Жидов

đon'ašaju Ovu vijest. saiopćuju djelomice i imena žrtja'va. Ponovnj pogromi u Ukrajini. DobrovoIjačka vojeka ge-uonala Denjikina priredila je pri svome odstupu u okolici Odese' nove krvave pogrome. Komite židovskih delegacija ]).rj mir»vnoine zboru u Parizu ''objelodaujuje u svđlne komunikeju od 21. februatnai dzvještaj• o novim pogromima. Prema ovOmie izVještaju bilo je pogroma u Bokopolu, Golti, Golovanevs ku, Oli riop o 1 ju, K odi mi, Kač evo. ti, Golo vsk'opu, Krivole-Ozex u i .7 el Najžešćž bijesnio jo poofrom u Krivole-Ozeru. Židovi, koji su pobjegli iz toga’ građa, javi'li' Su predsjodniku židovske općine u Odesi, da je 24. decembra zaposjela četa cd 750 Ijudi grad, te započela smjesta siistematskom pljačkom Svih židovskih dućana, übi.)ianjem muževa i silovanjem žena. Übijeno je 200'osoba. Sve Ijekame potpuno.su orobljcne, da Se u cijelome gradu nfi mogn naći medikamenti. 28. decembra eitlgTa je u građ nova četa, Ikoja je pogrom naetaviLa. O izgredima u drugim mjestima jarvljia komunikej slijedeće; tl Golpvanevs k u übijeno j,e preko 50 osoba; broj übijenih u drugim mjestima nije još pozn'at. U Bokopoiu, Golti i Olviopolju trajao je p*grom 5 dana, od 31. decem.br'a do 4. januara. Cijelo »dOvsko stanovništvo dajo se n bijeg, jer su sve žid Ovske kuće razorene. U cijeloj okoliei Odese vlada među pučanstvom velika uzbuđenost. O židoysKOm životu u J a panu eaopćuje »Židovskoj novineikoj ćentraJi ZiirSeh« jedan židovski koji je u oktobru ostavio Jaipan te je nedafhio stigao u Pariz, ove poddtke: Prije nekoliko mjeseci obrazovao se u Toikiju »American Emigration Jewish Relief Comnoitee« za regnlisanje velike emigraeijone rijeke, koja teče od početka boljševičke vladavine bez prekida iz Rusije preko Japana u Sastoji od američkih i urodjenih Židov®. Dvared’ nedjeljno prolazi nekoliko stotina židovskih emigranata, dolazeći iz Vladivostdka, kroz glavni grad Japana* gdjd ib napomennti komite kašer opskrbljuje i najtnužnijim. Medju proliaznieima ima i židovskih trgovaca iz Amerike, kojima je bdljševički režim posve uništio egzietenciju, pa ee sad pjraznomki vtaćaju u Amerikn. Japanski Žiđovi davaju svojoj braći svaku pomoć i pomažu ih, ako lioĆe dai sebi osnuju novu egzistenciju u Jaipahu. Otkaiko nema trgOvine s Rusijom, prošla su dobcna vremena za rusko-židovski trgovaieki svijet. Za vrijeme rata uSeljeni ms. Židovi, koji su iinapineahiali i izgradili trgovinu Jaipana s Rusijom, dospjeli su đo blagostanjai. Ali said, kad nema trgovine ,s Rusijom, muogi sele u Mnerikn, da se posvete američko-japanskoj trgovini. * Prvi pijonirci židov. naeeobe n Japana jesu ne poznatog port-arturskog filantropa Ginsburga, Krischbaum iz Rige i Russell, koji su položili oSnOvni kamen žid'Ovske zajednice. Danas 'imajn šoheta i ' bogomolju, a namjerava se gradnja einagoige. U sestašici drugih škola morala šu se dojako židovska djecia šiljati u misijonarske škole, no otkako su se dsnovale. židovske škole, One se dobro posjećujn. Od doseljenih Židova većina su cijoniste.

