Жидов

Privremeni odbor mjesne organizacije n Mitrovic;. Na sastanku ovdašnjih cijonista, koji je održan 12. maja o. g. izabran je slijedeći privremeni odibor mjesne cijonističke oroanizacije: predsjednk dr. Žiga Baum, podpredsjednibi) Adolf Somft mer i gđa. Fröhlich, odbornici Julijo Fnrchs, Julijo Schrenger, Izidor Weiss, Paula Deutsch, Josefina Löw y, tajnik Benko Fleischmann, blagajnik Vilko Weiss. Na 4% državne bonove potpisao je Savez cijonista Jugoslavije dne 10. o. mj. svotu od 20.000 kruna. Dar tiskovnom fondu. Tiskovnom fondu darovao je g. Adolf So mau er, Mitrovjca, K 14. Derventa. »Židovsko nacijonalno dništvo, podružnica u D crven ti«, priredilo je u subotu, dne 3. maja o. g., veliku dobrotvornu zabavu u prostorijannai muške preparandije uz sudjelovanje čehoslovačke glazl>e iz Sarajev®. Zabava, koja je priređena u dobrotvorne svrhe usppjela je potpuno u moralnom i materijalnom pogledu. Bogati program izveden je na zadovoljstvo svih prisutnih. Izal naše narodne himne, koju je odsvirala glazba; slijedio je govor g. Dr. Spieglera iz Broda n. S., koji je u svom govoru istakao važnost sadašnjeg vremena za židovstvo, upxvzorio prisutne na velike zadaće, koje nas čekaju za sada u Palestini; Nadalje je govornik spomenuo potrebu većeg kom takta sa nežidovskim svijetom, u želji da nas drugi razumiju, te da se jednom već raščiste gdjekoja dvojbena pitanja o nama i našem pokretu. Moramo istaknuti, da su ove px)tonje misli učinile dubok dojam na ne|idovske krugove, koji su na za babi bili zastupani u velikomj broju. Nakon ovog govora prikazao se »Jeftaj« historička drama u 4 čina od inspektora S. Đaena pmkračena, a prevedena sa španjolskoga pm Svetozaru Gavriloviću iz Beograda. Diletanti su svoje uloge odigrali na sveopće zadovoljstvo. Nakon dugotrajnoga pljeska izazvan je na pozornicu autor kao i gđica Harni Gaon, te gđica Ljuba Pesach, kojima su sa strane odbora uručeno pio kitice cvijeća. Iza programa slijedila'je igranka, i ples do rane zore. Vjenčanje, Naš sumišljmik gosp. Franjo S k a 1 i c k i vjenčao se dne 1. aprila o. g. s gđicom Paulom Rothmiiller u Mitrovici. Srdačno čestitamo! u Beogradu. Prigodom praznika »Pesah« priredila su naša tri omladinska društva »Gideon«, »Atehija« i »Karmel« svečani sastanak sa predavanjima n sinagozi »Bet Jisrael« a na dan 20. aprila ove godine. Sinagoga je bila dupkom puna i mladjeg i starijeg sveta oba sp>da, a prisustvovali su sastanku g. dr. Izak A 1 k a-1 a js, rabin sefardske opjštine, g. Ignjat Slang, rabin aškenaske opštine, predstaivnioi naših obaju bogoslovnih opština. Predavanja su držala: g. Rafajlo Rufe eno vi č, predsednik »Gideona«, gdjica. Levajeva, članica »Karmeal« i Avram M. Koen, p>otpredsednik »Atehije«. Ova predavanja imaju uvek agitacioni karakter za našu nacionalnu jevrejsku stvar 1 gradjanstvo pokazuje velikog interesovanja za rad omladine. Udružena omladina upmvo utiče moralno na rad kod kojih se već piokazuju znaci pjotpunog nacionalizovanja, time eto se

obe opištine zajednički zauzimaju za zaštitu naših jevrejskib gradjana. Možemo se radovati, što je put ka pvotpnnom ujedinjenju naše sefardske i aškenadske opštine već unekoliko ntrven i nadamo se, da će se ujedinjenje u skorom vremenu l pod utjecajem mladjib sn/aga i sprovesti. M. K.

