Жидов
osnuje poseban puk s jevrejskim imenom, .jevrej.sk Om komandom itd., ali nije to bilo moguće iz administratiivnah razloga. Nisu svi legionaši bili Jevreji, prijavilo se i nekolko hrišćana, što se oduševiš© za eijonizam, d med ju oficirima bilo je nekoliko hrišćanat na [U. Oapt. Beatty, brat engleskog admirala ii drugi. Svi vojnaicd i oficiri, Jevreji i hrišćani, imali su DavidOvu zvezdu na rukavu svo;c uniforme, a, pojedini su se pukovi razlikovali bojom svoga Mag©n David. Engleski legijonasi bili su većinom stariji vojnici, koji su imali za sobom godim* itekustva u Franoeskpj i drugde, no ostaili su bili potpune novajlije, a ovi se saiknpišc u Kanadi, gdje dobiše prvn svoju naobrazbu u tvrd javama WindsOr i Kalifa*. Od Ovuda su ih otpremili u Englesku, gđe je u Hou , nslow blizu Londona ratna baza sviju R. F. Vožnja po Atlantskom Oceanu u prSpumjeniiin ladjama, na moTu, krcatim podiuukLim jnodmorskim čamcima, otdaće nezaliOiiavna svima, što je poduzeše. U jugozapadnom kutu Engleske, blizu varoši Plymouth, bio je poseban logor, koji je bio odredjen isključivo za jevrejske vojnike. Tko je imao'prilike, da vidi taj logor, pomeo je sa sobom sigurno dubđk utisak, U idiličnoj primorskoj pokrajini dugi redovi vojničkih zgrada. Velilka jevfejska zastava leprša nad glavnom stražom, a kuda oko gleda, odelenja ponosnih legijonaša, te se vežbaju u raznim granama ratnoga zanata. Oim Je vežba diovoljno uznapredovala, nastupili su legrjonaši dugi put popreko Franceske i Italije preko Sredozemnog Mora u Egipat, gde je bio u Heliopolisu blizu Kaira drugi jevTejsiki logor. Ovde su se aiklittnatiziraili vrućoj klimi i potom su bili otpremljeni željeznicom pfeiko Sinajskog poluostrva do cilja svoga dugog pn. tovanja, u Palestinu. Mnogome bilo je kao da sanja: u februaru još šetao je po njnjorškom BroadHvay, a u avgustu bio već u palestinskoj bojnoj liniji 1 . U jesen 1918. g. djeneral je Allenbv, vrhovni komandant palestinskog fronta, udario na celoj liniji. Jevrejski su pukovi onda ležali u Jordanskoj dolini blizu Mrtvoga Mora, a bili su levim 'krilom engleske armije. Kako je poznato, turska je armija bila potučena u svojoj sredini, a tisuće Turaka i Ne maca bežalo je pralma Arapskoj pustinji. Jevrejski su bataljoni dobili zajx>vest, tla slede australsku konjicu db varoši EI Salt, te da odvežu Turke od Arabije. Bilo je to grozno nastupanje; dolina Mrtvoga Mora leži stotinu ' metara pod morskom razinom, a El Salt visoko u gorama. Nastupali emo po stazama uz strme bezdne, a bregove naokolo zapOseo je neprijatelj, koji je podjednako pucao n jevrejske redov e. Vrućina je bila neizraema, jer nj povetarac ne duva ovom mrtvom dolinom. Noge umornih legijonaša zapale su do gležnjeva u prašinu, koja se dizala u kovitlacima iznad naprednjućili redova, te se prilepio.na znojna lica, tako da su ki je vojnik imao doduše dve čuture, ali se mogle s njega od lupiti eele maske. Svakad se ta voda popila, druge vode nije bilo. a žedja je bila neopisiva. Mnogi se usput srušio, ali ostali su stupali napred i puk je stigao do svoga cilja ne samo u pravo vreme, nego 12 sati pred odredjeno
doba, a bio je i»rr< engleski put, koji je stigao na bojište. Turska premoć bila je ogromna i lako su mogli sve Jevreje potući, no Turci ižgubili su odvažnost, da dalje boju ju, a videći se odrezani, predavali su se na hiljade. Veliki su bili gubici u tom boju, koji će za ćelo jednoć opevati jevfejski pesnici. Doduše malo koji bio je ranjen od neprijateljskog oružja, ali mučni marševi u nezdravoj klimi imali su aa posledicu, da je više od polovice obolelo od groznice, a mnogi jevfejski junak izdahnuo je svoju dušu u egipatskim bolnicama. Za kratko vreme bio je puk tako oslabljen. da je mottiaK) biti dodelen drugim pukovima i tek kad su stigla pojačanja iz Engleske i Amerike, bio je ponovno postavljen. Nalkon 2000 godina dokazali su Jevreji, da ne samo kaO [»jedinci, već č kao armija znadd ratovati, a djeneral Allehbv brzojavi« je celomo svetu o jevrejskom junaštvu. Lance Coritoral F. Breth 9140 Coy »C«, 39tb Bttn. Roval Fusilies E. E- E. Palestine. Ramleb Comp, Palestina, dne 11. avgu. sta 1919. (Preveo J. J. harEvon.)
Palestinski tjedan za Hanuku.