Prve tragove židoveke naeeobe u Japanu nalazimo po desetak godina unatrag, 0 6emu evjedoči jedan 57 godina s'oari nadgr.obni kamen u Tokjju, Vapaj za pomoći ukrajinklh Žjdova. Cijoni&tičko đruštvo uZa r n y upsravlja u Sme niza voHnjskih gTadova poaiv nu Židove u Americi, kojii pptječu iz onih krajeva, kojj i mi skraćeno štJmpamo kao sliku očaja, koji je cbktdap udjed groze progona našom bradcm u Ukrajini: . .. Je li Vam poznato, što smo prepatilii i još patimo,; a dla ne znamo, što nam nosj buduenost? , Znate H, da nas strava Bmrti i najgirozn.ije vrste Smrti jednu god Snu Oivamo bcz prekida proganja te da su mnogo od nas uernilosrdno pokosile? Znfite lii. dji se gradO'\-u kojima ima saimo nekoliko tucetia nevinih mrtvlh i isto toliko žr- , tiva nžasa i gladi, nevolje i studoni i osobitih bolesti posljedice >ovOga doba broje medju sretne? Znate lii, da nema ma 1 jedne kuće bez žrtava u ovome paklu i da Svaki, koji živi, ima da blagodari za oviaj život jednome čudu? Znate li, da je gdjekoja kuća do deset puta pogromisOna po naznim miljanna i dla se židovski život 1 čast sma'traju slobodnim plijenom, % koji smije evako-da otimal Za nas nema u nijednim •mjieSiecima etiideni i mrazai fnijedinog BvjetJog sunčeva tfaka i ni trena nade i utjehe, ako' i Vi, koji nam možete pomoći, budete šutjieli? Kosa se ježi čovjeku. kad gleda ove sj€ne od Ijudi i žive lešime, koji sad još lutaju -naobolo, o obilježio ih je već ■ apdjeo smrtj; većini njih svafea je pomoć već iJfTekasna. U imV Vaših žena -i djece, roditelja i prijatelja u gradovima; OHka, / 01ecsk- Bereznica, Berezna, Dombrcvica, Vladimi'rec, Viarkevič, Cvibil, Zdolbunovo, Tusz-in, Mezeric, Zairny,. Stepan, Slavješna, Stolin, Klevany, Koffec i drugib manjih i većih grsdova u ime Svih njib kažemo Vam, dia krv Vaše braće i đjece viče do vas sa zemljie«. List svršava potireanim applom za pomoć. Konferencija jevrejsldh učitelja u Poljskoj Stvorda je rezoluciju, koja pOred Općih reformmo-pedagoških zahtjeva srdržaje ove zahtjeve: Da se sav narodni uzgoj dade u ruke samih Židova, koji če da iznade osno-cnu školu u svome duhu; Ovako sflmo može da *se riješi pitanje uzgoja i u v prilog širokih židovskih masa i zemlje same; da Se u žjdo\-skoj školi oživi jevrejski jezik; da se osnuju učiteljski seminaari i stalni kurzovi za cme- koji već vrše učiteljski poziv, dai se osnuju biblioteke, jnuzeji i izdhje jevrejski peds-goški časopds. Konfereucija STednjcškolskih učitelja zahtjeva žddovsku šrednju školu sa 7 nazTeda s jevTejskim nasta\Tiim jezikom uz potpuno uvažavauje predaneta potrebnih z£J drža'vljane. Žalobna nedjelja u Danskoj. 4. jannara započćla je u Skandinaviji žaJObna nedjelja za židovske pogromske žrtve u Ukrajini. Za Kjbbenhagen odredjeno je, da cd nedjelje do petka ne smije biti nikaikih sveeanosti, pozorišnih predsitava. koncerata itd., ai kroz cijelu se nedjelju škupija za žrtve iiogroma. U ponedjeljak obustavljaju svi radnici rad, a fcrgovci imađu zzat\-oi>;ti dućane. U piodne velika protestna i žalobna skupštiiKi, a poslije podpe žatlobne slnžbe božje u sčnagogama. U veče drže židovska društva žalobne sjednice.

