Жидов

Iz cijonističkog svijeta.

Bialik umro? »Tog«, koji i iz, Laži u Vilni, priopćuje na temelju izvještaja Osobe, koja je došla a Moskve, da je moskovski Tiaibiai Mase na dan pomirenja rekao u hraamt, da je B i a! 1 i k umi o u Odesi, 46 godina star. , lO\ T u vijest preuzeli su svi Batovi istoenCi Evrope, ističući nev.jerojatn.OLst ove vijesti uz nadu, da se ne će potvrdi-t-i. Osobito >.J iidische Zeitimg« reproducira mu vijest veoma skeptično ii sjKnninje, da je neki Jevtejin iz Rige, kojni j« otišao • iz Odee nekoliko dana iza Roš hašane, po sfetio uredništvo i izjavio, da su boljševički progoni protiv Bialika veoma. i>Tetjeramij'. Bialik da .je zdrav i svjež, te misli svoju nakladu »Morlah« kod prve zgode premjestiti u Erec Israel. U zadnje vniV jeme dovršio jie Bialik dva nova djela: »Asan« i Vavoker«. Odmah iza prispjetka navedenih vijesti upravljen je kabelski brzdjalv u Odesrn s molbom za priopćenje o stanju BLafllil kovu. Odgovor .još nije prispio. Konferencija »Poale-Cijona«. Početkom oktobra završila se dobro ]iosjećena konfeTeuoiija Zid. socijalističkog radničkog saveza »Poale-Cijon«. Tom prilikom pTimlJetna je palestinska , organiizacijd »Ahdut haaVOda« u Savez. Izvještaji! o radu i finalne. poslovanju Saveza za vrijeme od 1915. do 1918. godine uzeti su na N zimuje. U svim prihvaćenim zaključcima zahtjeva se f'živ otvoren je soci jal Ističkog programa'. Izmedju Ostalog,a traži se nacćjonalizaoija zemljišta, zad'rugaiska nad 1 nička kolonizacija u ghaktu i selu; naidzor naroda nad proizvodnjom, zadmgarsko uređenje kOnzuma, socijalno zakonodavstvo za sva podruejlai ii uopće j>ostepena socijalizacija cijelog dJiuštva u Palestini Židovske komuniste protiv cljonizma. Glavni odbor židovske komunističke zajednice n Ukrajini upravio je komesaru za unutrašnje poslove u Kijevu memorandum, u kome u skladu s rezolucijom konferencije židovskih komunističkih sekcija u Moskvi traži potpuno sprečavanje rada cijonističke organizacije i svih institucija i asocijacija, koje rade u skladu sa cijonizmom. Obrazlaže se to time, da je cijonistička organizacija građanska i mora stoga da dijeli sudbinu drugih građanskih stranaka, jer je cijonizam jedna protur«.volucijonarna opasnost. Cijonistička je organizacija novo izdanje kadetske partije. Vežući svoju sudbinu sa sudbinom antante ona je pomoćnica njihove proturevolucije. Ona je interesovana na pobjedi antante u istočnoj Evropi i ona je velikim dijelom klerikalna! Na koncu slijedi listina institucija, koje bi se imale raspustiti. Potpisali su memorandum : M. Rafes, A. Českis, M. Levitan, A. Levkovski, A. Frenkel, G. Robkin, B. Oršanski. Cijonistička organizacija u Kanadi sprema 17. godišnju konferenciju. Kanadski su cijoniste prošle godine dali 20890 dolara za restauracioni fond, 4280 dolara za narodni fond, 4824 dolara za kolonijalne banke, a 150237 dolara za pripomoćni fond. Perzijski Židovi upravili su cionističkoj komisiji pismo čestitajući djonistima radi Balfourove deklaracije. U starom jevrejskom jeziku izražaju židovski žitelji Kermanšaha radost nad povratkom

naklonosti Gospoda prema svome narodu Izraelovu. Pismo ističe, da Židovi Kermanšaha žive u povoljnim prilikama i traže vijesti i pomoći, a naročito novica iz Palestine. Iz Palestine.

