Жидов

»Internacijonalna socijalist, konferetir ca pripoznaje in te r n aci joimtlm i karakter žid. pitanja, te na temelju sveopćeg načela o samoodređenju naroda zahtijeva intemacijonalno uređnje toga pitanja na slijedećoj osnovi: 1. Potpunu građansku ravnopravnost .u svim zemljama; ravnopravni postupak sa žid. pučansvom prigodom obnovljenja u ratu nastradalih predjela; internacijonalnu zaštitu za Židove kao i ziai sve ostale narodnosno manjine protiv fizičkili prognana i gospodarskog skači van ja.. 2. Ravnopravnost Židova 1 3 obzirom na naseljivanje u svim zemljama3. Nacijonalnu samoupravu nai temelju personalnog principa, niacijonalnu ravnopravnost u državi, pokVajini i općini za sve Židove u zemljama gdje u masama nastavaju. 4. Priznanje prava žid. narodu da* si stvori narodnu domaju u Palestini kao i zato potrebitih preduvjeta, pod zaštitom i kontrolom saveza naroda, kojemu je ujedno i dužnost brinuti se za opravdane interese ostalog nežidovskog pučanstva <u zemlji. 5. Zastupanje žid. naroda u savezu naroda. Rezolucija saveza, u kojoj se isticalo da Palestina nema uikakove iiloge, već da je jedino važna emancipacija žid. proletarijata, ibi otklonjena. Savez Poale-cijonista zastupao je Cbasanović. Iz Palestine.

Židovska obranička sudišta u Galileji. Cigonistički ured u Kopenhagenu javlja: Pred nekoliko tjedama otvoreno je u Ti'beriasn prvo židovsko ohraničko sudište sa dvije komore. Uređeno je po modernom evropejskom sistemu. Suce hira na prijedlog mjesnih društava, gradsko vijeće. Budući da za sada u gornjoj Galileji nema drugih pravnih oblasti, odlučuje sudište u Tiberiasn i u slučajevima ovoga kraja. U Itim slučajevima, prisjodaju tome Budistu još po jedan ili dvojica od kolonista izabrani odaslanici. To ohrenieno sudište je u vezi sa mjesnim oblastima, koje ih priznavajn mjerodavnom pravnom oblasti, izabrani odaslanici. To obraničko sudište na koje se moharaedauski i kršćanski' Arapi obraćaju. U Roš-Pinahu pojavilo se pitanje, da li i žene mogu pripadati sudu, ali o tom još nije odlučeno. Daljna židovska sudišta uređena sn u Jesod Hamaalahu Mišmar Hajardenu i Malinajmu. Godišnji izvještaj udruženja židovskih žena za kulturni rad u Palestini. »Udruženje židovskih žena za kulturni rad u Palistini« spada među one organizacije, koje su u svom djelovanju uslijed ra:a mnogo trpjble. Na zadnjoj skupštini udruženja održala je gdja. Treidel godišnje izvješće, iz kojeg se mogao razabrati težak i dugotrajan zastoj u radu tog inače neumornog i uspješnog društva. Mnoge vrijedne suradnice udruženja morale sn ostaviti zemlju; bolnica u Haifi bje zatvorena, a i djevojačku farmu ne bje u stanju udruženje da održi. Škole za vezivo i tkanine, čiji/ sn proizvodi bili nadaleko poznati, moradoše se djelomično pozatvarati, dok su se one koje sn i nadalje radile, morale boriti za opstanak uslijed pomanjkanja materijala i

prevoznih poteškoća». Ipak se je donekle održala ta grana industrije energijom žh dovskih radnica, koje su bez ikakove poduke i nadalje unapređivale svoj rad. Za mogućnost raž vi tka te industrije govori ta činjenica, što se je za cijelo vrijeme rata održala manje više na nogama usprkos sviju neprilika, koje su morale da podnose te savjesne i nadobudne radnice. Sve su se one bez obzira da li je koja, došla iz geta ili univerze, okupile u gospodarstvenom radu i nadomjestile posve dobro na takav način muške sile skoro u svim granama gospodarstvenoga rada. Koliko se. još toga imade u Palestini po ženama da učini, osvijetlio je u svojim izvodima dr. Auerbach. Dr. Auerbach upozorio je na to, da u mnogočem napredak u gospodarstvu ovisi o sudjelovanju žene; da je gospodarstvo u gdjekojim slučajevima bez žene skoro tako reći nemoguće, jer žena uz svoj pozitivni rad djeluje također i indirektno, u koliko na pr. zaprečuje suvišne izdatke. Velika zada fp čeka ženu. koja če da pođe u Palestinu kao bolničarka, jer ista će ondje uz svoje djelovanje kao asistentica liječnikova imati prilike da samostalno u kakvoj koloniji djeluje kao općinska sestra, a u tom svojstvu blagotvorno upliviše na, ondašnje u higijenskim pitanjima djelomično još slabo upućene žene. Dr. Auerbach polaže ogromnu važnost pitanju dojenčadi te ide tako daleko, da tvrdi, da' će poradi silnog broja pomora dojenčadi (50%) onaj narod u Palestini imati nadmoć, koji bude u tom pogledu imao najmanji postotnjak. Uslijed moderne higijene nestaje po evropskim ‘ kolonijama uvijek više i više egipatske očne bolesti. Slična će zadaća zapasti i vrtljarici u dječjim vrtovima. Poznata je pojava, da djeca daju svakom obiteljskom domu svoje obilježje. Tako će ono dijete, koje bude odgojeno u takvom jodnom dječjem vrtu, donijeti sa ; sobom svježi vazduh, te će isti da istrijebi onu zagušljivu atmosferu geta, koja je tradicijama postala uvijek zagušIjivija. Dr. Auerbach naročito je osvijetlio pitanje kućnog personala, koje nije samo pitanje spKJcifičko-žiriovsko nego i općenito akutno. Odnošaj između kućegazdariee i kućnog personala, mora biti mnogo srdačni ji, nego li je to dosele bio slučaj; kuću i personal ima da je sudionikom i u veselju dotičnog doma, kad mu je već potreba, biti sudionikom u radu. Na koncu je referent istaknuo veliko Bnamenovanje žene u obiteljskom i odgojnom životu. Zdrav i sposoban naraštaj prvi je uvjet za zdravu i sposobnu narodnu zajednicu u zemlji praotaca.

