Жидов

ribare. Društvo posjeduje dva motorima broda na (kineTets/kOm jezeru. Gradi se već i motorni brod za službu izmedju Hajfe i Bajruta. Kami se gTaditjj još daljnja dva broda, koji će ići sve do Egipta. Komisija kani obrazovati pomorske pionire za rnaritiumu službu, ribare, mornare itcK U mjestu Tantonah sa velikim gradjevinama, koje je poklonio barun Rotschild, osnovala je gornja komisija ribarsko selo. Sitne vijesti iz Palestine. Grčki parlamentaran Gof ina« izradio je osnovu za osnutak kolonu je grčkih Zidova n Palestini, za koju pri hire sredstva. Predsjednik > Ahuzat-Cijon«, Rose nbl a 11, saopćio je arnerčkoj cijonistićkoj organizaciji, da će jedna od kolonije, ko.je će se u Palestini osnivati, nositi ime »Ba 1. fo ur i j a« u znalk li vale za ininsitra Balfoura. Vijeće Te I'-a vlva pozvalo je strnkovnjake, da izrade osnovu za l električnu rasvjetu i grijanje u Tel-avivu. Učitelj T h o m a s izradio je stenografski sustav jevrejskoga jeziika. Prijo rata sastavio je Ben Izrael skraćeno jevrejsko pismo. (J. P. Z.) Upravitelj berlinske sveučilišne knjižnice, dr. Henrich Loe we, imenovan je po londonskom cijonlistiokom odboru glavnim bibliotekarom za jeruzalemsku narodnu biblioteku. Njegova će zadialća biti, da pripravi i uredi tu biblioteku za buduću jevrejaku univerzu u Jeruzalemu. Pravosudni odsjek jialestinske uprave saopćio je predsjedniku društva Sefatenu Ben Je budi, da se jevrejski jezik prilzmaje sudskim jezikom kod svih mirovnih sudova-. Dr. Mossinso li n imenovan je direktorom, a dr. Bogračov zamjenikom direktora gimnazije u Jafi-

Iz Jugoslavije.

Jedan nemio incident na Jugoslavenskom Ženskom Kongresu. Dne 21., 22. i 23. septembra održan je u Beogradu i>rvi kongres svih žena iz celog kraljevstva SHS. Na kongresu su učestvovale izaslanice ženskih društava iz svih krajeva naše mlade države, među oslalimiai i 'izaslanice 'beogradskog Jevrejskog Ženskog Društva, društva »Dobrotvor« i zagrebačkih jevrniskih ženskih društava.Rad kongresa za dva prva dana potvrdio je jednu vrlo prijatnu činjenicu: apsolutnu slogu i pod udaran je u idejama-vodi. Ijama itzmeđu članica svih družina, koje su umele s retkim taktom da uklone i najmanje razlike u mišljenju, i da učine, da ceo kongres odnese oheležje sklada i ljubavi. Međutim, trećeg dana kongresa desio se jedatn nemio incident. Gđa. IvekOvić 3z Zaigreba, čitajući svOj referat »0 luk. sosu«, naglasila je n nekoliko mahova, da su tvorci i impOrteri Inskusa u našoj zemlji Jevheji, upravo Jevnejke. Jevrejke unose luksuz iz Evrope, daju zarazan d opasan primer svojim sugrađankama, i na taj način truju prostu i Skromnu niarodmu dušu. Nalazeći, da su uzroci luksusa čisto ekonomske prirode, da se poreklo njemu treba tražiti mnogo dublje i osećajuči se nepravedno napadnute, učesnice na 'kongresu Jevrejke, izratzile su živo negodova-