Palestina u g. 5779. Bulletin cionističke palestinske komisije donaša kratak prijegled o Erec Jisraelu g. 5679., iz kojega saopćujemo skraćeno neke podatke. I. Organizacija u gradovima. Jafa. Nakon što su Englezi osvojili Palestinu, odmah se stala obnavljati židovska općina. Vaad-hair Jate priznale su oblasti pravovaljanim zastupnicima Židova u Jati i povjerile mu važne poslove. Jerusalim. Ovdje je konačno uspjelo ujediniti protivne stranke te osnovati „Savjet jeruzalimskih Židova I *, tek se separisao mali skup aškenaza. Vojnički je guverner odobrio statute rečensg savjeta, koji sastoji od 80 članova i obuhvaća sve političke stranke. 1 mizrahi i radničke organizacije su u njemu zastupane. Pročelnik mu je David Y e I 1 i n. H a j f a. 1 u ovome važnorhe lućkome gradu osnovao se vaad-hair i mišpat šalom (mirovni sud) kao osnovke jednoj čvrstoj općinskoj organizaciji. Ovdje ima cionistička komisija filijalu pod upravom gospodina Mosseria. Tiberias, Safćd i Hebron živu od haluke i sva nastojanja oko organizacija slabo su uspijevala. 11. P o 1 i t i č k e prilike. Uprava gradova ostala je po medjanarodnom pravu u glavnom kakva je bila. Vlada je imenovala gradske vijećnike, i to podjednak broj iz svake zajednice, pa tako ima židovska općina u Jeruzalimu samo 2 člana u vijeću, ma da je najveća zajednica u gradu. Dok je vlada priznala jednakopravnost engleskog, franceskog, arapskog i jevrejskog jezika, nije municipalne vijeće u Jeruzalimu priznalo jevrejskome jednakopravnosti. » 111. Gospoda r'ski položaj. Kolonije u Judeji bile su u stanju, da svoje proizvode prodadu uz dobre cijene; ali u G a 1 i 1 e ji, gdje prevladava žitno gospodarstvo, padale su cijene, ali se ipak postizavala dobit. Obilno su se kupovale uspomene iz Palestine i proizvodi umjetnog obrta, ali ostale su zanatlije štetovale od nestašice materijala. Mnogi su predmeti za uporabu, osobito pokućstvo, postiglo toliku cijenu, da se nijesu kupovali u zemlji već nabavljali iz Egipta. Dobro su zaradjivali pisari torinih savitaka, koje su tražili u Americi i Engleskoj. Izvoz i uvoz bili su sputani ograničenim brodarskim saobraćajem. U posljednje doba prilike su krenule na bolje“. Postoji redovit saobraćaj iz Trsta u Palestinu; brodovi pristaju u Jafi, Hajfi i Bajrutu. Materijalne prilike velikog dijela Židova bile su zavisne o pripomoći cijonističke komisije. IV. K u 1 t u r n i rad. Prvo mjesto medju uzgojnim institucijama zaprema jevrejska gimnazija u Jafi. Nakon što su se učitelji povratili iz progonstva i nakon što su oblasti ispraznile zgradu, koja je služila kao vojnička bolnica, opet se u gimnaziji normalno radi, a broj njezinih učenika raste. Uticaj vaad hahinuha (školsko vijeće) porasao je za vreme rata, pa je jevrejski jezik nastavni jezik i u mnogim ortodoksnim školama, koje dojako nijesu priznavale

voad hahinuh. U Jeruzalimu otvorila se opet gimnazija učiteljski seminar. Važan je osnutak ješivot hamištalnim po cionističkoj komisiji, u kojima se uz talmud po modernim nastavnim metodama poučavaju profane struke jevrejski. Uredili su se mnogi večernji kurzovi za odrasle iza djecu. Dječji vrtovi izvrsno uspjevaju. V. Rabinske organizacije. Za pitanja rabinske organizacije osnovao se u Jafi rabinski ured. Sličan ured osnovala je cijonistička komisija u Jeruzalemu, koja obuhvaća aškenaske i sefarske rabine, te je oblasti priznavaju. Važan dogodjaj bila je prva konferencija svih rabina Palestine u junu u jeruzalimu. U Jeruzalimu nastali su sporovi izmedju rabina i mišpat hašaloma (mirovni sud), jer su njegov uređaj smatrali znakom nezadovoljstva s tradicionalnim bet din cedek. Uslijed tih sporova, koji traju cijelu godinu, nema Jeruzalim sad mirovnog suda. Godina se svršila s brojno posjećenom konferencijom mizrahija, koja je stvorila važne zaključke i izazvala protest ekstremne ortodoksije, jer je predložila osnutak gimnazije u Jafi, u kojoj bi se poučavali profani i religijozni predmeti. VI. Zdravstvo. Najvažniji dogodjaj u tome pogledu jest uredjenje vodovoda po Englezima. Cijevi vode doduše samo u javne zgrade, ali hidranti na cestama davaju stanovnicima svježe vode. Ljekarska ekspedicija Had as a iz Amerike stekla je velike zasluge osnutkom modernih bolnica, kurzova za njegovateljice i borbom protiv moskita. Jednako je izvanredno djelovao židovski zdravstveni ured pobijanjem zaraznih bolesti. Cijonistička je komisija podupirala sve te radnje i bolnice, koje su od prije postojale. Radnje oko drenaže u židovskoj četvrti u sjevero-zapadnom dijelu Jeruzalima treba da se spomenu u savezu s time. Deklaracija Hapoel-Hacaira ka konferenciji delegata u Palestini. Konferencija delegata, čija. će zadaća biti, da izradi narodni ustav za palestinsko židovstvo, približava se, pa je za to radnička organizacija Hapoel-Hacaira izdala deklaraciju, u kojoj je iznijela svoje zahtjeve. Ovi zahtjevi hiti će platforma' HapOel-Haeaira kod budućih izbora, a obuhvaćaju Ove tačke: 1. Organ ii zacija palestinskog židovstva. Glavna je zadaća konferencije stvaranje javne narodne organizacije Židova n Palestini i stvaranje demokratske reprezentacije. Svaki židovski stanovnik u Palestrii mOra da pripada toj organizaciji. Konferencija treba da izabere privremeno predstavništvo, koje će zastupati cjelokupno palestinsko židovstvo. Ono će biti najviša instancija za sve općinske komitete n kolonijama i u gradovima kao i za sve privatne i javne pomoćne institucije u zemlji. Osnovke narodne organizacije su svjetovne. Organizacija ne priječi stvaranje pojedinih grupa u formi općina ili kelnilot prema specijalnim vjerskim i društvenim potrebama. Narodna organizacija, njene institucije i upravni ured organiziraju se na temelju općeg piopoorcijOnalnog, jednakog izravnog i tajnog prava glasovanja, koje pripada svakom Židovu bez razlike spola. Poznavanje jevrejskog jezika obljigatorno je za izvršavanje svake javne službe

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 34. i 35,