Жидов

»reO. a koji je ozbiljno shvatic ovu stvar. Bedninslko će se pdtanje niješiti 3 vremenOm ili jeftinim naseljenjem ili njihovom težnjcnn zia nomaidskim žfivotom, koji će naći izvatn gTanica u arapskoj državi. Politiba Engleske mora biti, da bođri Haaritak Paflestine svim Sredstvima svoje sniage. MnOgo srodstava treba, da se ta stara zesmlja poanladi i trebat će libeTalnih zajmora. U sOpStvenom je intoresu Engleske, da ima zadovoljnu i sklonu Palestinu, BudemO li s© draafli BalfOuTOvc deklaraoije po njezinu slovu i duhu, steći ćemo za uvijiek zahvalnost j prijateljstvo židovskoga narođa i ja se nimalo ne fljojim za budućnost Palestine.

Ženski rad u Palestini.

(Iz pisma, sto ig-a je iz Jeruzalima dne 21, novembra 1919. pisaiia predsjednica engloske fedeflacije cijionističkih žena (Federation of Women Zionists), g-dja. Rebeka D. S i e f f pofcpredisjedinici gdji. Paul Goodmann.) U Ovaj čas mfi ne zaokuplja mnogo pitanje izbornog prava. Ovo pitanje ne može flbftti od osobite važnosti. dok nijie odredjen mandat i dok nije postavljena vllalđa, u kojoj Židovi budu imaii faktičnu egzekutivnu vlast. Što me zaokupOja, to je potpuna nesfcašicia ženskoga gledišta u djelatnosfci jišuba počevši od cijoiniističke komieijc pa do vaaidim, a poiimenee u vaad hahinuh (uzgojni ufed). U ovome stadiju progresa uzgoja, kad žene sve to više učestvuju u njegovu razvitku. neobično je, da ovako sfcanje iKJstojd u Pallestini, osobito medju Ijiudima. koji Su tako ozbiljno shvatili pitanje pnava žena. Nije to samo pStanje o jednakim uslovima za žene kao za muškarce. Očekujemo, da će žena. prošavši kroz perijođ intelektualnOg nasledjivanja, naći sebe i nazviti žfinu u sebi do najpunijeg stupuja, te će tako posfcati djelatna i stvaTalačka. U zemIjama poput Amerike i Engleske kućanstvo sa svime. što jfi s njimfi u vezi, zauzflma mmogo mjesta u nastavi srednjih škola, pa p»rodire i n moderna Sveuoilišta. Jasno je sad, da dohrobit kuće i djeteta saćinjatva sve to više hifcni' dio upnavnili prohlema države i općine. Nesumnjivo je to posljedica uticajia emauoipOvanih žena. I za cijelo tako mora biti; mora da hude težnja žfinfi. ida dade državn. brodu pravae, koji vodii do života i zdjTavlja a odalećuje sfi od emrti i rastrojstva. Možda usljed rata nije Se u Palfistini daSpjelo do tog stadija i osnovnia je ideja emancipacije žene, da žena nastoji postići muškarćevu intelektualnost, umjesto da razvija stvailalaćke sile, koje.su u njojj Ako ste ćitali bndžet vaad hahinuha, Yi ste možda zamijetili. dla 'Se ni prfibita para nije odredila za uzgoj domaćica i da ovaj uzgoj nije sadržan u školskoj nastavi. Vidjeli smo, kolika se važnost pridaje tom uzgoju u naprednim zemljama poput Engleske i Amerike. Koliko je to više j>otrebnO u novoj i netazvitoj zfimlji pOput Pa•lestine. Gdja. Eder, gdja. Weizmann i ja rasl>ravljale smo o tom pitanju i đošle smo do zakljućka, da je najvažniji rad, kojega se mora latiti Federacija cijonistićkih žfina I cijonističke žfine na cijelom evijetu, da ućine korake oko što skorijeg osnutka škole za kucanstvo u Jeruzalimu. Govorili

