Жидов

ski jezik u Beču. Pedagog-ij, nia kome se goiovo bez iznirake svi prediniEti naučavaju hebrejski, moći će ove godine 20 učitelja statviti na raspolaganje odgojnom odjelu. Na pedagog'ljumu postoji odjcSjenje za odgojiteljice dječjih zabarvišta. Odnošaj prema ortodoksiji je vrlo dobaa - . jor ee predmeti stvarno podučavaju. Mora se sazvati kulturna konferencija, na kojoj će mjerodatvne lienosti raizjasniti sve bleme. Sp r i n c a k tvrdi da postoji u Palestini među djeoom neki vjerski pokret. Ali taj pokret ne sadržava u sebi niknkove pO'litike, nego mladež traži jedmostavno, da se stvori harmonija između dobrih starih zakoma i iekušanili ideja današnjeg vremena. Podliševski javlja, da se i u Poljskoj mnOgo radi na odgojnona polju. Postoje doduše borbe hasidista, jidišista, bundista i drugih grupa, ali se kod rada sastaju stariji i mlađi. Tako je u Vanšavi stvoreno odjeljenje za odgojnu kulturu, koje olbuhvaća osaan grana: odgoji i išita za djecu, visoke, sirednje, profesijonalne škole, Palestina, širenje knjiiga, zdravstvo i prosvjeta. Struck referiše o zakljnocimai mizrahista u Amsterdaimu. Mizrahisti rade vTlo intemivno na širenju židovske kulturne ideje medju ortodokeiraa i omliadincima. Njima se ne može više epoeitnu'ti, da ou klerikalci, jer ne zahtijevaju ni od koga, da ispunjava sve vjerske dužnosti, r.ego se boire za jednu ćistu židovSku kultu.ru, a protiv cijonističke frazeologije. Svaki cijonieta mora poznavati bibliju i barem elemente tahnuđa. Mizrahisti intenzivno rade na širenju hebrejskog jezika. U Palestini mOra hiti školstvo tako uređeno, da se prizna Svako vjereko naziranje. S tim se izvodima ellažu i drugi govornici, koji su nadopunili taj izvještaj; taiko dr. A u e rb a ch, da\ G o 1 ds t e i n, ing. Stricker. Zaključci, Slijedi gliasanje o rezolueijaraa. Bile su primljene dlijedeće: 1. Akcijoni odbor prihvaća predloženi program za početni rad na stvaranju universiteta u Palestiini, po kome se na univerzi najprije stveiraju prirodoznanstveni instituti (za fiziku, keiniju, mikrobiologiju, agrikulturu), hebrejski institut i opći kurs za filozofeke predmete. U isto vrijeme uvađaju ee pedagogija i judaistički predmeti, koji će izobraziti učiteljske sjle za hebrejske seminare i hebrejske škoie. Ovaj \ oćetak neka se n uajskorije vrijeme izgradi do potpunog univerziteta. Izvršni odbor neka polazi ea stajališta, da se mora stvoriti visok znanStveni nivo i računati e potrebama zemlje. 2. Akcijoni odbor pribvaća zaključak egzfikuive, dia se po mogućnoeti već slijedeće godine otvori tebnika u Hajfi, da se računa s potrebama zemlje i omogući palestinskoj mladeži, da dodje do tebničke brazbe. 3. Akcijoni ođbor pozdravlja sai zabvialom, da je egzekutiva poradila oko toga, da izgradi naTodnu biblioteku. Akcijoni odbor traži, da Sve federacije energično jx>rade na sabirmju knjiga i dokumemata za narodnu biblioteku. 4. Mora se provesti potpuno bebraiziranje Erec Izraela i nacijonfllnog židovstva u galutu. S toga pozdraivlja Akcijoni odbor sve, što je cijonističko vodeivo podn-

aelo u mn'Og’im zemljama, d!a stv Ori hebrejsko školstvo. Akcijoni odbor ematra kaP dužnost cijonietičke organizacije, da podupire taj pokret i da napose vodi brigu zia odgoj učiteljskog staleža i štatmpanje potrebnih knjiga. 5. UniveTzitet mora biti ta'kio oirganiziraai. da sloboda savjesti različitih vjenskih kulturnih struja ostane privatna stvar. 6. Akcijoni odbor ietiče potrebu etvairanja popularnjh kufzeva za hebrejski i opće nauke, te ireporučuje njihovo nacijonialno arganiziranje u Palliestini i galutu. 7. Odgojui odjel imianle pumomoć, da u najekorije vrijeme siazOve konferencljiu mjierodavnih pedegoga iz Palestine i galuta, Ikoji će pretresti sva odgojna pitanjia. (Nastavit će se.)

Budućnost Palestine.

