Жидов

s igrankom, koja je prema prilikama mjesta i vremena vrlo dobro uspjela. Ovo je prvi istup ovdašnjih Židova pod cij. barjakom i u Židov, narednom duhu, koji se još digao sa letačima, što su dijeljeni na početku zabave i u kojima su javljene radosne vijesti iz Stoe-kholma glede naše Palestine. Večer je otvorio gosp. Mirko Kraus iz Osijeka uspelim govorom u macijonalncm ž'dov. smislu, u kom je izneo naše glavne postulate, tek moramo žaliti, da mu radi uskog okvira i lapidarne koncepcije nije bilo moguće razviti svoj govor do pune širine i snage. Nakon toga je mješoviti zbor kraj dignutog cijon. barjaka otpjevao pod ravnanjem g. kantora Weissbergera »Hatikvu«, koja je stojeći saslušana:. Pravi umjetnički užitak nam je zatim pružio g. M. Krauss, odsviravši virtuozno na čelu »Kol Nidre«, kias ko ga se rijetko čuje, tako da je morao još jednu stvar otevirati, pri čem tga opet pratio g. P. Bmck iz Osijeka. Naši su nas osječki gosti osobito zadužili, jer su svojim govorom i sudjelovanjem znatno digli nivo cijele zabave. 6. Bela Krauss, revni predsjedmk cijon- društva »Makka bi« u Mitrcvici, sa snažnim je pa losom i toplini osjećajem dekiamovao Bosenfeldövu »Buru«, po čemu je g. T. Weiss iz Vukovara savršeno odguslao »Gavotu« uz pratnju g. Brueka, dočim je gdjica, Aranka Deutsch sa pjevanjem sjajno odigrala »Lutku« uz pratnju gdje. A. kao živa hi tka, a gdjica. Isa Pesing iz Novog Sada krasno je i harmoai'čno izvela Spar ski ples. Na koncu dana je vesela igra »Servus Nikola«, gdje su uz g. OsV. Lederera igrali B. Kraus. A. Puchs te Alex. Villanyi, nakon čega ,ie sUjedila ugodna, animirana zabava sa plesom, koja je trajala do zore. Naravno, da su svi/ igrači, kod svake točke programa, übrali zasluženi aplans, pa je prema tome i materijalni uspjeh n korist žid. nar- fonda i ratnih invalida zadovoljio, a da smo to već kod prvog istupa postigli, ima se zahvaliti i našim vr jednim gospodjama i gospodi, koji n’sn žalili ni truda ni troška. Najbolja, publika grada Mitrcvice, a medin njima skoro,svi srpski oficiri, bila je na našoj zabavi i sa priznanjem se o njoj izrazila. Purhnsko posijelo u Vukovaru. Dne 16. ožujka o. g. priredilo je naše mlado djevojačko društvo »Morija« u prostorijama židovske škole vrlo uspjelo svečano posijelo- U lijepoj plavo-bijelo okićenoj dvorani vidjelo se uz predstavništvo židovske hogoštovne opštine 5 židovskog gospojinskog društva sve utemeljitelje i podupirale] je društva. U dvorani bila je improvizirana pozornica, na kojoj se izveo slijedeći raspored: 1. Pozdrav, govori gđica. Mira Müller. 2. a) Beethoven: Larghetto druge simfonije, g. Emst Diamant; h) Cajkovskij: Chants sans paroles, g. Karl Bier violine, na glasoviru gđica. Olga Steiner. 3. Purim, govori gđica. Ada Klein. 4. a) Mendelsohn: Gondellied, b) Žid. nar- pjesma: Des Müllers Thräne, pjeva gđica. Hella Bresslauer, na glasoviru gđica. Olga Steiner. 5. Zuckermann: a) Einst, b) Auserwähltes Volk, recitira gđica, F. Bresslaner. 6. Slavenske melodije, pjevaju gđice. Vera Stangl i Hedviga Schwarz, na glasoviru gđica. Grete Diamant. 7. Rosen feld: Na krilu okeana, recitira gđica, Ber. Klopfer.