Smo o tome s drom. Lurijem, pročelnikom raad hahinuha. i on je usvojio naš naaotr i Sjw>znao njegovu vitalnu važnost za zemIju. Ove godine voad hahinuh nemia nikakovih fondova za tu Svrhu, jer je sav budžet već upotrijebljen. Ali alko se hude osnovaJa takova skolia. on će nastojati, da kućanstvO učini prisilnom nastavOm za djevojke. Na izvjeene đlane u nedjelji djevojike će iz raznih školla posjećdvati školu za kućna zvanja kao jffedmot kuTzOva. Nadamo Se, da 6e se iduće godine ta mjaterija potanko urediti. Prije svegia mi se nadatno, da će vafiid hahinuh iinati bar jednog zvanog’ žeuslkog člana i da će se un'apred star viti u budžet svOte za tu svrhu. Pitanje viših tećajeva mOira se, držhn. Ostaviti raizvitku. Prije svega valja učimiti poeetak. Ponajprije mofamo slkupiti fondove; zatim tražitj osObu ili Osobe, koje imaju jiotrehnu spremu i fekustvo te su za 1 dojane židovskim osjećajem. Ako ,se može naći takova osoha po mome mišljenju vjerojatnO u Holandiji no drugdje — 1 ona se mora potaknuti, da uei jevrejski kao preduvjet za preuaeće mjesta. Teško je odroditi, koliko će to iziskivati novaca. Kad sam došla u Palestinu gclja. Hoffieai je još živjela. Vama Su za cijelo poznate čipkars'kfi škole pod njezitoim nadzorom. Ja sam primjetila, da su njezine eipkarske škole zat\-OTene, otkako je umihla. Pitanje njihova limuOvičnog otvorenja odlučiti će se u vezi 9 pitasnjem rađiona, o kojima prillažem izvještaj. Znam, da ste primili velike količine čapaka i da sto pored nekih poteškoća pcetigli, un se izlože ... Cipkafske škole samo su dio cijelog problema radiouiea u Jeruzalemu i Palestini, problema, s.kojim se sad bavhm Stvodlio se odbor za usj>ostaivu. Uprava sastoji od g. Ashbec-a (griadjanskog savjetnikia britske uprave) g. Kesselmanna i mene. Mi smo osohito sretni. što imamo g. Ashbee-a. koji je umjetnik, te se sav svoj život bavio s pitaujem umjetnosti i ohrtniekih Hadioniicia i koji je upućen u sve poteškoče i prohleme tih pitanja. Sve radionice, o bojima prilažem listinu, sad sn pod naldzorom toga odhora. te će ih snhvencijomiirati. koliko treba, cijonistička komisija. Usljed toga mi ćemo hiti kadrj da prosudimo Ovdje na mjesu, imadu li se oipkarske škole nastaviti ili ne. pa odluči li se u tom pitanju afirmativno, u kojoj da sie formi nastave ... Listina radionioa: Šošani čipkarska škola. Škola zas vezenje i ženska odijela; radionioa gdja. Yellin i Mendes* Slucknova paedionica vune; jedna tkalaeka radionica. Atelier AlMance Israelite; jedatn tkalački stroj. Beoalel; kovinski obrt, ćilimi itd.

Cijonistički uzgojni red.

Izvještaj odsjeka za uzgoj i kulttnTu Centralnog ureda cijonistiioke Organizacije. (Skraćeno.) Ovaj je odsjek ustrojen u maju 1919. Njegov je oSnutak 'bio ,diktOvan u jednu fuku činjenicom, da je cijonistička organizacija u ratu preuzela nadzor mal ne svih škola u Palestini i tako postala najupJivnijii faktor uzgojnog sustava u njoj, a u drugu ruku Spoznajom, da je za ostvafenje cijonističkog progrhma bitni pTeduvjet ži-