Haim Ostrovi i njegov sin. »Haa.rec» od 16. januara piše: Ospbito pOglavlje u povijesti ukrajinskib pogrcima, koje djeluje kao trak svijetla u mraku te nas pfodejećat pa junaštvo Makabejhca, jest opis junačkili djeta Hajima Ostrovoga i njegova 15-godišnjeg sina iz grHkla Golovanevsk. Hajim Ostiovi bio je priprosti Židov, revan cijohista te je uvijek rOdio za dobrobit opčine Golovanevsk. Kad se pogromski vail prolio preko okolice ove varOšice, on je sam otganizovao zaštitnu četu od Židcva, koja je bila dobro oboružana i opremljena, da zaštiti svoju židtovislku (iraću i seStre od pogromskih rulja. ov 3 je eeta učinila nevjerojatna djela. Pogromiste navaljivale su po nekoliko puta na varošicu, ali ih je četa Hajima Ostrovoga krvavo odbila i ‘epriječila im ulaz u nju. U tim bojevima izgubile su razbojničke čete Petljurine 300 mirtvih. Hajim Ostrovi postao je ne slamo junački bojovnik nego i vTean sthateg, te je zaposjeo cijelu okolicu od Golta do Balte. Ovako je očuvao nekoliko tucfeta gradova od uništenja. Utieaj Ostrovoga na ujegove čete djelovao je kaio očaranje; pod njegovim yOdstvom slabić je postao junakom, a tko se prije tuđio od židovetva, postao je žarkim narodnim boreem. I njegov se sin žrtvdvao. Polazid je u uajopasnije postave pogromista. da ib übađa. Desilo se tako jednom za odsustva čete Ostrovoga, da su ratzbojnici napali varoš Golovanevsk i za poila sata übili 150 Ijudi. Prije uq Se četa vratilai, ani su umakli. Ovaj se događaj kosnuo OetrOvoga i od toga dne bio, je klonuo i potišten. NjegovOm neopreznOsti uspjelo je dvanm ofioirima, da ga niapaimi i uslrijele. I sina mu übiše. Židovake i ruske novine dionijele sn, opsežne opiee djela go’lovanevskih junaka, a poznati pjeSnik A. Faierstein opjevao ih je u jednoj od svojih pcsljednjih pjesaana. Mr. Lanslng i pogromi. Delegacija članova židovskog kongresa u Americi i pognomskih pTotesifcnih komiteja u Newyorku, Chicagu, Philadelphiji, Bostonu i Baltimoru pTedala je vladi režolucijg prihvaćene na ogromnim mitingama koji su se održali 24. IX. u svim velikim gradovima Ujedinjenih Država, da protestuju protiv pogroma u južnoj Eusiji. G. L a n -* s i u g, sekrefcar za spoljašnje etvari, uvjeravao’je delegaoiju, da Amerika ne će priznati nijedne vlađe, k’oja je skrivila poigrome ili koja ne zaštieuje prava manjina. (»The Z. B.c) Iz Poljske. »Dos Judjisze Folk« donaša proglas židovskih pcslanikai u ppgledu nedjeljnog počinika, što ga je sejm zaMjučio, te poziva židovsko pučanstro, da hfal>ro ustraja u ptavednoj borbi. Kolaju vijesti u Viaa-šavi. da će se u pOvOdu ovog poziva optužiti židovski poslanici radi hazdhsživanja pučanstva na neposluh jirema zakonima i na oftpor protiv vlasti. U trgovačko i obrtničko, vijeće Ikod ministarstva trgovine u Varšavi pozvaini su samo zHetupniei kršćanskib trgovaca. Na. podnesaik kluba; žiđcvskjh poslanikia, koji traže, da se pOzovu i zastnpnici židovskog trgovačkog saveza, odgovordo je ministar, dia to nije mCguče zbog , ocmedjenog broja članova toga vijeća. U Lodzu je imenovan Židov, imenOm K o n pTedsjednikom okružnog suda, protiv čega su snci pirotestavali, a kad to eije pomoglo, zaprijetili su se šfcrajkcm. Iza nekoliko nedjeljia otpora odlučio je Kon, da

STRANA 6.

»Zlt)Q V« (HAJHUDI)

BROJ 6. i 7.