Od Lieutenunta-colonela J. H. Patters ona. Ovaj člnnak, koji je ošlampan u ~Ev.ni!ig Slandardn“ od 14. januara, zanimiv je osobito, jer izlaže nazore nežidova, odl čnog vojmka, ko)i je i kotnanoovio Zion M de Corps na Galipol'U, a kašnje je organizovao ž dv ku pi kovniju i ki'mandovao jedan nie-in hataIjun (tt>i 38lh R yal Fusiliers) u a.tini. Ja snm proputovao otl Dana do Beršebe Oid Gaze do Gileada. Vjdio Sam Svetu Zernlju u doba sjetve i u doba žetve. Oćutio sam por.aznu vrućinu njezinih nizina i ciou studen njezćnh brdskih vfšaka. Njiezinj pećinski humovi doveli su me do očaja, ali ipak sam u svOme sa-cu sebi gOvorio; Dobra je to zemlja, zemlja obećanja,, zemljLr, koja možo iznova dia proteče mlijekom i medom. Kako da sie to ueini IPrijie Svega mora se zernlja uoiniti zdhavom. Nekoji od najplodnijih dijelova ne mogu se pTaktičmO mastarvati radi množine moskita. Palestina treba provedbe aa isušiivanje, pa kad budu močvare isušene i kad se bude sa stajačicamia-vodama valjano postuipalo, ukloniiit će se veLika mora Svete Zemlje maLarijia. Upoi’edo s pTovedibom isušivamja rnora da u zemlju teče postojania rijeka odabranih židovskih useljenika ljudi zadojeniib ist'nskirn cijonistiekiim darbom, čvrstom odlukom, da se ogledaju s neudobnpsti i krutosti, ma koju će najći njihova revnost, da učine zemlju svojdh otaca cvatućom, kakova |e bila u darvnini, kad je svaki oovjek sjedčo ispod svoje loze i Smokve te je imao svega izobilja, Na tisuće tak Ovih Ijudd ima sad već u Palestini. Brojne židovske kolonije, razasute po cijeloj zemlji, živo su svjedočamstvo za oijonistički duh ; dokaz, što su Židovi biLi u stanju ućmiti ća i pod razoTnom rukom tunskog., gOspodstva. Abrahamov pl^n. Židovske kolonije u Palestini, koje su sve osnovaneL u posljednjih četrdeset godiima, jedine su svjetle tačke u zemlji, koju je turska rdjova uprava učinila pustinjom. Mogućnosti su Palestime vanredne, ali prvi korak prema uSpjehu jest, da se židovski narod iznova ukorijeni na svojoj grudi kao svoj gospodar, da se dade ptema staroj rečenici »zemlja bez naroda, narodu bez zemlje«. To može da se učini tim više, što je n tom slučaju narod i zemlja jedno. Pobožnj Židovi poštivaju palestin-

sko tlo u jiednoj mjieri, kojtu jedan inovjerac n© može lako da poima. Nada židotvskoga nafoda jest u tlu Palestine; na neplodnim humovima morsijn Se iznOva udesiti terase i zasaditi lozom. smoikvom i ma&linorn; nizine Se moraju isušiti. pi-eorati, nataipati i pripremiti za dol>re i obilne žetve. Sumnjam ima li na cijelom svijetu zemlje tako bogate kaošto je Paleetiua. Promatrao siam ratara hedvrina, gdje na dobru sreću sije prelko polja, u koje je staino zagTebao drvemim pingom kao u danima praoca Abralnainia. Za nekoliko dana padalo je nešto kiše, a za nedjelju dtvna, gle! isklijalo zeleno polje raži! Uz podesna sredstva obnadjivanjta, sjomonje, gnojevna sredistva i nntapanje. koje li goleme (budućnOSiti ležo u toj bogatoj zemljii! Žito„ viio ulje doista su najmanje od njjh. Gdje mogu zoritli naramdže, tako tečne kao u gajevima Jafe? Ili grozd, kojd So kida a grozdova gileadskih? Kađ se Joordanova mizinfl buide učinilia podesnom za nastavanje po Evropljanima. čeka koloniste bogata maplata. Tlo je divno piodono'Sno j svaka vrsta tiropsikih pil'Odovia može Ovdje savršeno dozrij'evati. Sam Jordan može se ohnzdati i iskoristiti tisućama putevta. dla oplodjuje Palestinu. U zemlji bez ugljenia i Ogrjevnih sredistava bilo koje vrste ine daju ®e procijieniti blagodati, koje ova divotna rijeka može đavati zemljli. Budvv li se njiezini padoivi upotrebljavali, da proizvadjaju eliektrioitet, onda će Se sila, svjetlo a toplina moći jeftino porazdijeliti po svoj zemlji od jednoga kraja do drugoga. Ali to nije svfi; ona se može upotrijebiiti, da goni pumpe, koje ee natapati doline JordanovOm vodom, koja sada u ludo teče. Željeznice i hotell, Palestrinii je rat donio mnogo koristi. Postoji sad željeznioki saobraćaj iz Kaira u Jfiruzalim i dalje u Damasik, Meku, Bagdad i Cariigrad. Vojničke oeste gradile Su se kroz brđa, dovela se voda u Jeruzalim, a u nekfi dijelove Palestine ća iz udaljfinog •Nila. . Ove Su x>ogodnOsti zemlji od velike koristi za početlak. Ali tp je samo početak. Veoma je potrebno više željezn'cia, cesta i vodenih naprava. Moraju Se graditi veliki rezervOari i podizati stanovi i skladišta robe u gradovima i sfilima. Prešno su potrebni hoteli i bogatstvo čeka oncga, koji hude sagraddo i vOdio jedan dobar botel u Jeruzalimu. Hajfu, na sjevero - istočnoj morskoj obali, čeka vfilika budnćnost. Sagradi li se lučki nasip za nekoliko milja poprijeko zaliva Akre, može ee osnovati jedna od najboljiib i najeigurnijili luka u Levantu. Kao luka domala će privući velik dio trgovine. koja sada ide putem Bajruta, Smirne pa i Carjgrada. Spoji li se željeznicom sa bagdadskom linijom. obezbijedit oe se premoć Hajfe u Levantu. Ima mjesta za Židove i Arape. Budućnost Paleatine vezana je g procvatom arapske diržave, koja će Ometavati njfizine sjevefne i istočne graniee. Bit će stoga u interesu samih Židovai, da s e dohro slažu sa onih 60.000 Araipa, koji sad živu u Palestini. Imfl tamo mjesta, i dfl se priuzdrži- za mnogo godina zfl pridošlice. i za Židove d za Arape. Jfl želim, da se pravedno postupa s Beduiniiria, a taiko i svaki Židov, kojega sam