dovski kulturni rad i oživljavanje j,ev-rej'S'kog jezika u Palestini i u galutu. H Palestini. Naše su palestinske škola u Petah Tikvi. U Siriji imamo škole fejske kultnre u Palestini. Lnamo ondje 36 djeejiih vrtova 9a 2819 učenika [ 108 učitelja, 48 osnovnih školn sa 6839 učenitka i 271 učitelja, 12 viših škola (intgrmediata sehool) sa 1257 učenika i 97 nći'fcelja, 4 trgovačkih sa 305 učenika i 4 učitelja i 10 Tečemjih tečajevla sa 572 učenika i 4 nčiteJj<ai. Uknpni broj učenika jest oko 12000. Domala će se osnovati agrikulturna škola u Potah Tikvi. U Seriji imamo škole u Damasku i Sidonu. Budget za ovu gođinu za škole jest 85.000 f. st.< od koje svote kolonije zajedno sa Jewish Colonisation Assotiation (Ica) mogu da namafcnu 'Samo 30%. Übiranje školarjne dovelo bi do toga, da bi‘ djeca ostavljala naše škole i polazila misijonarsfce. Škole Ice prihvatile su naš uzgojni program i mogu se Smatrati u svakom j>ogledu jevrejskim školamja. JevTejski se sne poučava u školama Evelinie dc Rothschild, Alliance Isrealite i u nekim talmud-Torama u Jeruzalimu. Ove škole imaju oilco 2500 učenika. Zgrade su većinom nepodesne za škole i s higijenskog i s prOstornog gleidišta. Za kratko vrijeme trebat 6e za gradnju školskih zgrada oko 100.000 f. at. Kolonističke Sn škole odviše ghacteke po svom barakteru. No jx>vratak nekih naših najboljih učitelja, koji su hili protjerarai za vrijeme rata u vezi s agrikulturnom školom u Petah Tikvi konsolidovat će raaš uzgojni sustav i dovesti ga u eklad sa našim palestinskim radom. Prigovori, koji se iznašajiu protiv naših škola s religijskog gledište, nijesn ojiravidiaina. Naš hudžet podupire i ortodoksne škole sa uknpno 2417 učenika i 115 učitelja. Uprava tjh škola je posve autonomraa. Ako Se nijesu Tazvile povOtjno, krivnja je u nestašici učitelja. Mizilahi je odlučio, da osnuje ortodofenu učiteljsku školu, koja će tome doskočitj. Neispravno je tvrditi, da su neortodoksne škole neprijateljske religiji. U Svima se održaju molitve i jpoučava Sveto Pismo. Velika je zapreka razvitku školstva iiestašioa školskih knjiga jednako kao i u galutu. Na žalost ne možemo hi-t; u vezi s Rusijom, koja je u tome pogledu najbolje stajala. Izvrstan specijalista dr. GrOmmer (prepomčen po dru. Einisteimi), izradio je jiriTučnik za višu matematikn. Zaitim se izdalla jevrejsika knjiga za koiiverzaciju za useljenike. Nadalje se sprema praktičan primčnik o zemlji: njezinoj geografiji, povijesti, upravi, radnim mogućnOistima itd, Vaad hahinuh izdao je primčnik o poetici i stilu (Baraš), a Aharoni radi na nastavkn Svoje zoologije. Rosenstein je izdao knjigu o geometriji i algebri- a Ladizensk o geometriji za srednje škole, Czemawsky fiziku, Winik kemiju, Fischmton i CiprOni povjjest jevTejske liteTaiture. Poljgike sn eijoniste štampale niz čitanki i antolpgija iz jevrejske liteTature i jK>vijeSti i dTuge knjige (naklada Merhaz u Varšavi) itd. Zidovski radnic} sami sn svojom inioijativom izvršili dobar kulturni rad. Na prepomku Ahdnt Haavođe jX)jedine sn kvnzot (radničbe udruge) primile etudente, koji djeluju kao uČitelji i unapredjuju intelektualni život u gmpama. Ovaj Kad podnpiremo sa 121 F. st. mjesečno. CijoniStička ko-

STRANA 4.

»2 I D 0 V« (HAJHUDH

BROJ 6. i 7.