Жидов

općinskih članova njihovome pozivu, za-. ključili su, da ne će uopće prisustvovati izbom, nu taj su zaključak ipak promijenili i odlučili pristupiti izbornoj žari. Interes za izbor bio je velik, pa su već rano iz jutra stali dolaziti članovi nia izbor. Pred općinskom kućom bile su dvije grupe, jedna velika naša, a druga grupa sastojeći iz kojih B—lo ljudi, grupa naših protivnika. Kad su protivnici naši vidjeli u kakovoj su neznatnoj manjini, udaljili su se, a samo dvojica ostadoše, adi se sustegnuše od glasovanja. Unatoč toga, što su naši sumišljenici vidjeli i doznali, da protivnici naši ne će glasovati, dolazili su u velikom broju k izbornoj žari, da time dokumentiraju svoju volju, da općina bude reorganizovana, te da prodre cijondstička listina. U odbor općinski izabrani su jednoglasno kandidati postavljeni ipo cijoaističkoj organizaciji, pa se već iz činjenice, dia je cijela listina jednoglasno prihvaćena, ma da se tajno glasovalo, najbolje vidi disciplina i svijest, koja vlada u organizavcijL Izabrani su: predstojnikom općine: dr. Oskar Spiegler, predsjednik mjesne cionističke organizacjie, potpredstojnikom Marko Jellinek, član organizacije, blagajnikom: Izidor Steiner, IL potpredsjednik organizacie 'dbornicima: Ferdo Švrljuga, I. ro 4 x ,olsjedni k organizacije, David Frank, dr. Samuel Kuhn, Vilim Rothmü lea*, Mavro Grünbalum, Makso Golldste.n, Emil Eichliom, Rudolf Fuchs, svi odbornici organizacije, Josip Adler. Hinko Scliuilman i Jakša Weiss, članovi organizacije. Iza proglašenog izbornog rezultata priredjene sn novoizabranom predstojniku oduševljene ovacije. Predstojnik do*. Spiegler u dirljivom govoru, snzama u očima zahvaljuje općinarimia, obećaje da će svim silama nastojati, da općinu reorganizira i da omogući, e hi općina što potpunije polučila svoju svrhu. Nastojat će zaštićivati i interese manjine, nada se, da će doskora svi protivnici naši stupiti u naše kolo te s nama zajedno poraditi oko boljitka i procvata naše općine. Govor predstojnikov duboko se dojmio svih prisutnih. Neobično ganuti bili su svi prisutni, kad su nakon izbora naše djevojke, članice literarno-zabavne sekcije Etela Kopp, Ernestina Adler, Margita Hofman obasule cvijećem našega obljubljenoga predstojnika, predavši mu dvije kite cvijeća, pa ga je tom prigodom oduševljeno pozdravila naša sumišljenioa gdjica Er neistina Adler. Općinar i sumišljenik Samuel Sessler pozdravlja takodjer novoizabranog predstojnika u lijepom i poletnom govoru, pa ističe, da u njemu vidi garanciju za budući rad naše općine. lzbor p- 'tao je pravomoćan, te je već uslijedila predaja opć. agenada novome odboru. Bjelovar, Zlatni pir. U nedjelju, dne 25. svibnja, proslavio je" u obiteljskom krugu bivši predsjednik ove bogoslovne općine Emanuel Ebenspanger sa svojom suprugom Šarlotom. mnogogodišnjom i velezaslužnom predsjednicom izr. gospojinskog društva, svoj zlatni pir. Povodom te rijetke slave uputilo se odaslanstvo bog. općine s predstojnikom dr. Hlmkcm Gottliebom i rabinom Su D. Tauberom na čelu, te odbor ier. gospo-

jinskog društva u stan zaslužnih svečara, da kn izraze svoje srdačne čestitke. Najprije Sh je lijepim govorom oslovio, a zatim blagoslovio rabin Tauber, dok je u ime bogoštovne općine čestitao dr. G o 111 i e b. Zaslužnu je predsjednicu zanosnim riječima oslovila * odbomica Dragioa Schwarz, osvrćući se nai njezin blagohwm rad kroz 40 godina, a na koncu joj predala krasno izrađenu adresu s naipomenoni, da je osnovana zakladai, koja će vječno nositi; imie svečarioe, a iz kamata te zaklade nadarit će se svake godine na dan vjenčanja omiljele predsjednice siromašna, a vrijedna žid. vjerenica. Do suza ganuti zahvalili su svečari na iskazanoj im počasti. Mi se od svega srca priključujemo sa svojim čestitkama i želimo, da zaslužnom paru bude još mnogo godina priušteno, da uživa u krugu svojih milih potpunu sreću j da djeluje i dalje na polju dobrotvornosti. R. S c h. Izgoni stranaca. Uvodnik »Obzora« od četvrtka, dno 29. maja, bavi se među ostalim i pitanjem izgona stranaca, pa donosimo cdnosni pasus bez ikakvog komentara: »Za danas ćemo istaknuti samo jedno pitanje, koje tangira i naš mjodjunarodni položaj, a to je postupak prema pripadnioima stranih, naročito neprijateljskih država. U tom pitanju, koje je za nas od važnosti, jer se te tlržave mogu revanširat! * na našim državama, vlada pobpfhm dis- > orisa taci ja. Prva četiri! mjeseca pustili smo te strance gotovo saamai na miru, dapače došlo Ih mnogo, koji su utekli od straha pred boljševizmom i nitko ih nije dirao, prem bi u ono nesigurno doba bilo moguće neko opravdanje za izvjesne mjere sigurnosti protiv protudržavne agitacije, koju bi ti elementi mogli bili započeti Danas, kad su prilike već prilično sredjene, kad vidimo da antanta, naročito Amerika i Francuska) izravno ]>odupiru Njemačku Austriju, kad zaštićuju one gradjanske madžarske elemente, koji se organiziraju protiv boljševičkog režimlai, danas smo mi postali reakcionarni šovinisti, a da nemamo za to opravdana razloga. Pitanje izgona austro-ugarskih pripadnika nije samo stvar naša, nego i stvar antainte, pa bi nam se moglo dogoditi, da se nasukarao. Naredba min istra unutarnjih djela, kojom se odredjuje izgon, tako je elastična, da je podredjene oblasti mogu tumačiti u pojedinim slučajevima kako hoće, mogu ju zlorabiti tako, da pusti kojeg stranca na miru, koji bi imao otići, a Istjeraju nekog- koji nam je potreban. Tu su otvorena vrata i ličnoj osveti i konkurenciji, a naročito nepravdi. Nacyonalni šovinizam redovno je neobjektivan i ako se izdaju ovakt naredbe, onda se stvar samo pogoršava. Ministar je trebao točno označiti, u kojem slučaju se mora stranac izagnati, u koje doba i pod kojim uvjetima. Naša je država i onako okruženla neprijateljima li ako ćemo sad, kad se svi spremaju ma rtiir, i na popravljanje ratnih grozota, započeti neprijateljstva s državama, s kojima medjutim sklapamo trgovačke ugovore, onda to nije razumna pditika, koja bi našu medjunarodnu poziciju mogla poboljšati. Posve je opravdatno, da mi hoćemo da onih dvadesetak hiljada stranih državljana, naročito iz Bosne, ode iz naš« države, no to se može pro-

