Жидов

▼iinamia sadržaju 27 imena žrtava pogroma* Ćete generala Glasova opljačkale «u n Bobrinskoj i Cvltkovu židovske trgovine. Odbor židovskih delegacija u Pari7.ll dobio je tačne vijesti o pogromima, koje ifcvadja Denjikinova vojskiat Po tome je , Mio pogroma u preko 30 mjesta, a broj žrtava prekoračuje nekoliko tisuća, U Zvih i 1 u trajao je pogrom 10 dana. Prvih dana sataro se otimalo, a nije •e prolijevala krv. Dne 15. augusta počelo je übijanje Židova. Židovi su se sakrili ni podrumima i na tavanima, ali zločinci su ih i tamo pronašli i nesmiljeno poubijali. Kad su s© 28. augusta Poljaci približili gradu, •zapalili su pOgromiisti grad i z)aj kratko vrijeme ostao je ori grada mamo pepeo. Prema iskazima stanovnika Zvihila stradala je smrću preko tisuća Židova. - Gospodarski antisemitizam n Poljskoj. Židovske novine u Poljskoj pune su vijesti koje dokazuju sistematsku gospodarsku bOjkotnu politiku poljske vlade prema Židovima. Židovski trgovci soli javili »u židovskim zastupnicima' narodnog vijeća, da ih na granici pogranične oblasti sile rad prodaju njihove robe poljskom kn. povnom uredu s gubitkom, a ovaj ured daje tu robu jedino hrišćanskim trgovcima. U Kolu povjerena je kupnja sirove kože po vlaldi jedino nežidOvSkiim firmama, dok je židovskim trgovcima koža posve onemogućeno vodjenje trgovine. U Pet ri kovu zatvoreno jte 14 židovskih peka. rijn s obrazloženjem, da ne pripadaju pekarskomu društvu, a ovo ne prima židovskih pekara. Iz Bukovine. Sve narodne manjine u Bukovhu zaključile su, da ne. će birati ziai konstituantu. Ukrajinci Nijemci i Židovi saglasrao izjavljuju, da su kod podjele izbornih okružja oštećeni, da nije uveden proporcijski sustav, a izborna se agitacija sprečava prijekiku sudom, opsadnim stanjem i cenzurom. S istih razloga su i neke rumunjske stranke u staroj Rumunjskoj proglasile, dia će se suzdržati od izbora. Iz Moravske. U Moravskoj obrazovalo se tajno društvo pod imenom »Modra zvijezda«, kome je svrha uništenje Židova pogromima po cijeloj Ceho-Slovačkoj. Cehoslovačka vlada saznala je za to i odredila sigurnosne mjere, da se pogromi, koji su bili zakazani za vrijeme visokih židovskih blagdana, spriječe. Pruska vlada protiv izgona poljskih Židova. U sjednici pruske zemaljske skupštine od 3. oktobra izjavila je pruska »-luda, da doduše urade vlast izagnati nepoćudne strance, ali dogođ se na istoku ne srede prilike, ne kani toga učiniti, jer je iz razloga čovječnosti nemoguće izagnati bjegunce u Poljsku, gdje su pogromi protiv Zidova postojana opasnost. Palestina, O željeznicama u Palestini javlja se, da su u prometu, pruge KantaraHaifa 415 kim.. Lud-Jeruzalem 60 kim., Luđ-Jafa 20 kim., Rafa-Berscba 50 kim., Baiifa-Dera 164 kim., Damask-Dera-Maan 460 kimi . Haifa-Ako 17 kim. 38. (židovski) bataljun predao je muzeju Bezalel svoje ratne trofeje i pukovnijske znakoveU Palestini Osnovalo se židovsko filmsko društvo »Menorah«, kojim upravlja poznati židovski umjetnik Benđov.

I* Švaj e arskc. II Svajcarskoj narodnoj skupštini od 2. oktobra interpeliraa je narodni vijećnik Brandt a pogrom i ina u Galiciji, na što je vijećnik saveza Calonder odgovorio, da savezno vijeće u najvećoj mjeri i«aučestvuje sa žrtvama pogroma, ali da iz političkih razloga ne može ]»oduzeti akcije. Interpelant se nije zadovoljio « tim Odgovorom. Iz Turske. Medžlis-Džismani i zastup. nici carigradskih Općina zaključila sn u pogledu učestvovanja židovskog pučanstva kod izbora za zakonodavno tijelo, da nemaju učestvovati kod izbora, jer se prOvadjiajn po starom izbornom zakonu, koji ne garantuje prava manjina tako, da izabrani zastupnici ne bi izražavali volju židovskoga naroda. Židov, bi pučanstvo moglo učestvovati kod izbora, kad bi vlada omogućila Židovima, da u skladu sa Wilsonovim načelima biraju svoje zastupnike neovisno u zasebnom 'kolegijuTurski ratni ministar Nazim paša izdao je naredbu, po kojoj su odsele Grci, Židovi ii Armenci slobodni od vojničke službe i Arapi i Židovi. List »Hadašot haaToc« saopćuje, da je arapsko novinstvo u Damasku u posljednje doba prestalo <la se bavi toliko e cijonizmom kao prije. Tu i tamo čuje se još koja oštra riječ, ali u glavnome nema vše Onog otrova, kojim, se o cijonizmu prije govorilo. 20. tamusa posjetio je Emir F e i z u 1 bahambašija od Damaska, s kojim se razgovarao tri četvrt sata, i»a je izrazio svoj© simpatije za cijonizain aa stajališta svoga, političko- gemitskoga naziranja. ; Mjesne novine nijesu prigovarale tome posjetu. Židovsko pitanje u Rumunjskoj. U »Humani te« od 15- septembra objelodanjuje rumunjska socijalistička skupina izjavu. koja ističe potrebu ddržatnja principa etničke i religijske zaštite manjina u Ru. munjskojt Rumunjska se krati potpisati ugovor, jer sadržaje klauzulu, koja krnji suvereno&t zemlje i net 6e da prihvati kontrolu lige naroda. No ne radi se o povrijedi suvereniteta. Noi nesreću poznata je povi. jest vladajućih boljafa u Rumunjskoj i zna se, što su kadri učiniti. Ta oni* su imali odvažnosti da iz Židova učine posljednje robove, Evrope. Saraovlasti tih ljudi ne može se prepustiti preko dva milijuna Maidjarat, 781.0000 Nijemaca, 638.000 Rusina. 749.0000 Židova, 282.000 Srba, 25.000 Poljaka, 80.000 Slovaka, 41.000 Rusa i 35.000 Bugara- U najgori položaj dospjeli bi Židovi, jer oni ostaju bez ikakve mogućnosti zaštite, a nije tajna, da se Bratiano najviše radi toga krati potpisati mirovni ugovor, jer se tiče i ŽidOvai. Poznate su sve muke, ikoje su Židovi prepalili pod gospodom. Način, 'kako se primjenjuje dekret o naturalizaciji Židova, Opravdava! svaku bojazan. Hoće li se rumunjska reakcija moći odreći lijepe prilike odvajanja mržnje, (koju mu pruža židovstvo! Rumunjskoj se oligarhiji ne smije vjerovati, princip etničke zaštite manjine mora se ■održati doklegod satru narod ne bude zavladao zemljom. Britski glas o protupalestinskim intrigama. »Palestine« piše u članlku od 23. augusta: »Nešto direktnija kritika (t. j. nego na arapskoj politici Frančeške) mora da se vrši na franceskom stajalištu prema židovskoj Palestini. Prosječni ftanceski žur-