Poziv cijon. akcijonog komiteta i uprave ntelrod. fonda, tla se saberu svote, potrebne za osnutak vrtnog grada u Palestini nia ime Mak s a Norda u-a, u znak štovanja prigođoim njegovog sedanmlesetog rođendana odjeknuo je. snažno u najširim slojevima. Dosada su sabrane već lijepe svote, ali time još ne smijemo biti zadovoljni. Koju znamenitost sam dir. NodVlau pripisuje osnutku ovakvog vrtnog grada, proizlazi itajibolje iz pisma, što ga je priposlao glavnom uredu Žid. narodnog fonda. U pismu veli slavini vođa cijon. pokreta slijedeće: »Misao osnutka vrtnog grada lijepa je i plodonosna. Uspije li nam ostvarenje ove ideje, onda smo stvorili djelo, (koje će jasno pokazali našem narodu, ostalim stanovnicima naše istorijske domovine, kao i cijelom svijetu, što znači naš povratak zCmiji predaka za kulturu i napredak i kakav je duh, što ga mč u Palestinu unašamo- Smat saću čašću za svoj život, ako će mi uspjeti da dadem impuls ili- baitem poticaj za ostvarenje OvakovOg djela...« Sa raznih strana stigli su upravi ž. n. fonda prijedlozi, kako bi se najbrže sabrala svota od 10 milijuna franaka,, koja/ je potrebna za izgradnju Nordau-ovOg vrtnog grada. Ističe se, da su pojedinačne velike priredbe osobito podesne za nama/k-nuće sredstava za Nordau-ov grad. Stoga je uprava ž. n. fonda zaključila! da pozove svoja povjereništva u svim zemljama, neka za trajanja H a n u k e prirede »pa lestinski tjedaln« u velikom stilu, a čist prihod neka bude namijenjen fondu za osnutak Nordauovog grada. Sudeći prema velikom odobravanju, s kojim je prihvaćena, misao osnutka Nordau-ovqg grada na tlu Žid. nar. f. u Palestini, može se iKTetpostaviti, da će palestinski tjedan svagdje bitj impozantna manifestacija prijatelja Cijona u počast velikog borca narodnog Oslobođenj/ai.
Širom svijeta.
Amerika i židovska prava. Kod ba»keta, što su ga newyOrški Židovi priredili pri povratka Juli jaua W. Mačka i Louisa Marshalla u Newyorku, re«e Mack, da je cijelo židovstvo ujedinjeno n ornome, što je Wilson jamo izrazio; »Židovski narod ima iCarvo na jednakopravuost posvuda na svijetu, jednak opravnost za pojedinca, jednaikopTavnost Zai židovski narod.« Oilj i ideal židovstva nije prrvileg za Židove, već naprosto jednakost i jednakopravan postupak. Boreći se za t* nužno se borimo za prava svih narednik manjina, u zemljama. gdje se t» prava nnžno moraju priznati svim narodnim manjinama, hoćemo li, da rata nestane sa zemlje. I tako Židovi ratleći aa) sebe zajedno rado za čovječanstvo. Uz to povjerena je njima d druga misija, koja je jednako vitalna, jeT, je akt pravednosti: uspostava židovskog naroda u Palestini: I ako Mare hali dojako nije ptlaćao šekel, on je prema mandatu amenićko-židovskOg kongresa! podupirao pnijiedloge, (koje je eijonistačka organizacija podastrla konferenciji mira. Lonis Marsh al I ističe, d a je delegacija jk)stigla religijska, ali i gradjauska i politička prava. Odsele ne će raalik# vjei*e, rase ili narodnosti utjecati na vagu pravičnosti. Pravo svakoga, da se služi svojim jezikom, jest zajamčeno, Oskvrnuće sabata zabranjeno, uzgoj u kulturnom smjeru garante van. Ta su se prava dal« dobrovoljno, a održanje tih obveza pOstal« je internaeijonalnom stvari, a savez mrodla ima d‘a ih zaštiti i provede .] da s« bavi svakom kritikom, kojoj je predmetom Uzvraćanje ili osporavanje tih prava. Novi princip u internaeijonalnom zafconarstvu uveo se. Sad je proveden princip, da se svaka povreda prava manjine smatra uvredom ne samo protiv pojedinaca, nego protiv zakona, kojd vrijedi i( sve civilizovaue narode. \ \ Ministar Beneš o židovsko-narodnož« pokretu. Na putu iz Pariza u Prag se ministar Beneš u Ziirichu izdlava/č* \ »Jiidische Presszentrale« vrlo simpatičn« o stajalištu čeho-slovaćke vlade prema židovskom« pitanju. Uputio je na prijazne izjave Ma s aryk o v e i Tusarove i na svoje sklono stajalište prema nacije kim nastojanjima Židova i prema cijelom židovskom pitanju. U toplom tonu reče: »Ta poznato je širim krugovima, a odbor židovskih delegacija kod kon terencij« mira u Parizu dobro zna, da cijenim eijonističke ideje i da prijazno susrećem židovsko-narodni pokret. To sam svoje uvjerenje opetovano jasno izrazio. Tek nedavno saopćio sam ovaj svoj nazor u pismu dm. Ludwigu Singeru, predsjednik« židovskog narodnog vijeća za Ceho-Slovačku. Bojazan da će seŽidbvi Ceho-Slova-ćke republike zapostaviti ma bilo n čemu drugim gradjanima, je neopravdana. OehO-slovačka vlada nastojat će svim sredstvima. dia ukloni đogodične nesporazmuke.« I>r. Beneš završio je s izjavom, da ć* nujskorija budućnost pokazati. Ikako ča Češka pravedno provesti postupak prema Židovima. Pogromi n Ukrajini. Ukrajinski novinski’ ured javlja: Denjikinovi vojnici ud». sili su iza zauzeća Kijeva dvodnevni I>Ogroin. Listine mrtvih u kijevskim no-
4
»ŽIDOV. (HAJHUPI)
BROJ 32.