Жидов

znati pašaluke, sultanske domene i vakufska dobra, hoće li ona sva ta dobna otkupiti, ili će ih jednostavno rekvirirati i prisvojiti, to ovisi o snazi nove jevrejske vlade. o njezinom naziranju o agrarnom pitanju, o njezinom »pijetetu« prema staroj »toleranciji« Turske i o njezinom ugovoru sa Engleskom kao državom, koja preuzima ) jpotektocrsk i mandat nad Palestinom, dok oe uzmogne sam jevrejski narod preuzeti autonomnu vladu. Kad se već govori o Engleskoj, a znamo za sigurno, da Engleska preuziSma mandat u Palestini, nije suvišno, da odgovorimo na pitanje, da li će engleska guverner u Palestini stati na put i stvarati »aidininistrativne« zapreke naeijonalizovanju zemljišta u Palestini (kako to jevrejski nar. fond zamišlja sebi u rukama čitavoga naroda koncenbrisano palestinsko zemljište). Prije nego li je u Engleskoj bilo zavedeno rimsko pravo privatnog vlasništva nad zemljištem, pripadala je zemlja državi, klanu (plemenu) i 1 općini. Po rimskom zakonu prizna poslije država vlasništvo nad zemljom pojedinim plemenskim i općinskim poglavicama. Ovi se prc rlasiše lordovima. Lordovi uništiše ora» ce polja i pretvoriše ih u šume d pašnjake, da zadovolje lovačkim svojim strastima, i športskim nagonima. Silno je seosko pučanstvo postalo industrijskim proletarijatom. Engleska je postala industrijskom zemljom, pošla je na imperijalisti oko osvajanje plodnih »divljah« zemalja i engleski je ljudski materijal (porodica, žena, »realnost«, hladnokrvnost) zafcržljao duševno i kulturno, - Danas stoji Engleska pred teškim agrarnim pitanjem. Pašnjake i šume treba pretvoriti u oranice, vrtove i polja, radnicima valja dati zemljišta, poljodjelstvo podupirati, zemljište aacijonalizovati. Ako Lloyđ George (upldvisan od svoga imenjaka i velikog agrarnog socijaliste Henrv George-a) temelji svoj socijalno-agrarni program na činjenici, da se po zakonu lordovima smije oduzeti sve zemljište, jer je zemlja državno i općinsko vlasništvo, to će n svom nastojanju sigurno naći odziva n narodu, jer u prevarenom narodu živi još jak osjećaj, da zemlja ne pripada osobama i privatnicima, pa ni umjetno stvorenim dioničkim društvima zemljišne špekulacije, nego da je jedini vlasnik narod. Kako se današnja engleska vlada drži prema veleposjedu i lordovima, pa kako i ona nastoji oko pravednog uređenja agrarnog pitanja u Engleskoj, svakako ne će engleski guverner ni jcvrejskoj vladi u Palestini otešoati njeno nastojanje oko radikalnog r i ješenja agrarnog pitanja u novoj Palestini. Ali držala se Engleska kako joj volja, stalno je, da mlada jevrejska generacija ne će postati plaćeničkom vojskom imperijalističke Engleske, da jevrejski narod ne će napustiti svoje borbe za oslobođenje, da će nova jevrejska vlada provesti svoj agrarni program, napokon da nova Palestina ne smij« nikako postati agrarnom riznicom za iruiustrijalnu Englesku. Mandatarstvo nije pašaluk. nego podupiranje i zaštita jednog još slabog naroda, da taj narod dođe do svoje narodne i kulturne slobode. Stvori 4t jednom jevrejski narod u Palestini svoj »ajurite! (a to je moguće naseljivanjem zdravog ljudskog elementa, stvaranjem jakog seljačkog staleža, dobrim agrarnim

zakonodavstvom), bude Ii većina Jevrejft u Palestini samosvijesna, onda nova Palestina ne treba nikakvog mandatara, jer može sebi sama odrediti svoj vlastiti put u kulturi Preostaje još, da se približno skiciraju principi agrarnog zakonodavstva u novoj Palestini. Jevrejski narod (kako smo na početku ovoga članka rekli) imade u svojoj istoriji jake temelje zdravog agrarnog života, naučio je zatim u gaflutu od rimskog prava, kako ne valja činiti, a vidi, da se čitav svijet poslije rata približava starom jevrejskom zdkomu. Zvala to liberalna buržoazija nacijonalizovanjem, nazvali umjereni socijalisti socijalizovanjem, radikalni socijalisti komumzovanjem uvijek je sve gotovo jedno U' isto i ideja je već sadržana u temeljnom principu agrarne etike stare Palestine, naime u načelu božanskog vlasništva nad zemljom i u provedbi pravedne razdiobe zemljišnog posjeda. Dakle se već u bibliji nalaze temeljni p? ucipijevrejekeagrarneetik e aa novu Palestinu. K tome će još pridov mnoga načela modernog iskustva: priv- 1 ao je pravo, da su »vi članovi narodne duiee jednaki, da nijedan ne smije bilti na korist drugoga izrabljen. Slobodnom seljaku pripada slodobna zemlja; slobodan seljački stalež je snaga, koja i kulturno jednu zemlju osvaja. Koristeći zajeduici, razvija se i pojedinac. Vladajuće i podređene klase nema. Nadalje je pravo razuma i socijalne pravednosti, da svaki posjeduje toliko zemlje, koliko može obraditi svojim rukama i koliko mu treba, da prehrani sebe i porodicu. Ko redovito i marhv.’o ne obraduje zemlju, gubi pravo na zodrugoanstvo i zemlju. Zadrugar me smije prodati zemljišta; učini li op to ipak, ima zajednica pravo natrag okupirati zemljište. Ko radi na zemljištu, ima pravo nasljedstva. on, njegova porodica, njegovi rođaci i bi zuji. Niko nema pravo, da zemljište, koje obrađuje jedan zadrugar, okupira i prisvoji Država mora carinom, oporezovanjem špekuđanata, opraštanjem poreza zemljoradnicima, stvaranjem poljodjelskih škola i drugim sredstvima prokušane agrarne politike štititi i podupirati poljodjelstva Selo je autonomno, razmirice na selu izmiruje seoski sud, a upravu i organizaciju vodi seosko viječe. Sela mogu slobodno međusobno stvoriti osobite ugovore (n. pr. o izmjeni plodova, o zajedničkom poduzimanju poslova kod sijanja, žetve i vršitbe, kod prekopa van ja, obrezivanja, berbe vinograda, kod upotrebe oruđa), ako ugovori nijesu na štetu čitavoj narodnoj zajednica, N - temelju tih principa stvoriće novi Pale. unci svoju Palestinu, a vođama će pred očima uvijek lebdjeti zdrav seljački ste’ež i usavršena socijalna pravednost. Altis.