8. a) Davidsohn: Apsalon-ova pjesma, b) Židovska narodna pjesma: Alef Beiss, pjeva gđica. Rosa Singer, na glasoviru gđica. Marie Goldarbeiter. 9. »Hatikvah«, mješoviti zbor, dirigira gosp. nadkantor A. Schwartz. Rasporedu dodao je g. kantor A. Springer dvije lijepe židovske narodne pjesme i to: iA Brivele der Miaimen« i »Das I du tele .1 kL, koje su se svima izvanredno sviđale. I svaka ostala točka naišla je na odobravanje svih prisutnih, pa su naši diletanti mnogo priznanja stekli. G. nadrabin dr- Julije Diamant zahvalio se u ime svh prisutnih društvu »Morija« za. pruženi užitak. Na poziv predsjednice sakupile su se članice društva iste večeri sa njihovim obiteljima u gore navedenim prostorijama na veseli sastanak, gdje je, hvala našim mladim akademičarima i ostalim izvoditeljima, kao i dobrom ras]>oložonjn svih prisutnih, društvo do zore na okupu hilo. Puriniska zabava u Djak«vu. Dne 18. ožujka 1919. obdržavan je u Djakovu purimski koncert s plesom, koji je u moralnom i mater jalnom pogledu sjajno ispaoPonajprije je prisutne pozdravio dr. Gustav Kraus, te razložio značenje Putima i zasluge židovske kulture za cio svijet, nakon toga je vješta čk i odigrao na glasoviru Beethoveuovu »Eeosaise« g. Pavao Bruck. Gdjica Hilda Herzler interpretirala je Acherovoga »Ahasvera« (preveden po dru. A. Lichtu) te Frugove »A zvijezde«’ (preveden po dru. Gustavu K na usu i Hildi Herzler). Izvrstan .jezik, upravo majstorsko interpret : raujo, u kojem se duboko razumijevanje zrcalilo, osieguralo joj je burno odobravanje publike. Gdjica. Dita Fritz, članica osječkog narodnog kazališta, ushitila je opčiustvo svojim milozvučni i dobro školovanim glasom u pjesmama »Bio mali tihi dan«. »Srce mi puca« te »Rahel pjeva«. Za glasovirom bio je g. Pavao Bruck. Gosp. Mirko Flesoh na guslama, te g. Oskar Neumann za glasovirom. odsvirali su znmiernom vještinom Berlioz-ovu »Scene de ballet«, Nölkov »Intermezzo« te Griegov »Norveški ples« izvadjali si> uz odobravanje cijele publike g. Makso Bruck na guslama, g. Mirko Kraus na cellu, te g. Pavao Bmck na glasoviru. Nakon što sn g. M'rko Kraus (cello) te g. Pavao Bmck (glasovir) izveli: Neruda: »Berceuse slave« i Lee: »Gavota«. imali smo opet pril'ke uživati pjevanje gdj'ce. Dite Fritz u pjesmi »Alef Beth« te ulomku iz opere »Troubadour«. Ove dvije točke sv : djele su se osobito publici. Napokon su naše gdjiee. dražesno otplesale rokoko-ples »Plesna škola u staro doba. Nakon koncerta potrajao je animirani ples i zabava do zore. Zabava bila je brojno posječena i od Než : đova, te je publika ispunila dvoranu. Židovske su gospodje poklonile jestvine za buffet, koji je takodjer odbacio lijep prihod i time čistu dobit povećao. Hvalevrijedno moramo ovdje istaknuti žensko omladinsko društvo »Jaldei Cijon« te muško omladinsko društvo »Bene Cijon«, koji su sve sile uložili u dobni židovsku stvar, te time zajamčili uspjeh cijele akcije. Može se kazati, da je priredba cijele zabave odisala židovskim narodnim duhom. Purimska zabava u Požegi. I dosada su purimske zabave bile najuspjelije, bile su pune ž i to ta i šarenila, no manjkao ira je židovski karakter. Ovogodišnja purim-

