Жидов

Židovi, raciju i uapisila vrlo mnoge. Kod provedene istrage zaplijenjeno je mnogo novaca i dragocjenosti. Uapšenici, kojih ima od prilike 5.000, bit će po nalogu vlade izagnani iz Budimpešte. Poljski je konzul u Budimpešti lično prosvjedovao kod povjerenika za izvanjske poslove i zahtjevao üblaženje ove naredbe. Dobio je odgovor, da madžarska vlada mora bezobzirno postupati, jer ne može dopustiti, da kod eventualnih pogroma protiv galičkih Židova nastradaju i madžarski Židovi. Poljski zastupnik poslao je na to madžarskoj vladi notu, u kojoj saopćuje, da će poljska vlada energično istupati, bude li se i nadalje ovako postupalo sa galičkim Židovima. Poljski zastupnik zahtjevao je, da se uapšenicima barem povrati novac. Ali kako se nije zadovoljilo njegovom zahtjevu, poslao je poljski zastupnik madžarskoj vladi još drugu prosvjednu notu. Brojna krštenja u Budimpešti. Boljševička vladavina u Budimpešti imala je kao posljedicu čudnu pojavu, da su . stotine i stotine Židova prešli na katolicizam. Ovu pojavu možemo da tumačimo time, da asimilanti ne vjeruju u predugo vladanje boljševičke vlade pa se boje, da bi proturevolucija inaugirala svoju vlast pogromom, jer je i onako svagdje rašireno neispravno mišljenje, da je boljševizam židovski produkat. Pokrštenja su samo konsekvencija asimilatorske politike bojazni. U normalnim vremenima pokrstilo godišnje u Budimpešti do 250 Židova, zadnjih se nedjelja pokrstilo navodno preko 700 Židova. Rumunji uapie židovske vodje. Bečki „Arbeiter Zeitung“ javlja, da su potpredsjednik židovskog narodnog vijeća u Bukovini dr. Jakov Pistiner i član izvršnog odbora H. Kasvin uapšeni od rumunjskih okupacionih vlasti radi tobožnje agitacije protiv vlade te su otpremljeni iz Černovica. O razlogu uapšenja javlja se da se dr. Pistiner, koji je predsjednik židovske sojalno-demokratske stranke u Buko/ini, žestoko bori protiv rumunjskih vlasti. Ove vlasti naredile su izgon svih osoba, koje nijesu zavičajne u Bukovini. U Bukovini stanuje odavna jedno 30.000 Židova, koji nisu'ondje zavičajni, jer to po austrijskom pravu nije bilo nužno. Zla namjera kod’ ovih progonstva očituje se tim jasnije, što je onaj kraj, gdje stanuju Židovi, ukrajinski a ne rumunjski. Rumunji žele da stvore nove komplikacije. Dobrota te uprave može se razabrati i po tome, što sami rumunjski seljaci u Bukovini traže, za slučaj prisajedinjenje Bukovine Rumunjskoj, provincijalnu autonomiju. Dr. Pistiner pušten je nakon intervencije socijalističkih vodja na slobodu. Uskraćenje zajma Rumunjakoj. Već nekoliko mje-eci vode se pregovori izmedju Rumunjske i antante radi zajma, no nijesu imali uspjeha. Razlog je neuspjehu bespravni položaj židovskoga pučanstva u Rumunjskoj. Ugledni franseskoamerički financijski sindikat izjavio je rumunjskim izaslanicima, da sve dotle, dok se položaj rumunjskih Židova radikalno ne promijeni na bolje, ne će Rumunjska dobiti zajma. Židovska srednja škola u VVlenu. Upisivanja u židovsku srednju školu u Wienu su već započela. U prvoj školskoj godini otvaraju se niži razredi (od 1. do do 4. razreda), a slijedećih četiri godina

