Жидов

saslušali, otpjevala je gđica Elsa Krauss vrlo čuvstveno Bachmann: ~Oondolier“, te Rubenstein: „Pjesma proljeća", te je za lijepi užitak bila nagrađena obilnim pljeskom i cviječem. lzvrsna je bila pratnja g. Medrizkoga. Iza toga svirala je Gradjanska glazba „Tamo gdje cedar“, pa „Dižemo ruke“. Konačno se po djeci prikazao igrokaz ~Ester“, koji je vrlo vješto preuređen po gosp. Wegneru. Djeca su upravo majstorski odigrala svoje uloge, usprkos tome, da su bile doista i teške. Estera male Vadice Ascherove najbolje je izvedena, pa Ahasver, Mordehaj, a i druge, uloge nisu zaostale. Zabava je bila dobro posječena od svih žiđovskih, pa i nežidovskih krugova, pa je po tome moralan i materijalan uspjeh po-

voljan. Nakon programa plesalo se i zabavljalo do zore. Brod n. S. Nia poziv Ovdašnjeg palestinskog povjiereništviai- odraao je dr. inž. Avnam W erber dne 28. februnra o. g. predavanjie o temi »Pnaktioni palesitinski rad u Jugoslaviji«, kojemu pri'Stustvovaše skoro svi ugledui židovsiki trgovci i intelektualci. Predavanje pobudilo je velik interee u svim krug Ovima, te se uadamo, dia će n<akon moralnog uspjeba uskoro i ma'terijalni uslijediiti. Clian ovdašnjeg paloetinskog povjereništva ravnaitelj gosp. Hugo Mahler zahviaJio je dru. Werbetu na veoma interesantnom predavanju, koje je mnogima donijelo davno očekivane informacije. te poz.lva na pnaktični rad za tu najvažniju

sadašnju akciju oko preporada židovskoo niairoda. Skoplje. Ovdašnje cijonističko društvo „Tehijat lsrael“ održalo je 19. pr. mj. izvanrednu glavnu skupštinu, na kojoj je izabran novi odbor. Pred'jednik: Haim Mizrahi, podpredsjednik: A> ram Berisi, tajnik; Samuel Saban, blngajnik: Samuel Bitti, članovi odbora: Moise Aiađem, Avramiko Florentin, Aron Hasson, Jakob Talir i Avram Eskenazi. Predavanje dra. Aitarca. U ponedjeljak 22. marta u 6 sati na večer drži dr. phil. Altarac predavanje ~o djelovanju prirode na moralni karakter čovjeka. Predavanje će biti u velikoj dvorani glazbenog zavoda. Karte se prodavaju na biagajni istog zavoda.

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda. (Keren kajemet lejisrael) za Jugoslaviju.

Svrha je Židovskog narodnog fonda da u Palestini kujmje i stife zemljište, koje ie ostati neotudjivim imetkom Hdovskog naroda. Žid. narodni fond utemeljen se na V. eion. kongresu god. 1901. « posjeduje vei oko 18. milijuna franaka. Prihodi neprestano rastu' a iznosili su god. 1918. oko 2 i pol mil. franaka, Miji cpaibe o sabiranju zo!. H. F. u gidinl 1919. Dr. ing. A. W e rb e r. Na vrlo tOplim i uvaženja vrijednim riječima doneseni izvještaij jvOvjereništva narodndg fooiidia za Jugoslaviju obzirom na irad u prošloj godini. ne treba mnogo pridiodaiti. Bainem ne u toiliko, u koliko bi se kritikOvale brojke. Pojiedinoi bit će ponosni radi postignutoga brojia od pol milijnna kruna. No povjereništvO nije s time zadovOljno. I s pravom. Jer ne saimo da je ovo 500.000 fcruna jednako 50.000 franafca, nego ni nutarnjia vrijednost im nije tolika, ovih 500.000 kruna sigurno nije više od 50.000 fcrun'a a s ovoga gledišta rezultat je vrlo slab. BačunamO M samo sa židovskim pučanstvom od 100.000 ŽidoVa u Jbgosflaviji, otpadia 5 kmna na glavu ili 20—25 K na porodiou. Promislimio! TJ godim 1919., u godini- fcad je nada na židovsku zemlju tako bli'Sika kao još nigda u 1850 godina izo pučanstvom od 100.000 Židova u Jugoslaviji daje 20—25 Kt. j. 2 krune u pTedratnoj vrijednosti za najvažniju narodnu instituciju buduće židovske države. JasnO je, da se postići mnogo bolii i , . Ja ne predbacujera nista iovoi i.iu .:prfi|vi narOdnog fonda, jer znam iz vlastiiog iskustva, da najbolje namjere uprave i najzdušnija nastojanja u savezu s najvećim marom ništa ne koriaite, ako i posljednja ruka. koja je ujedno i pr va, snažno ne siairadjuje. Jedino o Ijudima, koji iniaju egzkutivu, zavisi uspjieh «(kcije. Ali kad vidimo kafco je sastavljena listina povjerenika za židovski marodtni foud, koja čcsto zavisi tek o slučiaju, tad znamo i pravi uzrok slabih komačnih uspjeha. Nemam ništa protiv sadamjih povjeTenika Ž. N. F-n, ali imam d>a kažem koju onima, koji to danas nijesu. Općenito s© ■smatra funkcija povjerenika Ž. N. F-a nuzgrednom, ematra se funkcijom, koju može uzgred da obavlja blagajnik mjesne