uje i protest kod cenjene predseiđniee kongresa, gđe. D. Hristić. I ma da je gđa. Zofka Kveder (iz Zagreba) odmah izjavila. dia se navodi gđe. Iveković nikako ne mogu odnositi) na Jevrejke iz stane kraljevine Srbije, za boje se zna, da su bile uvek verne pomagačice u svakom nacijonaluom poslu svojim sestrama pravoslavne vere, ipak Jevrejke nisu bile time zadovoljene, želeći da se uvreda trgne sa svih njenih jednOtverkai. )VkHeći neprijatno raspoložen'je kod izvesnog broja članica, gđa. I v e kovač našla! se pobuđena- da javno s govornice trgne svoju neč natrag. Opozivanje svoje uvrede nd strane gđe. Iveković izazvalo je prijatan utisak kod svih prisutnih. Od strane Mojsijevaca uzela je reč gđica. Paul'na Lebl. profesor ženske gimnazije u B u ogra(du I izjavila, da je dobivena potpuna satisfakcija, primetila. da se po neispravnosti pojedinaca ne treba donositi snd o ćelom jednom narodu i naglasila, da su Jevreji uvek bili odani građani država u kojima žive, starajući se, da ne budu ‘nikad poslednjii u svima naprednim i dobrotvornim pokretima). Specijalno Srbija svojom plemenitom tolerancijom, zadobila je nepokolebljivu ljubav svih Jevreja. Na taj način spor je potpuno izravnat. Na taj prispjeli nam izvještaj imamo d«) primijetimo ovo: Izvjesne gospođe iz Zagreba trebale su da shvate, dia im je valjalo, ikad su pošte u Beograd, ostaviti svoji antisemitizam kod kuće. Škola antisemitizma bivše monarhije, mentalitet »ReichspOsta« i njegovih sljedbenika ne može da naiđe na puno shvaćanje na. beogradskom« tlu. To su te gospođe morale da spoznaju. Gospode kulturnoga Zagreba trebale su bar nasmoći toliko najprimitivnijeg takta, da ne inzultifTaju ono, koje su pozvale na zajedničko vijećanje u svrhu za je d. iiičkog rada. Tjesnoigrudna, nametljivo šovenska intolerancija izvjesnih krugova odaje uvijek iznova duševne veze s prošlošću, za. koju tvrđe, dia su s njome prekinuli . Protužidovske demonstracije u Zagrebu, U tri maha padali su prigodom raznih manifestacija u Zagrebu na ulici povici protiv Židova. Prvi puta na Zrinjskom trgu, kad su akademičari manifestirali pnctiiv pokusa' otimačine Rijeke po D’Anuunzi-u. Dostajala je lažna tvrdnja jednOg govornika, e je D’Annunzio Židov, da se viče: »Dolje sa Židovima!« Bit će, da je isti povod jednakim povicima iz povorke bio prigodom velike manifestacijone skupštine građanstva grada.' Zagreba na JelačićevOm trgu. Interesantno je, da se g. D’Annunzio, da opravda l svoje imperijalističko nasilje, obara na Židove, apelnjnći na Srbe, Hrvate i Slovence radi uspostave »sporazuma«. Ovako neki elementi apelu ju besramno, bez kakva osnova, na najniže .instinkte tražeći krivce, igdje ih nema, kao da idu za tim, da odvrate pozornost naroda i njegovo ogorčenje od pravih krivaca. To baca neobično svjetlo na manifestacije, koje bi motlale biti dostojne i ozbiljne, a) prije svega ne bi se smjele svraćati na strampu tiče laži, jer se time pobuđuje dojam, da ih neki elementi hoće zloupotrijebiti za svoje instinkte rasne mržnje. Da su gospoda D’Anniunzio i Sem Benelli doista Židovi, kako nijesu, i onda je teško dokučiti,

