijelom. Cijelim židovstvom prevladala je svijest potrebe, da se manifestacijom svega židovstva daide jak oslon predstavnicima naroda, kakovima su pred forumom svijeta danas potpuno priznati predstavnici cijoraističke organizacije. Odatle to, te cijelim židovstvom prevladava kongresna misao. I naš vid treba da seže preko uzanih regi jonalnih granica, a svako separatističke istupanje zaboravlja, da smo tek dio cijeloga židovstva. S toga jie gledišta stajalište sarajevskog sastanka preuzano. Dok su velike sile priznale cijonističku organizaciju kao jedinu zbiljsku političku reprezentaciju židovstva, pa dok i ovdje n kraljevstvu S. H. S. njezino predstavništvo može da se pozove na to, te iza nje stoji cijelo svijesno židovstvo, dok je dakle sav zvanični svijet dao cijanističkoj organizaciji legitimitet zastupanja svega židovstva i ini ovdje treba da spoznamo, te je cijonistička organizacija u prvome redu zvana, da zastupa zahtjeve židovskoga naroda. Čineći ona to, pruža zajedno garanciju, da nikad ne će puštati s vida, da to ima činiti uvijek u živoj vezi sa židovstvom cijeloga svijeta, zazirući od svakoga eepa-

BROJ 11.

»2 I DO Vc (HA.THUDI)

STRANA 3.