vesti, u koliko nemaju lične krivnje na jedan kulturni i- liberalni način, tako te Austrija ne će kod antante prosvjedovati. Naročito je taj i>ostupaik poželjnu kod onih privatnika, koji u javnosti u opće nisu utjecali, a koji sad nakon dvadeset ili trideset godina moraju seliti. Dok jedna velika strana banka u Zagrebu mirno posluje dalje, dotle mali trgovac mora seliti i gubiti egzistenciju. Tu onda dolaze intervencije i otvaraju se vrata koruipcijL Ne ćemo ni spo mj i u jat i, da ta akcija ima antisemitski zrnaca ji, koji se nikako ne slaže sa modernim načelima naše demokracije. Za sad ne ćemo u to pitanje zadirat, samo ga spominjemo, da ilustriramo, kako se i u unutarnjoj i u vanjskoj politici vlada bez odredjenog pravca, po ličnom i časovi tom impulsu, kojle stranke, kojeg popularnog »šlagera« ili po hiru kojeg ministra. Svi hoćemo da budetinjo kulturna, evropska, slobodna, demokratska država. Ako je tomu tako, onda moramo ta načela zastupati i u onim pitanjima, gdje to našem nacionalnom šovinizmu ili momentanoj koristi 4 ne ide u račun,. Ne smijemo zaboraviti, da nas Evropa gleda i da će nas prema našim djelima i procijeniti.

Omladinski pokret. Sinteza.

U zadnje sam vrijeme imao više puta) prilike, da prisustvujem kod inače veoma zanimivih rasprava mlađeg dijete naše omladine i da ondje čujem takova mnijenja, koja me eto nukaju da kažem koju riječci* o tome i u koliko mi je moguće doprinesem k rašćdščenju nekih jxojiinova. Poznata je činjenica, da se mladež u svojoj prenaglosti i ushićenosti gdjekojiput •baci tako jakim zamahom u vrtloge jedne ideje, struje ili nazora, da u tom stanju okolo sebe ništa ne raspoznaje. Sve ono što upxicuje na umjerenost, hladnokrvnost i promišljatost ona zabacuje i ne uvažuje stvarne prigovore onih, koji se ne slažu u cjelosti s njom, pa makar ti isti bili dobre volje i većeg iskustva u omladinskim pitanjima, no mnogi preuzetni omladinci vikači. Oni isti, čije se znanje zacijelo sastoji u megalomanskim gestama, naučenim krilaticama iz omladinskih časopisa, zamamljivom naglašavanju onog tako zvanog radikalizma, koji se u svojoj prptjeranosti izražaja ne ukazuje u kakvom pozitivnom radu, nego se gubi u onom času, kad bi morao da je na mjestu, a u svoj se nagosti i nedostojnoj površnosti im\zovno očituje, kad ga ne treba. Velika je pogrješka, koju čine i sami pedagozi-teoretičari poznatih zvučnih imena usađujnć n nepromišljeno srce omladinčevo mišljenje, da je omladina izvan svakog normalnog evolucijonog razvitka i da ne spada n posredni vez između djetinjstva i muževne dobi u čovjekovom životu. U svom iznimnom položaju, vele ti teoretici, da omladina tvori neku neposrednu cjelinu, koja se ničemu ne podvrgava, te uređujuć svoje poslove sebe sama vodi, a o tom vodstvu nikome ne želi polagati računa. U koliko je pohvalno i poželjno za svakoga, a naročito mladoga čovjeka, da u sebi uzgoji neposrednost t. j. raspoloženje, da se što većma emancipuje od svog okoliša Lne biva tek mrtvim oru-

BROJ 17.

»2IDOV« (HAJHUDD

STRANA 8.