ska zabava bila je dokumenat probuđene svijesti židovske, bila je dokaz, da su svi naši Zidovi odbacili od sebe političku i društvenu servilnost, te sami pred sobom i pred svojim sugrađanima ponosno rekli: Mi smo Zidovi! Gotovo svi su Zidovi grada Požege i okolice članovi cijonističke orgas nizacije, a onaj mali postotak, ostalih drži se još po strani iz straha i egoizma. A sada o samoj zabavi i o koncertu. Mala Anica Weisova djetinjski je zanosno darovito deklamovala Rosenfeldov; Židovski maj. Koncert na pjevačica g. Ženka Pi n tero vić reproducirala je nekoliko pieca iz muzičke literature i tima uveliko digla ntveau koncerta. »Osvit« igrokaz u tri kratka čina iz židovskog života od Moša h. Salomo (dr. M. M.) dobro je bio ddigran te je zanimao poglavito radi aktuelnog sadržaja. u kom je živim psihološkim procesima prikazana borba cijonizma, personificirana u svjesnom mladom židovskom učitelju Benjaminu, protiv niske servilne asimilacije. Radi svoje zanimivosti i lijepe tendencije preporuča se da židovska ja vnost »Osvit« i drugdje prikazuje. Gosp. Karl Kraljević igrao je poljskog Karana Šikorskng, te je prikazivanjem tega tipa dokamieitovao neosporiv i jaki glumački individualitet,. Blanka 11 ieu e n feldova shvatila je, da igra djevojku, koja se radi loše okoline i odgoja ne priznaje članom svoga naroda, no treba samo malo osjećaja za Benjamina, koji joj otvori oči i ona uvida i ponosi se, što je Jevrejka- Benjamin (Artur Kohn) je idealista, koji žrtvuje i život u obranu svog naroda. I sve ostale uloge interpretirane su valjano i s uspjehom od gdj. Else Schleim, Liže Kohn i gg. Kamila Goranića, Zige Margela, Vatroslava Majora, Antuna Langa, Ottona Pollaka. Kao zadnju točku programa pjevao je muzički profinjeno i s mnogo topline gosp. Josip Weissmann Kol-midre, Zajčevu »Večernju pjesmu« i ariju iz Halevijeve »Židovke«. Brojno posjećena dvorana bila je okićena plavobijelim zastavicama i dekoracijama. Iza koncerta razvila se intimna zabava. ples do zore. Cisti prihod od nekoliko hiljada kruna bio je namijenjen dijelom mjesnoj cijonistfčkoj organizaciji, a dijelom židovskoj menzi u Zagrebu. Ludbreg. U nedjelju, dne 13. travnja oMržavala je mjesna cijonistička organizacija »Agudat Cijon« izvanredni članski sastanak, keji je bio dobro posjećen. Na ovom se sastanku raspravljalo o tekućim poslovima same organizacije. Nadalje je smnišljeuik g. cand. img. Julius W einrele, elan »Bar-Giore« u lenu, držao predavanje i to: Izvadak iz »židovske povijesti«. Predavanje je od svib prisutnih veoma pažljivo i pozorno saslušano, te je predavač uagradjen velikim odobravanjem svih prisutnih. Vjenčanje, Dne 6. aprila vjenčao s e u Zemunu naš sumišljenik g. V itmllis Be herano s gospođicom Ernom S a s s o n. Srdačno čestitamo! Židov, narodno društvo u Zagrebu. Budući da društvo još nema prostorija, a niti podvornika, oteščan je odboru svaki rad. I übiranje članarine zapinje. Odbor je razaslao velik broj »Pristupnica« sa zamolbom, da se nakon ispunjenja povrate blagajniku g. Lachmannu. Međutim »Pristupnice« ne vraćaju se u onom broju, koji odgovara broju prijavljenih članova.

BROJ 14

»Z I D OV« (HAJHÜDI)

STRANA 9.