Жидов

n zemlji. Narodna! organizacija priznaje hegmoniju oijonistščke svjetske organizam čije u svim narodnim stvarima, koje se tiču cijeloga naroda, dakle i ostalih Zidova. ikoji stanuju u zemlji (Palestini) kao i onih, koji još nisu došli u Palestinu/. Pod »zajedničkim narodnim stvarima« razumjeva se rad, koji će stvoriti u Palet ni židovski majori, tet u kolonizatornoin i političkom smislu. Centralni organ, koji će biti izabran, bit če zastupan u eijciuističkim upravnim! institucijama u Palestini. 2. Kolonizator na rad. Centralno zastupstvo organizacije djelovat će u cijonisti-lčfcim upravnim instiituCijama, da l se židovski jišub u Palestini izgradi samostalnim radom na temelju uacijonailizovanja zemljišta i njegovih prirodnih bop . gaitstva. 3. R'ald i radnici. Narodna organizacija nastojat će u zajednici s cijonistlčkom organizacijom, da se svakom čovjeku u Palestini osigura egzistencija radom. Ujedno će da ustanovi minimalni najam za radnike, nadzirati sanitarne uredbe i zdravstveno stanje radnika, te zabraniti zaposli van je djece n školskoj dob!. 4. Odgoj i naobrazba. Narodna organizacija i njeni Organi odredit će obligatorni polazak škole za svu djecu, u; u školama podUcavat će se samo jevrejski.ni .jezikom. Odgoj treba da sprema djake za produktivni rad, a obuka mora u svim školama biti besplatna. Polazak škole ima se djeci olakšati time, da se djeci dade hrana i odijelo. 5. Imigracija. Narodna organizacija dužna je da akt ivo saradjuje kod organiziranja imigracije u Palestinu. 6. Zdraivstvc, sudstvo i f inuncije. Organizacija i njezini organi milit će na saniranju zemlje i nabavit će jeftine liječničke rpOmoći. podizat će bolnice i druge specijalne zavode. Autonomni židovski sudovi moraju stajati na apsolutno svjetovnoj podlozi., Organ izađi jb treba da izgradi sve mirovne sudove, koji postoje u zemlji, i da ih centralizacijom pretvori u autoritativnu najvišu instanciju, koja će biti razgraiijena po cijeloj zemlji, a njezini zaključci imat će obaveznn zakonsku snagu. Izdatci Organizacije i njezinih organa imadu se podmiriti iz sredstava, koje će organizacija sama nabaviti. U tu svrhu raspisat će Organizacija progresivnu dohodarinu, prema zaključku konferencije delegata. Konferencija delegata ii njezini organi trebaju nastojati, da iz opće po vladi! übranih poreza dobiju dio, koji otpada na Židove. Memorandum židovskih legijonaša. Zastupnici Židov. pukovnija engleske vojske u Palestini predali su Lcnisu D. Brandeisu memorandum, n kojemu ističu sve svoje zahtjeve. Pukovnije moraju dobiti jevrejski naziv i narodni znak (meli* ru). a jevrejski jezik neka bude zapovijedajući. Židov, pukovnije neka budu smještene u blizini židovskih naselja. Treba ustrojiti nove židovske jnikovnije, jer to je naiodna potreba. Vojnicima žid. pukovnija mora se dati prilika da nauče kakovo zanimanje. Zato neka se Za njih urede zanatlijske škole i razni tečajevi, naročito za gospodarske struke. Legijoimšima, koji kane ostati u zemlji, valja omogućiti Osnutak produktivne, egzisten-

cije. Nakon demobilizacije treba što većem broju I cg; unaša olakšati prelaz u ratarsko zvanje. Britska vlada i edjon. organ Jzaeija moraju staviti na raspolaganje zemljišta, zgrade, oruđe i početni kapital. Obrtnicima mOia se također dati prilika za privređivanje. U opće neka mjerodavni faktori učine sve, da se legijonaši upotrebe za obnovu zemlje, jer su Oni pripravni, da svoju snagu i energiju utroše za preIKirod j obranu Palestšne. Godišnjica oslobod.ien.ia Galileje. Godišnjica Osldbodjenja. Galileje proslavljena je svečano u mnogim gradovima. Osobito svečana bila .je proslava' u Hajfi. Oko vijećnice sabralo $e je veliko mnoštvo ljudi, da priredle demonstraciju u i>očast engleske okupacijcme vlasti. Vojni gu> veirner, čiji dolazak pozdriaćiše silnijin oduševljenjem, zatpovi.jedio je orkestUnj, da aviira jevrejsikm naodmv himnu. Kad se ispostavilo, da orkestar nije imao pioli'elme note, odredio je, da se smjesta na' bave. Kad je zacrila Hatikva, pTdrediše Je\Tejij oduševljene) manifestacije. Hatikvn ino mili sn nekoliko puta ponoviti. Na večer pinredio je Vaad Ha/T u hotelu »Herzlia« svečani banket, kojemu .je prisustvovao vojni guverner s pratnjom, kao i zastupnici svib općina. K a i s e imann govorio je jevvejdd, Ce vin engleski. a Azrijel arapski. Gmtejrner zahvalio se je Kaisei maunu i Vaad Haiiru koji je potaknuo priredbu ove slave, te izjavio, da u ovoj svečanosti vdi čvrs|hi volju Jevrejia da žive u slozi i dobrim odnošajima s ostalim slojevima pučanstva. Pridodao je. Tla uvidja potrebu Ove sloge za obnovu zemlje, te da je uvjeren, da će Jevneji na ovaj način sebi osigura ti budućnost u zemlji. Turneja generalu Watsona. Koptmhaški cijcn. ured javlja: Nedavno imenovanog šefa britske uprave u PalCst:ni generala W atsona, pozdravili su, prigodom njegovog boravka u Hmjfi, zastupnici židovske ojićine. Na neke pritužbe žid. delegacije odgovorio je general \Vatson, da se ne smije smetnuti s uma, da .je sadašnje stanje .još uvijek anormalno; Cm će sa svoje strane sve učiniti. da se stanje postepeno pobcljšai. Za sada treba mnogo strpljenja, ali on misli, da će Židovi biti zadovoljni, čm sveopći položaj bude jasan. General Watson pohodio je zatim poljoprivrednu školu »Mlkveh Istaci < kraj Jafe, te ju je pdd vod otvom školskog ravnatelja goap. Krause-a temeljito ralzgledac. U jevrej. gimnaziji n Ja f i. dočekaše generala Watsona gumi. učitelji i cijeni*stička komisija. Dr. Mosinsohn nagovorio ga je jevrejskim govorom, kojega je gosp. Gordon preveo na engleski. General je Watson odvratio na govor Dr. Mosi neona; zatim su još govorili Dr. Litri e. Dr. Metman i Dr. Rosenstetn. General je Watson prisustvovao gOm ballaokim vježbama u dvorištu gimnazije, a zatim otišao u ci.kmistički palestinski nred na agrikulturu« izložbu. Dolazak profesora Geddesa. Veliko zadovoljstvo prouzročio je dolazak profesora Geddesa medjiu jevrejski™ pučanstvom. Provizorni egzekutivni odbor priredio je u čast gosta svečanu pozdravnu veče. U ime palestinske komisije pozdravio je gosta dr. Ed«r i priopćio je, da će

