Жидов

Ten je cijonističkim vOdjama d sjK>raziun s njihovom politikom, a kojom se konferenoija obvezuje, da će neumorno raditi za, Geula-fonđ. 28- septembra otputovao Je iVVieizmann u Pariz, a odavle ravno u Mafseille, odakle je prvog oktobra sa suprugom na dulje vremena otputovao u Palestinu, kamo je otišao i U s i š k i n. Ondje hoće da položi osnovu radu nove cijonistićke komisije i da uredli odnose izmedju Židova i engleskih upravnih oblasti. Cijonistička konferen c ija u Chieagu. Zal 14. septembra sazvana je u Chieagu američka cijonistička konferencija', za koju vlada živ interes i kojoj se pridaje osobito znaanenovanje za daljnji razvitak eijonizma. Kao priprava održana je 1- i 2. septembra konferencija u New-Yorku. Prema izvještaju o radu organizacije broji uža organizacija u New-YOrfku i NewJeTsey-u 165.000 članova, zatm 8.000 poale-cijon., 11.000 m'zrahi. Za organizacdjone svrhe skupljeno je 1,200.000, za Narodni Fond preko 200.000 dolara, akcija kolonijalnog društva prodano je za 300.000 dolara, a društva »Ahuzat-Cdjon.« za 1.000.000 dolara- U Chieagu govorit će politički referat valjda) profesor Frankfurter. Mas Nordau poslao je pozdravno pismo, n komu 1 kaže med ju ostalim: Na našu sreću obrazovalo se posljednjih 40 godina u Arnercii nova židovstvo od 3,000.000 duša, čija je dužnost, da se skrbi za budućnost našeg naroda. Geografski pojam Palestine mora se odredbi prema tradieijonalnim granicama i ni na koji način ne smije se dozvoliti, dat se granice zemlje bilo kako Vrata Palestine moraju biti otvorena za neomedjenu imigraciju. Ironija je i uvredljivo za nas, kad nam se kaže: »Palestina ja vaša« al podjiedno nam se zatvaraju granice. Sve tlo, koje je pripadalo turskoj vladi, mora postati' svojina) židovskoga naroda. Privatno vlasništvo može se teći samo po načelima našega: zakonodavca Mojsije, za što već ima pokusa u Argentini i na čemu jfi Henry George u Sjevernoj Americi sazdao teoretski sustav. Američki Židovi moraju preuzeti i eazov ž’jdovskogi svjetskog kongresa. Po njemu će početi nova epoha n političkom samoodržanju staroga židovskoga naroda). Hapšenje cijorističkih vodja. U Petrogradn su boljševici uapsili svib 5 članova cij(mističkog centralnog komiteta, koji sn se tamo nalazili, med ju njima gg. Brutzkusaj i RubinSteirUai, nadalje sekretara »Hronike jevrejskoj žiznj«, Buraka i sekretara »Kadime«, Rappaporia. i čitav niz drugih cijonističkih vodja. Cijonistički sastanak u Pečuhu. Cijoniste grada Pečuba pozvali su zemunskog nadrabina dra. H. Urbacha, da dm održi informativno predavanje o cijonlžnuu. Nažalost nije se moglo održati javno predavanje, već se tadi prilika u gradu mogao održati tek pouzdani sastanak. Valja primjetitj da neprijateljsko držanje nežidovskog pučanstva otesčava sv rad. Osim toga vodi se i unutar žfiidovstva još uvijek borba, premda se jasno opaža, da je utjecaj ultra-šovdnistdčke stranke znatno popustio i da svi traže zbliženje s nama. Tim potrebnije je, da, i ako tiho, ipak sustavno radimo oko osviješčivanja pečujskih Židova. i Dr- Urbacli je u od uljem govoru razložio bit cdjoniznia i prikazao neminovnu potrebu riješenja židovskoga pitanja, u ci-