zašto se u njima vdJdi istaknutije nosioce imperijalizma, kad iti je Italija puna. Očito neki nećudoredni elementi, bez pravog osjećanja, što od njih tnaži narodno dostojanstvo, time dokazuju, kako nemaju nikakvog shvaćanja za ozbiljnost časaIstog se sredstva apelovanja na najniže instinkte latiše i oni, koji su u ime solidartteta proletarijata dne 4. x>. mj„ kad su Židovi izlazili iz sinagoge, na Jelačićevom trgu vikali protiv Židova- Povod je tim demonstracijama bio taj, što se tobože židovski bankovni činovnici iznevjeriš® štrajku bankovnih činovnika. Ne zalazeći u pitanja opravdanosti toga štrajka hoćemo tek da istaknemo krajnje etničko izazivanje rasne mržnje, gdje svaki iole upućeni zna, da su se židovski bankovni namještenici u jednakoj mjeri pridružili štrajku kao i drugi, a da među onima, koji su napustili štrajk, ima i sarazmjerno kud i kamo više nežidova. Štrajk kan’ da se izjalovljnje i 1 evo traži se krivac. Treba štrajk učiniti popularnim: dobaci dakle publici Zidove! Koji to čine, to su oni, koji se pridružiš« sindikalnom pokretu treće interna csj anale, koja je kozmopolitska i zazire od rasne mržnje. Dokaz, da su ''lnstinkti jači od! programa. Vođe pokreta bankovnih činovnika prikazale su u jioeetku štrajka g. Weissmajer a »HmdenbuTgom< bankovnih direktora. Tendencija je očita. Ne misle li inicijatori ovakovdh niskih borbenih sredstava, da time pooinjaju sami grdnu nevjeru na židovskim drugovima i dražicama u štrajku? „• Tečaj za jevrejski jezik. U Zagrebu otvorit će se tečaj za jevrejski jezik. Pozivaju se s toga svi Oni, koji bi željeli učestvovati u kojem tečaju, da se najkasnije do 15. oktobra prijave u uredništvu Židova. Ilica 31, gdje će saznati sve uvjete. Tečajevi započet će 19. oktobra. Izbori za Izrael, bogoštovnu općinu u Varaždinu, provedeni su u nedelju, dne 7. rujna 1 1. g. po podne, te su izabrani: Uo pćinski odbor: gg. Broch Albert, Blau Hinko dr,., Bliihweiss Hinko, Deutsch Arhiv, Ernst Teodor dr 4 , Horzer Hemann, Honigsberg Hermann, Krajanski Artuff dr. Moses Hinko, Moses Mavro, Pulgram Oskar dr., Spitzer Hitan i Weinberger OHo, a zamjenicima gg. Berger Teodor, Bliiluveiss Albert, Goldlierger Arnokl i "VVeissfeld Hugo, dok su u BogOštovuo vijeće izabrani; gg. Deutsch Ignatz iz Ivanca; DragonCr Jakob, Ernst Aleksandar dr., Gliicks Jakob, Herman Rudolf dr-. Marić Vladimir, Mavlander Albert iz Varažci. Toplica, Poljak BeraaTdo, Eosenl>erger Ignatz, Schlenger Jakob, Schijnwald Alfred, Scbonwalđ Josip, Schwartz Lavoslav, Strauss Žiga l - a zamjenicima ggDeutsch Rudolf dr., Gold Markus, Heinrich Arrain i Schlenger Devin. Dne. 23. rujna olidržavana je pod predsjedanjem dobnog predsjednika Alberta Brocha konstituirajuča sjednica, kojom se je prilikom konstituirao odbor kako slijedi: Predsjednik Dr. Hinko Blau, iiodpredsjednik Dr. Edo Spitzer, treći član predsjedničtva Dr, Teodor Ernst, tajnik Dr. Oskar Pulgram, blagajnik Hinko Moses; predstojnici hrama Otto Weinberger. Milan Spitzer, Mavro Moses; Općinski ekonom Artur Deutsch i konačno nadzornik kora Dr. Artur Krajanski. lzborna borba vođi i a se je na platformi promjene pravila naročito uki-

6

»ŽIDOV« (BA.THUDI

BROJ 31.