Iz Jugoslavije.

Bjelovarska općina zagrebačkoj bogoslovnoj općni.- Bjelovarska židovska općina upravila je zagrebićkoj općini slijedeći dopis: Israel itskoj bcgoštovnoj općini u Zagrebu. Predstojnišvo potpisane bogoslovne općine primilo je tamošnju okružnicu od 7. travnja 1919. br. 130—19. R. 26., te je povodom iste u sjedlici bogoslovnog vijeća ove općine cd 11. svibnja 1919. dobilo ovlaštenje, da saopć naslovu slijedeći zaključak: Ne sraatrajuć ovo vijeće sebe zvan ion, da narodnosna pitanja rješava u rezolucijama, ne priznaje ono toga prava ni bilo kojem drugom organu bilo koje bogoslovne općine, pa s toga u tom pravcu uslijedivšu enuncijaciju tamošnjeg predstojmištva scijeni tek izlijevom osobnog mnijenja o židovskom pitanju onih članova, koji su za tu rezoluciju glasovali. S toga vijeće izr. bogoštovne općine u Bjelovaru ne bi imalo nikakovog razloga, da se bavi» političkim stajalištem većeg dijela članova tamošnjeg predstojništva, kad ne bi smatralo u interesu svega jugoslavenskog židovstva nužnim, da najodlučnije osudi tamošnji istup, kojim se na nedopustiv način hoće da prikažu težnje i ciljevi cijonističke organizacije u iskrivljenoj slici. Izjavljujući tamošnje predstojn : š+vo, dia »ono nz svoje religiozno-etičke i humaitarne zadatke smatra sve 1 om svojom dužnošću', da kod svojih suvjern.'ka gaji i učvrsti nepokolebivu privrženost hrvatskim narodnim idealima odnosno mladom našem kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca«, te osudujujuć po tom (!) »stajalište cijonističke orgiamizacije, što ga je ova u pitanje židovske narodnosti zauzela u spomenici podnesenoj Narodnom Vijeću SHS. n Zagrebu«, nastoji ta rezolucija bilo znanjem, bilo protiv boljeg znanja svojih sastavljača svojom stilizacijom u čitaoca j>nObnditi dojam, kao da je spomen'ca zaraze!-> stajalište oprečno narodnim idealima Srba,'Hrvata i Slovenaca. Poznavajuć vijeće ove općine tekst spomenute poslanice, a poznavajuć ujedno odljeve. program i rad cijonističke organiaar oije, ne smatra ono nužnim, i ne spada ni u njegov djelokrug, da oprovrgava shvaćanje tamošnjeg predstojništva u tim pitanjima. Ističe ali, da rezolucija tamošnjeg predstojništva drži jednim nelojalnim istupom protiv zemaljske organizacije cijonista u Jugoslaviji, te žaleći u interesu opće žJdovske stvari, da je uopće do njega došlo, s negodovanjem uzimlje do znanja. Ih*. Hinko Gottlieb, predstojnik. Izbori u bogoštovnoj općini u Brodu na Savi. Kako smo već javili ukinuo je reklamacioni odbor izbor proveden u mjesecu veljači, na kojem je prodrla cijonistiekia listina, jer da sn prigodom izbora povrijedjeni propisi općinskih pravila i jer sn u općinski odbor izabrana dvojica općinskih pripadnika, koji da ne uživaju ovdje zavičajnost. Moramo istaći, da su sami prigovori, uloženi protiv izbornog čina po dvojici asitnilainaja, bili bez svakoga pravnoga temelja, ali mi protiv riješen ja reklamacijonog odbora ni jesmo ništa poduzeli, jer smo bili uvjereni, da će i drugi izbcr jednako proći kao i prvi. Ponovni izbor bio je raspisan za 12. o. mj. Razmahala se dulje vremena prv> izbora živahna borba. Tik pred izborom nastojali smo, da dodje do sporazuma, te smo mj sami, ma da smo u znatnoj ve čini, stavili protivnicima naš’ma takov« predloge, koje bi oni bili bezuvjetno morali prihvatiti, da im je bio interes općine na nmu. Protivnici borili su se iz lion : b razloga, pa usljed toga nije nikako mog 1 « doći do sporazuma. Dok mi nijesmo priV izbora držali skupštine ili sastanke, protivnici su se još jedan dan prije samoga izbora sastali na vijećanje, pa kako su vidjeli sazivači, da se odazvao neznatni broj

STRANA 4.

»Židov« (hajhudd

BROJ 17.