Жидов

Pađere'ft'ski izdao je naredbu 2a zaštitu Židova, Postavljeno je 40 prijekih sudova, koji će u roku od 24 sata suditi svim: oso hama, koji su osumnjičeni, da su sudjelovali pri pogromu. Ovi prijeki sudovi imat će potpunu slobodu jurisdikcije. Vlada hoće da narod uvjeri, da je čvrsto odlučila zapriječiti svaki nasilni akt protiv Židova, Posjet Morgcntana i drugih ličnosti, koji su po nalogu predsjednika Wilsona otišli u Poljsku da istraže progone Židova, urodio je već dobrim plodom. Dopisnik »Morning Posta« ustanovljuje veliki uspjeh, što ga je Morgentau postigao, Posjet ove misije u Vitini imao je za posljedicu, te su svi Židovi, koji su bij i zatvoreni, s mjesta pušteni na slobodu. (Ovu vijest idonašaju poljska: agentura i Poljacima sklone novine. Vijest potiče od »Kuryer Poljski«, a za sad nije poznato ni kakovo Službeno naredjeuje o zavedenju prijekih sudova. Naročito židovske novine primile su s velikom skepsom ovu vijest. Op. ured.) Ukrajinska vlada o pogromima. Obzirom na vijesti židovskih delegacija u Parizu o pogromima u Ukrajini, objelodanjuje ukrajinska misija u Parizu opširnu notu svoje vlade. Ukrajinska vlada pridržaje si, da nakon provedenih izviđa objelodani taean materijal, a već sada izjavljuje, da su bili pogroma u Proskurovu, Kani e u e c-P o d o ii a k u i Jekaterinos 1 a v u, no da su brojke o ranjenim i mrtvim znatno pretjerane. Da se u predjelima, gdje direktorij ne vlada, već destruktivni elementi crnih banda, dogadjoju anarhistički ekscesi, neizbježiva je posljedica revodueijonamih bojeva. K tomu dolazi d« je pučanstvo naučeno od starog režima, da za sve okrivljuje Židove. Nota upozorava, da su godine 1905. opravdani pogromi time, da su svi Židovi kadeti, a i sada se čuje optužba, da su svi Židovi boljševici, premda je notorno, da velika grupa židovskih trgovaca i radnika otklanja boljševizam. Direktorij radi svom energijom na provedenju državne organizacije p Ukrajini, te na zaprečenje pogroma, koji ponizuju ukrajinski narod pred povijesti i crv i Uzoran im svijetom. Tragedija poljskih Židova. Pod tim naslovom objelodanio jp poznati publicista dr. A. p haraš ch, autoritet n istočnoevropskim pitanjima, u »Neuen Ziircher Zeitnhg« članak, koji će bez sumnje naići na pažnju mjerodavnih poljskih krugova, jer še pisac toga članka za vrijeme ratia češće zauzeo za poljsku nezavisnost. Obzirom na nedostatak prostora] do nasamo tek najmarkantnija mjesta: S ove strane granica Poljake gledaju njezini prijatelji s osjećajem duboke bol* i tuge ono, što će da dodje. Država; jedva da stoji na svojim nogama, pokazuje već sad veliku požudu za tudjim zemljama. Na jednoj strani treba da se na minama bivše države sagrade zidovi, a kao štpk ima da služi židovska krv kao; za vrijeme egipatskih Faraona. Poljski pogromski orkan, koji bijesni bez kraja, uništuje jednu židovsku naseobinu za drugom, te nadilazi najveće, rekorde, što jh postigeše znameniti ruski pogrmnski junaci, koji su duboko povrijedili svaki ljudski osjećaj. Djelo poljskih crnih junaka odlikuje se svojjm brutalitetom, koji ide uporedo s onim poljskim rafiaeinentom. koji je tako poznat pa cijelom svijetu. Pokazalo se nadalje, da su prvaci, ovih pogroma poljski legionari, vojnici i časnici. A što nas osobito zabranjuje je činjenica, d®, vod je poljskog naroda sve to gledaju, a da ništa, ne urade, kako bi stali na kraj tim okrutnostima. Čovjek može da očajava i da podigne najplemenitiju optužbu kad vidi, da muževi, čija riječ i danas mnogo važi, na sve to šute. Da obeskrijepe optužbe, misle Poljaci, da je dostatno objelodaniti elementi. Ako

