Жидов

Komite će delegacija izraditi specijalnu tabelu, u kojoj se ove zemlje nabrajaju.« »Kakovo će bit uredovanje vijeća?« »Vijeće imalo bi se sastati barem jedamput na godinu, a bit će obrezano, da se sastane i Onda, kad to zatraži najmanje jedna petina elaneva. Vijeće izabrat ’z svoje sredine jedan egzekutivu! komite, koji će na odiedjenom mjestu imati svoje sijelo i trajno djelovati.« »Što se namjerava za vrijeme cal svršetka mirovne konferencije, t. j. od raspusta sadanjeg komitea do zasjedanja prvog vijeća židovskih delegacija?»Za ovo prelazno vrijeme je odlučeno, da se stvori provizorni egzekutivni komite, a jedan dio članova za j ovaj egzekutivu! komite predvidjeli je iz sredine članova komitea delegacija. Ponajpače je bila želja članova komitea, da si osigura saraidnju .generalnog tajnika Motzkiua, koji je neumorno ispunjao svoju zadaću i koji je u pojedinosti razvitka djelovanja točno upućen. Provizorni će egzekutivni komite do sastanka vijeća židovskih delegacija ispunjati sve zadaće, koje spadaju na ovo potonje, te provesti saziv prvog vijeća.« »A kakovo je sada nje stanje palestinskog pitanja- i kako stoji sa imigracijom?« »Palestinska stvar čini se da je za nas u toliko osigurana, što možemo sa stalnošću očekati konačni zaključak mirovne konferencije, koji će Palestinu staviti pod zaštitu po svoj prilici engleske vlade a u svrhu osnutka »narodne domaje« za židovski narod. Bila bi obmana, kad bi previdjeli, da se prilikama u Palestini s našeg stajališta može štošta prigovoriti. Svakako se ali mora uvažiti, da nijesu u povijesti ovalkovi prelazi nikad bili mogući bez trvenja, dapače ni bez teških konflikata. Ograničenja i zapostavljanja, što ih engleske upravne oblasti katkada upotrebljavaju protiv Židova u Palestini, imaju da se svedu samo na nerazumijevanje, a moguće često i na samovolju, isključivo lokalnih oblasti. S toga su i lokalne naravi. a po tome prelama. Centralna vlada u Engleskoj ne propušta ni jedne zgode, a da ne dokaže dobru volju u palestinskoj stvari, kako je mi shvaćamo. Riječiti dokaz za to je zadnja Balfourova! uputa upravnim oblastima u Palestini. Ugovori, koji bi imali da urede prava Ž i deva u odnesu prama maaidatarnoj vlasti u Palestini, nijesu u njihovim potankostima još ustanovljeni. Nu, koje će i kolikogod ustanova ugovori sadržali, za svakog je državnika poznata činjenica, da državopravni raison ne može do sitnili detalja predvidjeti, kako će se onda razviti mogućnost realnog života. Možemo s toga računati i s time, da bi u početku moglo doći i do nesporazmnka. Ali kraj radne snage i odanosti Židova Palestini s jedne strane, a dobre volje i aktivnosti mandatarne vlasti s druge strane, bit će život jamačno dovoljno jak, dal odstrani zapreke i nesporazumke i da uredi medjpsobns odnose, prava i dužnosti na obostrano zadovoljstvo, a u prvom redu u korist razvitka same zemlje. Što se tiče .iseljenja u Palestinu, to se ne može poreći, da su gotovo svi vedje pokrila, koji mu stoje na čelu. uključdv Brandeisa, koji se upravo vratio iz

Palestine, u teme složni, da .bi prCnaglost glede useljenja predbježno bila štetna koli za zemlju, toli i za useljeničke grupe. Usprkos ovog stajališta ali držim, da smijem reći, neka se masa u svojojte ž n j i za Palestinom ne da sustav i t i, jer ova težnja ostaje najboljim potioalom za oživotvorenje cijonizma. Povrh toga ova težnja ne će ostati bez upliva na vodje time, što ee narod odgovornost, što sadla tereta isključivo vodje, preuzeti i na vlastita. svoja ledja, te nal taj način obodriti vodje, da požure i prošire useljenje usprko‘ sviju zapreka i poteškoća.

Iz židovskog svijeta.