orgainizecije ili mjesnogia drušltva. Nijeeam mogao naći ni u kojem gradu nijedno od onih odiičnih i uglednih imema naših sumišljenika u listini povjerenika Ž. N. F-a. A ipak je to najvažnija i najsvetija zadiaica, kojiu Židov cijonista mOže prouzeti. Baš ntljuglediniji, majsposoliuiji cijoniste, oni, (koji vode, trebajiu da smatraju čašću, da oni budu povjcrenici Ž. N. F-a. Pa ako to nijesu ili ne mOgu da hudu, neka hudu savjetnici, revni pomagači i neumorni poticatelji povjeirenika, neka upotrehe i sarni svaku prilfku, da stekupljaju za Ž. N. F. Da dosad nije bilo tako, razlogom je nesvtaćat nje i nepoznavanje praivih zadaća ž. N. F-a. Večina i ne zna više o Ž. N. F-u do li elementarno formule, da je njegova svrba stjecati zemljište kao neotuđivo vbhništvo židovskoga naroda. To je tako maglovit ideal, misli daroviatelj, koji bi htio i nešto više znati, zašto daje, e će iza danog rfižjašnjenja hiti zniatiželjan, koliko će se poljskih Židova tim sakupljeuim novcem naseIjti n'a palestinekom zemljištu. Većina njih. Sakupljači i darovatelji, ne zn&, da ee Ovdje radi o aa’teriji eitavog židovsfcog narodnOg organizma, o biti ili nehiti. Cijonističko contraluo vodstvo moralo bi za ( l.iude staviti u izgled privatno kupovauje kouiIjišta, da ih dovoljuo zainteresuje, a ipak je ideal svega židovstva, koje ima socijalnog smiela, za nacijonalizovanje zeiuljišta. Morat čemo korak po korak popuštati od etarih hihlijskih istine. Samo zato, jer smo prijo griješili i još uvijek griješimo. Da ne bude privatnog vlasništva, raoiamo isključiti privatnu kupnju, a e time i privatni fcaipital, zato trebamo za kapital nairodnog fonda d ar o von i kapital. Moramo davati, davati hez prekida, da nasa djeca postanu slohodni Židovi, slobodni Ijudi. Od Onih, koji hoće dati treha eiahirttti. Znadem iz vlastite prakse u sahiranju, da sam čeeto kod neke akcije više postigao, no što sam se nadao. No kod take zgode motao bi čovjek biti tako reči lično amgažovttn ne slavohlepljem ćutila, već slavohlepljem

Adresa za dopise; llica hroj 31. I. kat. Uredovno vrijeme od 9 do 12 prije podne i od 2 do 5 poslije podne. Novac se šalje na Banku za trgovinu ohrt inckislriju d. d. Zagreh, za raćun Ž. N. F, s naznakom sv srca. Pa aiko i gubimO pri tom i obJjubljenost evoju. a'ko nias i Ijudi već izdaleka obiiav.e, jeu im »ipak to već previse bivai«, do đite im samo e druge strane sa smješkom u susret i otesćaijte Ijudima da vas izbjegavaju, ako sami ne mogu ili ne će da sbvate svojiu dužnost. Moramo ee postaviti na stajalište: 'Svaka društveaia neugodnost, koja nas snalazi u nadu oko sabirfiinja, sićušna je u pOredbi s morem Suza,, čijem oeušenju ovim tadom doprinašamo. Eaćunajmo uvijek jedati dunaiui zemlje više. jedno maslimiOvo drvo više, a zemlja palestinska proovaet će u svoj krasoti evOjoj. Tad ćemo uvidjeti, da je u istinu lijepo i uzvišeno biti pOvjeTenikom Ž. N. F-a, 'Sabirać za Ijepšu židovsku budućnost. Imam još mnogo i muogo na ercu, no o tome drugi put.

BROJ 6. i 7

»ŽIDOV« (HAJHUDT)

STRANA 11.

MAROIT WEISER rođ. KLABER OSKAR WEISER vjenčani u mjesecu martu 1920. Zagreb. 21

ELLA ROSENFELD MAVRO LEDERER zaručeni Sv. Ivan Žabno u mjesesu ožujku 1920. 22

LIEST OSTERREIHER JOSIP NEUMANN zaručeni Wien Nova Oradiška 19

ADELA ud. BERL rođ. ROSENBEROER JOSIP KLUOER zaručeni Varaždin u mjesecu ožujku 20