nudista sklon je pisati a cijonizmu i o židovskoj Palestini, kao da je to samo izlika, koje se latila Velika Britanija, da suzbije franceskte zahtjeve u blizom orijentu. Ova vrsta sljepoće ne dolikuje jedinome inteligentnome narodu. Židovski narod, koji broji 15 milijuna ljudi, koji su ponazđijeIjeni na oto važne centre svijeta, realni je faktor. Za židovski je narod najjači interes židovska Palestina i na nju je čeka© i za nju radio dva tisućljeća. Sad se židovska Palestina židOvskOme narodu obećala i dostižna mu je. Jao narodu, koji bi a* stavio među židovski! narod i židovsku zemlju. Spor « Franceskom, koji oni fran. ceslki intriguni hoće da podvale židovskom narodu, posve je suvišan spor i uvredljiv za. obje stranke, rekli bismo z-a Frančesku dvostruko uvredljiv,. Ispitaju li se briziji vo lojedinosti situacije, može se spoznati, da nema konflikta između opravdani!* zahtjeva Pranceske u Siriji i prava židovske Palestine. Okane li se Francezi svake želje, da spriječe židovski narod, da sagradi Palestinu svojom narodnom domajom, iJfi da razdijele ili prihvate teritorijsku cjelokupnost židovske domaje, onda ima puno razloga, da M mogli postati dobri susjedi. Židovski narod čezne jako zai tim- Njegove vođe živo žale, da su dbjako franceske publiciste d franceske d'plomate bile odviše nemarne, da, ii tom jpogledb dođu u susret dobrim namjerama ŽidoVal i odviše trome, da spoznaju važnost i postojanost židovske Palestine i vitalnu potrebu za Fnancesku, da sebi osigura naklonost tako mno. gobrojnog i uiplivnog naroda kaošto je židovski. Fnahoesko državničko umijeće treba da oslobodi svoju orijemtsknj politiku otd klerikalnih i spekulativnih financijskih konventikla, koji njome sad vladaju, te da joj privede zraka i svijetla.« Publikacija »Odbora židovskih delegacija«. Kopenh agenski cijonistfoki uffieđ javlja: »Odbor židovskih delegacija kod mirovne konferencije« objelodanjuje pod naslovom: »Nacijonalna prava Zidova 'istočna Evrope« na francuskome jeziku skupinu študijia, koje g teoretskog i praktičnog stanovišta obrađuju pitanje židovskih naći jonalnih prava u dfilaspori. Na predgovor dra. Leona R e i c h a na. dovezuje se kratak prilog M. U s i š k i na, predsjednika židovske naoijonalne skupštine u Ukrajini pod naslovom »Razvoj povijesti. U tome se prilogu napominje, kako je nacijonalni pokret u zadnjem stoljeću zahvatio i ujedinio Grčku, Belgiju, Italiju i Njemačku, kako je nadalje oslobodio Ugarsku, Jugoslaviju, Rumunjsku, Bugarsku, Finsku i Arabiju preporodio Poljsku i Cehoslovačku te nastavlja svoje djelovanje u preporodu Armenije i Erec Izraela. Sada treba privesti u život važan princip »prava nacajonalnih manjina s potpunom autonomijom u svojim unutarnjim stvarima«. To je nov princip, koji nije svagdje priznat, ali je »njegovo ostvarenje isto tako historijski neosporivo, kao štp i ostvarenje slobode pojedinaca i slobode država«. Na to slijedi članak »Nacijonalni zahtjevi Židova« od Leona Mot zki na, glavnoga sekretara odbora židovskih delegacija. Ovaj je članak bio podloga mnogom vijećanju posebne komisije »Odbora židovskih delegacija« o memorandumu, koji se imao predati mirovnoj konferenciji. Pisac

BEOJ 32.

.Ž I D OT« fHAJHODI)

5