Omladinski pokret.*

Omladinsi Ust, Radi nepredviđenih ]>oteškoća ne će objavljeni »Omladinski list« izaći već 15. svibnja o. g., već smo prisiljeni da odgodimo izlazak lista za kasniju*. Mjesto lista otvara se u »Židovu«' stalmai rubrika »Omladinski pokret« na što upozoravamo naročito omladinu. Osim toga izdaje Ž. A. N. D. »Judeja« brošuru o omladinskom pokretu, koja će svakom omogućiti da upozna taj iK>kret, koji danas obuhvata židovsku omladinu cijele Europe. Uređivački odbor. Pitanje zvanja i Židov, omladina Sve stoji danas u zniaiku preokreta. Židovskom parodu ukazuje se ljepša budućnost, koju će vlastiti sinovi svom snagom izgraditi, a ( mi, žid. omladina, imat ćemo u buduće (1® preuzmemo glavni dio te’zadače. Morati ćemo da, iskoristivši iskustvo naših pređa,/te sopstveno naše mlado, životno iskustvo u budućoj životnoj borbi, obazreti se na pogrješke’ učinjene s naše strane, da ih se u buduće klonimo. Naš život, kojega po nutarnjem nagonu svojemu želimo da sprovedemo u službi i na korist vlastitoga naroda, trefba da uredimo onar ko, da svoje sposobnosti možemo na pravome mjjestu nesmetano razviti. Potrebno je s toga, da sa samim sobom iskreno uredimo pitanje svoje budućnosti, t. j. da izaberemo zvanje, koje odgovara našim, sposobnostima i životnim prilikama . našega budućpga milliena. i . j Naš je budući životni* millieu ili sadanji galutski millieu. ili nova palestinska domaja. Onaj prvi, galutski, traži od nas, da pri izboru zvanja postupamo drugačije nego dosada. Jer što nas uči)*dosadiašnje iskustvo ŽidoVa zapadne i srednje Evrope I Oslobodivši se pred mnogo godina geta, mi smo proširili svoju djelatnost i na nova, ne-getsk® zvanja, no ne u jednakoj mjeri na sva. U glavnom su nas priječila u slobodnom razvoju dva faktora: otpor okoline, države i društva kao prvi faktor, koji je Židovima ograničio slobodu izbora zvanja tek na nekolika, danas poznata pod imenom »židovskih« zvanja, a omogućio nekolicini tek krsnim Kistovima u rukama, da dođu do državnih i sličnih »služba«. Ovaj je faktor veoma snažan još i danas, gdje je Židovima (na papiru) svagdje priznata ravnopravnost. U praksi smo još građani drugoga reda, pa to danomice i osjećamo. Drugi faktor protiv slobodnog razvoja i biranja zvanja bio je socijološki zakon, po kome je svaki individuum u društvu ođ jučer, razdjeljenom u klase, nastojao, da se uspne na što višu stepenicu društvenoga položaja. Protivni smjer, t. j. silaženje bio je put propalica bilo moralnih, bdio materijalnih. Ne upuštam se u kritiku toga sistema, samo konstatujem, da su Židovi, baveći se u srednjoj Evropi go-

• Otvaramo stupe© lista) za omladince primjećuju©, da člauke ovog dijela uređuje omladinski' odbor.

tovo isključivo duševnim zvanjima, koja su i>o općem slivatapju bila nad zvanjima fizičkoga stvaranja,, bili tako prisiljeni spomenutim zakonom, da se po što po to održe i svoje duševne sposobnosti, koje su ih dizale nad prosjek drugih, okolnih naroda, u potrebiti za vlastiti uspon po dosadašnjoj društvenoj ljestvici. Kako će sadašnje novo vrijeme sa 1 svojim idejama nivčliranja i ukidanja klasnih razlika djelovati na položaj Zidova u krugu susjednih naroda, ne može se danas predvidjeti. U prvo vrijeme, držim, ostati će u samom galutu i da U je Židovi u istom položaju u kom su i danas, pa će im i zvanja biti ista. Prije ili kasnije morati će ali nastupom slobodnijeg duha, da se Zidovima otvori put i u ostala; zvanja, kuda dm je danas moguće dospjeti samo nakon što su se odrekli svog židovstva. Omladina mora da odluči pri izboru zvanja: hoće li ili rte će poći u Palestinu. Ne će li poći, to nije potrebno davati joj i kakovih smjernica kod odabiranja zvanja. Tu će svaki prema svojim osobnim prilikama morati zaključiti o svojoj budućnosti. Ona pa ko omladi na, 'koja kanli da se preseli u zemlju, otaca; neka ima na nmu, da je rad prvih generacija pionirski, pripava zemlje za naseobu, koji će trajati nekoliko generacija. Zdrava se zajednica ima da sagradi s temelja. Trčba da se stvori zdrav seljački stalež, koji će biti voljan i sposoban, da prehranjuje čitavu velebnu zgradu, koja S se na njegovim leđima trudom njegovim i onim pridolazečih masa stvoritk Ne mislim time reći, da će jedino seljački stalež biti i »rod aktivan, a drugi da će živjeit od njegova truda i muke. Ali bit će još mnogo godina, nakon što se počelo koloniziranjem na velike, egzistencija, koje će raditi korisno, pa ipak ne imati odmah efektivnih, vidljivih rezultata, i tako biti upućeni na tuđu pomoć. Gospodarski život Palestine kao zajednice, koja će brzim tempom, kao nijedna ljudska naseobina do danas, niknuti' na zapuštenom tlu,.preživjeti će mnoge trzavice. Gim će zdraviji biti seljački stalež kao priniarno-produktivan, tim će te trzavice brže proći, ne ostavljajući nikakovih posljedica!. S toga mora da imamo u prvome redu na umu, da stvorimo jak agrarno izobražen doseljenički materijal, koji hoće moći odmah da se pruni posla, da organizira nove kolonije i uzm*> pod obradbu nove, još neobrađene komplekse tla. Indusrija moći će tek nakon nekog v-e--raena da se stvori, dok će u samoj zemlji biti dovoljan broj konzumenata, Palestina kao stjecište življa, koji je u Evropi u trgovini, industriji i tehnici stajao na vodećem mjestu, biti će sigurno industrijsko središte Azije, t. j. onih djelova, (koji graniče s Palestinom. Naša će omladina, izobrazivši se dakle u tehničkim i komercir jalnim zvanjima, naći u Palestini široko polje rada, ali' dakako, prvo će vrijeme biti vrijeme dizanja prvih temelja naše industrije, pa možda najteži zadatak čitave kolonizacije Palestine, jer će o industrijalizaciji ovisiti naša gospodarska snaga i mogućnost koloniziranja uvijek još pridolazećih elemenata. Tek nakon svih predradnja na gospodarskom i industrijsko-tehničkorn polju, t. j. nakon što smo osjegurali bazu solid-

BROJ l€.

»Ž ID O V« (HAJHUDI)

STRANA 5.