jon. duhu. Prelazeći na život Židova u »alatu istakao je govornik kao naravnu posljedicu židovsko-narOdnOg naziranjia neutralitet u borbi narodnosti, te čvrstu organtzaoijn svega smiješnoga židovstva'. Razlaganje dna. Urbaeha primljena sa burnim itovladivanjOm. te je eijonistička organizacija u Peču h u darovala 2 dnufima zemlje na ime g- gosta, a 560 K za očnu kitiniku u Jerusolimu. Ovo uspjelo predavanje čedan je početak, a nadamo se, da ćemo doskora moći jami ti veće uspjehe. Novi Vrbas (Bačka). Prije kratkog vremena boravio j© u našem gradu gosp. nadrabin dl-, Urbaieh iz Zemuna, te je tom prilikom držao predavanje o cijoidzmn, te o zadaćama i dužnostima Židova prema vlastitom narodu. Predavanju je prisustvovalo brojno Općinstvo, koje je s velikim oduševljenjem saslušalo razlaganje dra. Urbaeha. Iza blagdana pristupit će se osnutku mjesne cijondstičke organizacije. Pichonov predgovor Sokolovljevoj »Povijesti cijonizma«. Upravo je izašao drugi svezak Nabuuia Sokolova »Povijest cijo. niizma«. Prije samog prikaza povijesti nalazimo članak posvećen sir Marku S y k e a n, koji je umro 16. februara 1919,., a bio je decerneut zai blizi Orijent ui londonskomu foreign office, a čija smrt je bila težak gubitak za cijonističku stvar. Zbijeno, kratko daje autor zatim prijegled izvijesti cijonizma od drugog cijOniističkog kongresa do početka rata. dok glavni dio zaprema povijest cijonizma za vrijeme rata. Time svršava istorijsko prikazivanje, te se nadovezuje na 240 stranica 91 aip]iendix, koji sadržavaju veoma interesantna materijalima o prijašnjim židovskim i brišćanskim palestinskim nastojanjima i počevši od god- 1600. Izvrsno opremljeni svezak donaša slike baruna) Rothscliilda, Sykesa, Balfonra, A1 lenbija, Lloyd GeOrgesa, WilsiOna, Clemeneeaua, Pichona itd. Donašamo prijevod francuskoga predgovora Pichonov ai drugoj svesci; »Vjerna tradicijama svoje povijesti Pranceefka je netom, ojvt, uz cijenu krvi tolikih svojih sinova pokazala, kako shvaća dužnosti, ikoje joj nameće njezina stogodiišnja uloga kao osloboditeljice potlačenih. Pranceska izlazi danas pobjedonosna iz borbe za odluku, koju je vod’la u ime prava, koje je ugrožavala brutalnost militarizma bez skrupula!. Kao borac za velike ideje, koje je više no ikoji drugi narod posijala svijetom, crpla je naša zemlja iz svijesti, da je živ simbol pravednosti, snagu, da obori svoje protivnike. Ona ima, bar danas, pravo, da s ponosom kaže, da nema na svijetu rase ni naroda, koji ne bi mogao iznijeti svojih opravdanih zahtjeva, koji ne bi znao, da će za to u Pranoeskoj uvijek naići srce, koje će ih prihvatiti. U miru i u ratu hoće Pranceska, prisno vezana sa svojim saveznicima, da ostane vjerna svojoj riječi; obećala) je narodnostima, Ikoje su do nedavno još bile podjarmljene, da će braniti njihove interese i da će pribaviti poštivanje njihovim pravnima. Ona ne će zatajiti obećanja kod njegova ostvarivanja te će, uvađajući novu eru u povijesti svijeta, opravdati žrtve, koje su se doprinijele zajedničkoj šivani. Ne će dopustiti, da se počini nepravda, došla ona otkud mn drago i bio joj žrtvom tko mn drago. Ona naročito ne će ptivo-

ljeti, a da ne digne glasan protest, da bi jedna etnička ili konfesijok« većina u buduće svoju snagu bez kazni zloupotrebljavala na štetu svojih slabijih ili ražasutijih susjednih elemenata. Takav odjek mora da nađe rječiti glas a-ntorizovaniog predstavnika cijonizma kod Franceza. Gosi>odin Sokolov, koji stavlja u službu svog ideala isikušau talenat, spre. ma se, da nam prikaže povijest nauka; kojih je triunnfu bez prekida posvećivao svoje najbolje sile. Spoznavši, koliko je danas važno, da se istorij.sk! prikažu vrela i pretpovijest ideja, koje se ispovijedaju;, htio nam je razložiti pravne zahtjeve, koje cijonizam smije da stavlja, i da zahtijeva pozornost sila za se u času, kad pristupaju uspostavi cijeloga svijeta. Gospodin Sokolov, čija se vjera u konačni uspjeh našeg oružja nikad nije uskolebala, ima jednako čvrstu vjeru u duh pravednosti, koji vlada radom konferencije mira. Simpatije i dragocjena potpora, na koje je naišao u naših britskih prijatelja, a koje mu je na ovome mjestu iznova formalno utvrdio gospodin Balfour, predVodioćima su cijonizma siguran zalog za prijem njihove plemenite nakane u Francuskoj. Ne samo. dg se doista židovska rasa tečajem vije kova neprekidno proganjala, dte>cimirala, mučila bez mira i pokoja, od mržnje, koje nije mogla 1 razoružati, Zidovi, još nesretniji no toliki drugi potlačivani narodi, koji su mogli sačuvati har simbol svoje velike prošlosti, ni toga posljednjega traga najesu mogli spasti. Tuđinci su na njihovu mjestu postali gospodar; u Judeja. Razasuti po cijelom svijetu teže danas mnogi od njih više no ikad za tena. da opet nadovežu na lanac svojih etničkih i religijskih tradicija, koji se raskinulo po tolikim osvajiaociitia, jednome za drugim. I oni misle, da je takova uspo. stava moguća samo, ako su joj potpornjem realne činjenice, t. j. u ovome slučaju duševni narodni centar, na novo sazdan usred ruševina stare Judeje- Tko bi, ako nije izgubio najalementarnija čuvstva čovječnosti i pravednosti, mogao uskratiti: prognanima, da opet zapreme svoje mjesto s jednakim pravom kalo Ostali domaći elementi u Onoj Palestini, u 'kojoj će zajednička kontrola evropskih sila u buduće osigurati svakome poštivanje njegovih najsvetijih prava 1 Kako je ušla u rat, da osigura konačnu pobjedu prava ned silom, čestita Praneeslka sebi na potpori, na koju je cijonizam naišao n nje i u njezinih saveznika. Nauka l , za koju vojuje osim pravde rječitost branitelja, kakav je gospodin Sokolov, sigurna je za svoj; uspjeh. Raduje me, te m(i se dala prilika, da opetujem želje, koje je frafnceska vlada vazda gajila za konačni triumf stvari, koja ujedinjuje za se tolike fradceske simpatije.«

Iz Palestine.

Granice Palestine. Prema vi jest ima lista »Jndlisze Folk* od 23. septembra pribivat će profesor W e i z m a nn raspravama o granicama dtanedjn Sirije i Palestine koncem septembra. Ribarstvo u Palestini. Posebni odbor, koji sastoji od dra. G.ureviea, dir,at. Snltča i Katimke osnovao je ribarski kartel, koji je početkom septembra počeo raditi i zapoelnje poglavito židovske

, BROJ 31.

»Židov« (hajhudd

5