to više nc upaljuje, tad traže krive* navodne krivce i naidju Židova, koji je sad kriv skupoći, drugi put izdaje Poljake Nijemcima, sad je opet boljševik i još mnogo toga. Najjednostavnije je kazati, da su svi Židovi boljševici, no teško ja vjerovati, da su svi ti muževi, žene, starci i djeca., koji su übijeni, zaista sljedbenici Lenjina. Poljski vodje trebali bi, da se ikane stare svoje taktike i napustiti zahtjev, da je ravnopravnost Židova skopčana s odricanjem njihove narodnosti. Pa i sami' ozbiljni Poljaci ne smatraju takozvane »Poljake mjojsljeve vjere« pravovaljanim Poljacima. Narodna prava su danas zahtjev, kojemu se ne možemo oprijeti. Oni nijesu opasnost, da će uslijed njih nastati država u državi, ali oduzimaju narodnoj mržnji žalac i vode do sporazuma. Samo u sporazumu s na rodnostima moći će Poljska da procvate. Položaj u Solunu. 0 prilikama u Solunu izjavio je tamošnji rabin Jakov Medr slijedeće: Strahoviti požar, koji je bijesu io prije l l /2 godine, počinio je veliku štetu i uništio je blagostanje židovske općine. 85% postradialih bijahu Židovi, Pomoć je brzo došla, ali nije dostajala. Mnogi imućni Zidovi pali su na prosjački stap. Ali oni nisu primali milostinje, već su obavljali najteže poslove da prehrane sebe i svoje. Postepeno su se pdboljšaflie .prilike. U Solun su došle silne množine vojnika, koji su tamo ostavili mnogo novaca i materijala. Grčka, framceska i talijanska vlada pobrinule su se za izgradnju kuća i stanova, pa su za nekoliko mjeseci bili svi pogoreloi pod krovom. Danas se je Solun materijalno već jiosve oporavio. Samo duševno i moralno Solun je još na niskom stepenu. Odnšaj između Zidova i grčke vlade sada je prijateljski, premda je u početku došlo do nesuglasica, koje su izazvali niži upravni organi. Sada vrši redarstvenu službu u židovskim četvrtima židovska momčad i sukobi se više ne događaju. Cijcnistioki pokret imade u Solunu mnogo pristaša. Mnogo židovskih obitelji kani se preseliti u Palestinu, čim bude put otvoren. To je sani radni narod: lađari. nosači, ribari, klesari, zidari i obrtnici; Solunska je židovska općina dobro organizovana. Jedino je školstvo zanemareno. Školske su zgrade izgonile i danas polazi samo 3000 djece židovske škole, dok je prjje požara bilo oko 20.000 učenika žid. škola. Jevrejski se premalo goji; jer nema. spremnih učitelja. Škole u Solunu trebaju pomoći i poticaja iz Eree Izraela. Biti će u interesu solunskih Židova, da podržavaju jake veze sa Palestinom, jer samo iz ognjišta nove židovske domaje meće će dobiti onu pomoć, koja će ih duševno i moralno pridići.

Iz cijonističkog svijeta.

Lonis Brandeis n Parizu. Kopeuhaški eijonistički dopisni urod javlja i a Pariza: Dne 5. augusta bila je važna plenarna sjednica > Kodnitoja židovskih delegacija«. Sjednici pribivali su LouLs Brandeis. Jaoob de Haa s, članovi palestinske cijonističke komisije, prof. dr. F r i e d e n w a 1 d i S z o i d, te prof. Žiramern iz Londona, Sva su ta gospoda bila na putovanju u Palestinu, te će poći u London n raznoj političkoj misiji. Osim toga pribivao je sjednici i prof, dr. Frankfurt e r iz Amerike, koji već nekoliko mjeseca učestvuje u političkom radu oijonističkog vodstva u Parizu. Nahum Sokolov srdačno je pozdravio goste. Podsjetio je im veliku pomoć, koju su za vrijeme cijelog rata pružali američki Židovi braći svojoj u svira zemljama i toplim riječima istakao osobne zasluge Brandeisa. Zatim je ocrtao rad »Komiteja židovskih clelegacijia« i istaka© veliki udjel američkih delegata u tom radu. Naglasio je. da Komite! čekaju još velike i odgovorne zadaće i konačno' je. opisao strašni položaj Židova u istočnoj Rvrcpi.