pripojlt če se uvijek po jedan viši razred tako, da če taj zavod u školskoj godini 1923-24 biti potpun. U pojedine razrede primat če se d j ečači i djevojke. Naučna osnova podudarat če se u pogledu nežidovskih predmeta u glavnim točkama sa onom državnih realnih gimnazija. Kao drugi živi jezik podučavat če se obligatno engles ki ali će učenici i učenice imati zgode, da (u višim razredima neobligatno) uče francuski. Uz francuski podučavat če se stenografija i pjevanje (eventualno i glazba i ručni rad) kao neobligatni predmeti. Hebrejski čese kao živi jezik u večera opsegu nego u postojećim državnim i privatnim srednjim školama učiti i to obligatno. Predavat če se osim toga i židovska povijest, zatim klasična kao i kasnija, a u višim razredima i moderna hebrejska literatura. Omladina se ne čc upućivati samo 'u židovsku nauku, učitelji če ne manju pažnju svratiti na pomno odgajanje njima povjerene mladeži tako, da če učenici i učenice zavod ostaviti kao nar od n o-osv iješt en i i pravi ljudi. Škola brinut če se pored nauke i za odgoj te tjelesnu izobrazbu. Naporno kućno pripravljanje, koje dosada traje kadkada do kasno u noć, sasvim če otpasti. Priprava obdržavat će se poslije podne u zavodu, te će iziskivali najviše tri sala. Učenici i učenice podučavaju se i ispituju medjusobno, a kod toga im pomažu za to osobito sposobni akademičari. Upravitelj zavoda i pojedini učitelji imadu nad svim ovim nadzor. Kad se završilo pripravljanje slijedi tjelesni oporavak. Obdržavati če se redovito gombanje ili mladež izlazi u prirodu, gdje če se baviti sa mladenačkim igrama ili športom. Engleska za židovski narod. Ured cijonističke organizacije u Londonu izdao je brošuru pod naslovom ~lzjave simpatija za cijonističke težnje“. Ona sadržaje imena svih članova ministarstva, parlamenta i drugih znamenitih ličnosti, koji su se izjavili za cijonizam i potpisali izjavu. U izjavi se kaže ovo: „Medju svim nacionalnim zahtjevima, kojima se mora radovoljiti, želi li svijet imati trajan mir, ne zaslužuje sigurno ni jedan više simpatija i potpore pravdoljubivih ljudi, nego zahtjevi židovskoga naroda za izgradnju svog na* rodnog života u Palestini. Za svojeg dvotisućljetnog progonstva nisu Židovi nikad izgubili nade u povratak u svoju istorijsku domovinu, s kojom ih veže velik dio njihove posebne kulture i njihove nade. Nacijonalna nepravda, koja je njima nanesena, svakako je najstarija pa če čovječanstvo, popravivši je, izvršili tek djelo proste pravednosti, ali istovremeno posijat če sjeme neizmjerne koristi za budućnost. Pdlitički pridonijet če za cijelo ponovno useljenje Židova u Palestinu i s tim u vezi izgradnja židovske zajednice stabiliziranju prilika na istoku. Po našem mišljenju bit če velika dobit za najviše interese čovječanstva, bude Ii se židovski genij slobodno razvijao na svojem narodnom tlu Velike vlasti, koje su se ujedinile u ime pravednosti i slobode, obećale su olakšati izgradnju narodne domaje za židovski narod u Palestini. Uvjereni smo, da će se ovojobečanje nesumnjivo i ispuniti, jer aliirane vlasti žele, da se izgradnja svjetskoga poretka saglašava s njihovim idealom.

Palestina.

Brandels na putu u Palestinu. Pariški dopisnik „Jiidische Presscentrale Zflrich“ javlja; Louis Brandeis boravio je 24. lipnja u Parizu. Poslije podne toga dana sproveo je u cijonističkom uredu u društvu članova akcijonoga odbora s drugim cijonistima i sa zastupnicima ureda židovske delegacije. Pozdravne govore držali su Sokolov i Usiškin. U odgovoru naglasio je Brandeis, da če nam Palestina sigurno biti židovskom domajom, budemo li u tom smjeru naprezali sve svoje file. Brandeis otputovao je u pratnji de Haasa i profesora Zimmerna na pet do šest tjedna u Palestinu. Poslije njegova povratka bit če sjednica akcijonoga odbora, kojoj če pribivati i Brandeis. Doktor Weizmann nije otputovao sa Brandeisom, jer je njegova nazočnost u Parizu veoma potrebna. Židovsko društvo za gradnju u Palestini. U Berlinu osnovalo se ove godine društvo za gradnju u Palestini, te sad razašilje ovaj cirkular; Osnutak društva za izvađanje gradnja, prije svega poglavito za veliku masu useljenika uslijedio je pred kratko vrijeme. U Berlinu složiše se ruski i njemački cijoniste, tehničari i trgovci, uz sudjelovanje palestinskog industrijskog sindikata, da izvedu tu namisao. Osnivači namjeravaju prvom prilikom poći u Palestinu i započeti radom. Do tog vremena bavi se društvo predradnjama i studijama, te izgradnjom svoje organizacije. Društvo kani da znatno poveća svoj kapital i moli sve interesente, koji bi željeli učestvovati, da se upitima o načinu svi si i opsegu društva izravno obrate na društvo. Cijoniste, koji hoće daše presele, da prije preseljenja imaju pripravljen dom u Palestinu, mogu več sad da se obrate na društvo radi izradbe nacrta ili da daju direktan nalog za gradnju na određenom gradilištu ili na gradilištu, koje će društvo naći. Isto tako mogu se cijele iseljeničke grupe, društva za osnivanje kolonija i. t. d. obratiti na društvo. Društvo je svojim do* sad izloženim radnjama naišlo na odobravanja. Adresa društva glasi: Palestinsko društvo za gradnje s ograničenim jamstvom, Berlin. W. 50., Pragerstrasse 22. Postanje i zadaća Ahdut Haavoda. Pri r mili smo ovaj članak o postanju, ciljevima i radu Ahdut Haavoda: Rajdnički pokret u Palestini bio je razcjiepkarr u mnoge partaje i smjerove. Već dugo nije postajao ikakvi razlog ovoj <ik>bi, jer nastojanje Oko potpunog narodnog oslobođenja, Oko preproda jevrejskoga jezika, stvaranje novih radnih mogućnosti u formi korporativa i komuna, te nar cijonalizovanje cjelokupnog zemljište ibila su već dugo zajednička svim radnicima. Palestine. I u praktičnome radu nije bilo principijelnih stvari, koje hi tražile diobu, ali tradicija, koju su radnici sol Kim donijeli iz zemlje emigracije i razni odgoj,, što su ga pojedinci dobili, bila je jača od uvjerenja i spoznaje; Ovo međusobno nepovjerenje, partijske politike i dioba, slabile su snagu pokreta i trošile u ludo energije. Želja za ujedinjenjem pojavila se već odavna a osobito u krugu nepartajških, i najvećem sindikatu Palestine, organizaciji poljoprivrednih radnika Judeje; Samarije i Galileje, koja obuhvaća sve radnike 'bez razlike stranke, borila se uvijek za ideju

BROJ 22. i 23.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

STRANA 11.