Iz židovskog svijeta.

Saziv općeg židovskog kongresa. »Konrtej židovskih delegacija na mirovnom zb >ru u Parizu« raspravljao ie svestrano na svojoj zadnjoj sjednici pitanje mva općeg židovskog kongresa, Motz ki n pređloiLo je rezoluciju, prema kojoi V imao komitej židovskih delegacija il : drogi komttej, koji bi se izabrao iza zaključka mira, sazvati opći židovski kongres, č m

su svladan« tehničke poteškoće za ovu priredbu. Kongres imao bi da izabere zastupstvo s istim, programom, što ga sad komitej toade. Motzkin pozvao se na slični zaključak židovske narodne skupštine u Ukrajini i amerifeansko-židovskog kongresa«. Predlog Motzkina poduprli su R o s e übaum, <fa% Syrk in, dr. SalkHnd d Ka plan, dok su drugi članovi komiteja. Sokolov, Alejnikof i dr. Pasm®,'n i k simpatično pozdravljali predlog, no ipak su pravili neki priuzdržaj- Dr. Rei c h i drugi tražili su tačnije precdzinanje programa. Nakon živahne debate, u kojoj je pitanje kongresa svestrano pretresano, izabrana je komisija, u koju su birani Sokolov, Motzkin, Reichi Ros e nb a nm, da formulira rezoluciju radi saziva općeg židovskog kongresa. Peticija engleskih Židova, Židovi Engleske, bez obzira na političko i vjersko uvjerenje, potpisali su peticiju, koja je predana mirovnom zboru u Platrizu. U peticiji moli se mirovni zbor, da prihvati takve ustanove, koje će žid. narodu zajamčiti opsežna prava i dati mogućnost za izgradnju Palestine u narodnu domaju. Peticiju potpisalo je 77.039 engleskih Židova. Amerikanska istražna komisija u Finsku. Iz V aršave javljaju: Amerikanska istražna komisija, koja je nekoliko dama boravila u Pinsku, vratila se u Varšavu. Nekoji članovi komisije saopćili su židovskim novinarima) rezultat svojih istraživanja. Ustanovljeno je, da su 35 Židova, koji su strijeljani, bili nedužni. Nijedan nije pripadao boljševičkoj stranci. Oblasti, ikoje su dale nalog za napšenje, nijesu imalo pojma o političkom stajalištu ustrijeljenih. U Betaku uapšene su 72 osobe. Izveli su ih na trg i postavili pored manastirskih zidova, gdje su, nakon odstranjenja nekih staraca i šest žena, strijeljani. Engleska poslat će istražne komisije u Poljska. U engleskoj zastupničkoj kući izjavio je državni podtajnik za inostrana djela na upit nekih zastupnika, da Engleska namjerava poslati dvije komisije u Poljsku, koje če imati savjesno i objektivno da istraže pogrome u Poljskoj. Engleski delegati stavit će se u sporazum s ®merikanskom misijom. Zastupnik Kenworthy pitao je ministra, da 'H su već određeni članovi, istražne komisije, ima li u komisiji jednog Židova i kad če komisija otići u Poljsku. Ha rmsworth odgovorio je, da je već pozvao dvije ličnosti za istražnu komisiju, a nada se, da će komisiji pripadati jedan Židov. Komisija otići če doskora u Poljsku. >Hajnt« javlja, da židovskonarodni krugovi u Londonu žele, da Izrael Zan gwi 11 bude član istražne komisije. Zangwill je navodno izjavio, da je voljan primiti taj mandat Ne zna se, da li če engleska vlada htjeti ovako radikalnog kandidata potvrditi. Priieki sudovi za krivce pogroma. »Kuryer Poljski« javlja: Obzirom na izgrede protiv Zidova naredio je ministar predsjednik Paderewski, da se svaki krivac stavi pred prijeki sud i u roku od 24 sata osudi- Ova naredba vrijedi za vojničke c* vid ne osobe. »Renter« javlja iz Londona: Dopisnik »Morning Posta«, javlja iz Varšave:

BROJ 27,

»ŽIDOV« (HAJHTJDI)

STEANA 3.