Jakob Dine sohu umro. Javljaju nam iz Varšave, da je nakon kratke bolesti umro poznati židovski pisac Jakob Dinesohn. Smrt će se Dinesohnova duboko dojmiti svih krugova židovstva. Pokojnik je bio jedan od najpoznatijih pisaca židovske književnosti. Njegov ga je poznati roman Even Neigef (kamen smutnje), koji jie izašao pred neko dva decenija, učinio jednim mahom dobrim znancem Židova Istoka i Amerike, Za vrijeme Tat a je pokojnik veoma us plesno djelovao u pomoćnoj akciji za Zidove Poljske, te se Osobito istakao na polju školstva,. Po njemu osnovane škole t zv. »Dinesolni-šloOte« pružile i tisućama bijedne židovske djece pouku, odjeću i prehranu. Položaj Židova u Slovačkoj. Iz. Slovačke dobi jamo nepovoljne vijesti. Antisemitizam prOpaguje se ne samo od reakcijpnamih elemenata, već je i (ministar za Slovačku, dr. Vavro Srobar u svome govoru u Turoc S v. Martin u otvoreno istupao za antisemitizam. Dr. Srobar nije se zadovoljio s prijetnjama i objedama već je brzo pristupio činu. Početak gospodarskog bojkota-Židova započeo je naredbom o ukinuću dozvola. Nema sumnje, dia režim Srobara ne će Židovima (»dijeliti licencije, a to je pitanje od velike gospodarske dalt-kosežnosti. Ovom odredbom uništuju se 20-000 židovskih obitelji, koji su tom odredbom došli na prosjački štap. No g. Srobar ne zadovoljava se gospodarskim uništenjem židovskoga pučanstva, već hoće da uništi cijeli kulturni život Židova u Slovačkoj. Jednom je naredbom zatvorio gotovo sve židvske pučke i srednje škole. Židovsko narodno viječe u Cehoslovačkoj interveniralo je kod predsjednika republike, dr. Masa>ryka> i ministra predsjednika dr. Tu sara. Na povratku iz Pariza izjavili su članovi židovskog narodnog vijeća za CehOslovačku dr. S i n g e r i Markus U n g a r o položaju u Slovačkoj. Dr. Singer tekao .ie, da je već i -prije znao. da se u Slovačkoj etablira 'antisemitski režim, no ipak ga je govor ministra Srohara iznenadio. Prvi je put, da jedan čehoslovačk; ministar u oficijelnom govoru javno istupa za antisemitizam i razdražuje narod protiv Židova. Ne želi dia polemizira sa sadržajem gotvora dr. Srobara, jer se radi o paušalnom objeđivanju jedne narodnosti u državi. a to se samo po sebi osuđuje. Primjetio bi tek, đa nisu Židovi skrivili zaostalost slovačkoga naroda već mladžarska vlada. Ako misli dr. Srobar, da će mu konsolidacija prilikai u Slovačkoj uspjeti harangom masg protiv Židova, tad se vara.

Uvjeren sam, dal ministar Srobar u toj stvari ne radi u sporazumu s praškom vladom, jer to ne leži u intencijama dna. M'asaryka, koji zna. da bi antisemitski režim naškodio ugledu republike u vanjskom svijetu- Masarvk je uvijek preporučio pravednu i pomirljivu politiku prema slovačkim Židovima. A r ministar inostranih djela, dr. B eneš, s Ikojim sam u Parizu kenferirao o židovskom pitanju u Cehoslovačkoj, najodlučnije je protiv antisemitizma, isto tako je i ministar predsjelnk Tu sa r protiv svakog nlapilja, pa se nadam, dal če praška vlada: doskora po-' moći slovačkim Židovima. 0 pitanju zaštito narodnib manjina rekao je dr. S'.ir.ger, da Slad, dok nije potpisan ugovor, još ne može da govori. Sve će zavisiti o slozi čehoslovačk ih Židova. S veseljem komstaitujie, dla se jedinstvo i sloga sve vaše ucvršcujiu. Asimilauti dož* vili su sa svojiim nastojanjiem satno razočaranje. Uvjeren je, da ortodoksija ne će Omesti slogu židovstva. Novo osnovane gospodarske Institucije sigurno će povolp no djelovati ma Židove. Jedinstvo, koje nije slabijeno sitnim razmiricama, omogućit će, Židovima, da ih vlada smatra faktorom, s kojim mora, da računa. Onda ćc se razbiti i svaki antisemitski pokušaj s ma koje strane došao. Marno Unger, član narodnog vijeća, rekao je o položaju Židova u Slovačkoj Ovo: Gospodarski položaj Židova n SI ovaic koj došao je do nivoa, koji potpuno odgovara držanju Srobarovog sistema. Sve mjere njegovog oinOvmštva, radilo se o famoznoj novoj podjeli dozvola ili o *l°dijeljivanju cd države proizvedenih stvari židovskim trgovcimla, konačno o izvozu ioaima ili uvoznoj dozvoli, sve to smjera na ] sotpuno gospodarsko isključenje Židova,, gtetu, koju su prouzročila oktobarska pljačkanja, ne misli za sad slovačka vlada, da nadoknadi, i rio važno je nadalje pita u nje židovskih školau Poznato je, da su naredbom oblasti zatvorene gotovo sve pučke i. građanske škole, pa i jedina srednja škola u Novom Mjestu, koja postoji već preko 50 godina. Narodno vijeće nmPgo se bavilo ovim pitanjem, pa se nada, da će mu uspjeti urediti ovo pitanje na zadovoljstvo židovskog pučanstvaPrelazeći na politički položaji Židova u Slovačkoj ističe Ungar, da je najvažnije pitanje jedinstvena politička organizacija svib Židova u Slovačkoj napose, i ukupnog židovstva u cijeloj CehoslOvačkoj, jer će o ovoj političkoj jedinstvenoj organizaciji zavisiti budući položaj židovstva i njegove dobrobiti u čehoslovačkoj republici. Veseli ga, da vidi u Slovačkoj napredak u tom smjeru. Ortodoksne grupe, koje sačinjavaju majori’tet Židova u Slovačkoj ističe Ungar, da je najvažnije pogreška, kad bi se radilo o tome kako to neka gospoda hoće da Ortodoksnu grupu učine političkim ili gospodar skinu faktorom. Ovakovo nastojanje pogodovalo bi samo neprijateljima židovstva, koji bi onda s nama postupali prema poznatoj devizi (Uvide et impera. Smatrao bi velikom nesrećom, kad bi ortodoksne vođe slijedili politiku, koja bi prouzročila razdor u pojedinim općinama i potfcapala svaki autoritet. Prilike u Slovačkoj. Pisanje »Židovske ■% Zpravv« o prilikama u Slovačkoj pobu-

BROJ 29. i 30.

,Z 1 D OV< (HAJHUDI)

7