l>rof. Gedtles ndkoliko .mjeseci Ostati u zemlji, posjetiti sveukupne gradove i većinu kolonija, da izradi gracije vrie osnOve za javne zgrade i privatne kuće. Prof. Gecides izradit će specijalno Ostnm’e za osnutak Javnih parkova, dobrotvornih zavoda, hramova dtd. Osobi tu radost prouzročila je vijest, da će prof. Geddes iizraddti osnove za grad JeruzaKm i za sveučilište. U ime kolonije Rišem le Cijon pozdravio je gosta Majerović priopćivši ran molbu kolonije, dla tlodlje n Rišcn le Cijon, u svrhu izradbe osnove vrtnoga grada na poljanama kolonije. Dolazak prof. Geddesai proirzrokovao je već i političku upadicu. Nekoliko Arapa uznemirilo se je radi ovoga posjeta, ipai se Obrat; Se na vojnu oblast s molbom, za razjašnjenje, radi koje svrhe je došao u Palestinu cijon ističkii vodja prof. Geddes. Vajna oblast upravila je, prema vijesti arapskih novina/»»Sura Gamibia«, muftiji slijedeći pismeni odgovor: Sef uprave naložio mi je, da Vam priojtć'ra, da mu je odredjenje prof. Geđdesa poznato samo po RentorOvOj agenturi. Kako se činiš, potiče ova vijest iz ci.jonisličkoga vrela, si ne iz zvaujčnoga. Stvar je već predložena višim oblastima. Prof. Geddes pripada našim uglednitm savjetuiiobna, nije cijanista i njegovo mnijenje irnade samo tu svrhu, da osvjetla probleme«. Konferencija mlzrahija. Netom završena konferencija mizrahija u Jeruzalimu dokazala je, da je i ortodoksno židovstvo u Palestini na putu do cijonizovanja i da je na tome polju namijenjen važan zadatak palestinskom mizrahiju. Konferencija se održala u ješiva-hramu Mea šearim, te se vodila uzorito. Uz žurnalistički stol sjedili su uz najstrožije konzervativce zastupnici socijalista. Konferenciju, u kojoj je učestvovalo 70 delegata, otvorio je Zoberer pozdravom, na što je rabin Hurvitz u čisto religijoznom duhu držao svečani govor. Drukčije je govorio izabrani predsjednik rabi Fischman, koji je konferenciju nazvao nacijonalno-religijoznom i smatra zadatkom pravovjernog židovstva izgradnju jišuba. Svi su govornici govorili bezprikornim jevrejskim jezikom, a to je prema prošlosti velik napredak. Izvještaj zastupnika Jeruzalima ističe, da tamošnja mjesna skupina ima 800 članova te je održala 90 skupština u Jeruzalemu. Prema izvještaju ostalih delegata u Hebronu su mal ne svi Židovi pristupili mizrahiju, a u Tiberiasu, gdje je na čelu organizacije haham baši Abulafija naginje većina tamošnjih 4000 Židova mizrahiju. Tamo se osnovalo zanatlijsko društvo, a oba su sirotišta u rukama mizrahija, koji je proveo gospodstvo jevrejskoga jezika u školi i u općini. Mjesna skupina n Safedu ima 150 članova, a tamošnji Židovi naginju ratarskom zanimanju. Dok izvještaji iz ova četiri mjesta staroga jišuba glase povoljno za mizrahi, manje su povoljni za njih izvještaji iz kolonija, u kojima se mladež ne da predobiti za mizrahi. Zaključeno je, da se odašalje deputacija barunu Rothschildu i Iki, koje bi imale tražiti, da se kolonije i njihove škole stave pod upravu mizrahija. Nadalje, da se imenuju zvanični rabini u nekim kolonijama; da se podupre ženska organizacija mizrahija i zvanični list njegov H a d v i r. Traži se nadalje od cijonističke organizacije, da

»ŽIDOV« (HA.THUDI)

STRANA 11