U svom odgovoru ceetitap jp BrandpiK k uspjesima i neumornom radu. Izbavio je svoje zadovoljstvo nad izjavojn Sokolovu o radu američkih delegata, a naročito g ( , spode Misckia i Marshalla. Zatim je izvjestio o svojim utiscima o Palestina, te rekao: Nakou što sam vlastitim očima vidio zemlju velike židovske prošlosti, i čelike židovske budućnosti, razumijem, zašto Zidovi i drugi narodi tako ljube tu zemlju. Očekuje, da č« se zajedno e ostvare njem naših nada na Palestinu postići i ciljevi, aai koje radi Komitej. Ou i njegovi prijatelji u Americi uradit će sve, što bi moglo doprinijeti fizičkom, ekonomskom i intelektualnom pridizanjju Židova. Iza toga govorili su još gospoda de Haas, Rosof, prof. Zimmern i Loo M o t z k ka. Svi su naglasili važnost političkih zadaća, koje se imaju izvršiti. Oso bi to su istakli narodne probleme židovstva u Rumunjskoj, Cehoslovačkoji, Jugoslaviji. Solunu i Jemenu, koji ćeee doskora morati' riješiti. Konačno se nakon iscrpljenog dnevnog reda Sokolov srdačnim riječima oprostio od Bratndeisa i gospode, koja su ga pratila. Ciionističke skupštine u Parizu, Zadnjih nedjelja održane su dvije velike židovske skupštine, u kojima j© Sokolov govorio o sadašnjem položaju cijonizma. Sokolov saopćio je, da će doskora poći ekspedicija najboljih stručnjaka pod cijo nističkim vodstvom u Palestinu, da ondje sarvjesno prouči najvažnije pitanje buduće izgradnje Palestine. Sredstva za- troškove ove ekspedicije stavljena su s privatne strane cijcnističkuj organizaciji na pa-e polaganje. Emigracija u Palestini uslijedit će prema osnovi, boju je cijeniš tioka organizacija izradila, a moći će da započne, kad se budu dovršila istraživanja u Palestini, te kad mjerodavni faktori budu odobrili oijouističke prodlpge. Gijonistička organizacija pobrinut će se, nfci dirigira toliko emigranata u Palestinu, koliko će samo moći zemlja da primi. Govor Sokolova izazvao je burno odu ševljeoje. Na jednoj sjednici članova Akcijonogn Odbora, koji su boravili u Parizu, izvjestio je prof. W eizmann. podrobno o položaju ci jonističkog pokreta. Dr, Weizmiann naglasio je, da cijcmistrčka stvar vrlo dobro napreduje, a i arapsko pitanje vrlo se povoljno po nas razvija, Interview s vođom Poaie cijonista S. Kaplanskyem. Inžinir Salamom Ka p !ans,ky, jedan od vođa Poiaile cijoua, izbavio se izdavatelju »Jiidische Presseentrale u Ziirichiu o nekim aiktuelnim pitanjima, te je među inim rekao: Držim, da odgovara činjenicama, da većina Židova nijesu boljševici, I Poiaile cijonist« nijesu boljševici, što najbolje dokazuje njihova pripadnost k interuacijonali i sudjelovanje na konferenciji u. Lncemu. Ne držim nužnim, da se ispričamo, ako ima medu Židovima boljševika. Car zam opravdao je svoje pogrome time, da su Židovi revolucijonaircii i socijaliste. No te činjenice ne mogu da opravdaju pogroma ni nasilja. Postupak sa židovstvom ne smije biti ovisan o mišljenju jedne židovske stranke. Pa ako ima među Židovima i boljševika, ne smije to našim neprijateljima biti opravdanje, da übijaju mirnog i ueoboružanog židovskog pučanstva.

O zadaćama židovskih radnika u Palestini rekao je, dai će socija/lfetički pokret u Palestina biti uvažen, kad radnfoi budu u velikoj masi emigrirali u Palestinu. Sigurno je, <ia 6e u Palestini broj židovskih radnika naglo rasti, no ne oe doći do proti vština s drugim klasama- Uvjeren je, da će se i u drugim zemljama kod Židova pojačati prijelaz k produktivnim zvanjima, te će i u galutii radništvo preuzeti vodstvo židovske politike. I građanski cjoniste uvidjet će, da se židovska Palestina ne može izgraditi bez veće primjese socijalističkih gospodarskih elemenata. Već.

STRANA 4.

.ŽIDOV. (HAJHUDI)

BROJ 27