Жидов

U pripovijesti nije dakako ni iz daleka prikatzan faktični položaij, koji su Židovi u Sl<H’enskim zemljamfl u pnošlim vijekoviinia imali. Valja uvažiti. da eu uopće Židovi većinom sve do 12. vijeka u svim zemljama bivšeg rims'kog caretva bili podpuno jedns'kopravni gradjani, a tek zaključci latenainskog koncilla (1215.) donijeli su u tomc temeljite promjene. U Stajerskoj napose bio je pOložiaj Židova još dugo vfemenia vrlo povoljan; tu su kroz vijekove vrijedila privilegijia českog kralja Pxzemysl Otofcara/ 11.,' koji je bio ujednO vojvoda Austrije i Stajerske. Žid Ovi imaUi su velike općine u Mariboru. Ptuju, Radgoni sa posebnim sudovima, u kojima eu suci bili u jednakom brojn Židovi i kršćani, a predsjedao je posebmi Judenpichter. Kao i u susjednoj Kranjskoj, gdje je bila velika općina u Ljubljani, bavili su se raznim zanima 1 njima. ne siamo novčaretvOm 1 trgovinom već i zanatima i gospodaretvom. Zna se z3 Zidove u Celju, Brešcima, Slovenskoj Bdstrici i ix» raznim imainjima, a živjcli su u najvećoj slozi ne eamo s plemstvom i svećenstvom. već isa svojim sugrađanim 3 - Ip£k je 1496. u Štajerskiog, a 1515. u Kranjskoj nadošaio strašni ćas, kad je ogromna većina slovenskih Židova morala Ostaviti svOj ažlvioaj. Xek mialen dio priniio je kret i time ušouvao svoj imetak i pravo boravka u zemlji, pa iako su mniogi potaijice još i daIje vršili obrede židoveke vjere prema Klunu i Dimitzu imade jošte u XVII. vijeku tragova Židova u Knanjskoj konaeno su se ipalk Ovi. što su ostali u zemlji, sasvim pomiješali s katoličkim sloveuskim pučanstvom. U ’lijepoj knjizi »Die Judcoi in Steiearmark« piše E. Batumgarton 1903.: Selten nur leuchtet dem jiidischen Stamme die Sonne einef bessern Zeit; nur zu oft entluden sich iiber seinem Haupte schwere Gewitterwolken, die geine Existenz zerstorten, und doch sehen wir ihn aufrecht dastehen, den harten Schlagen eines bosen .Verhangnieees Trotz bietend. O samoj povijesti Židova u Sloveniji, 0 dolazku njihovu u tu zemlju, o njiihovu ži\ T otu i prilikama, o njihovu iseljenju ne eamo u pogranične općine željezne županije već i u Austriju i Cesku, u Primorje 1 Dalmaciju ta ime znamenite u br\’atskoj politici obitelji Morpurgo znači talijanski iz Miaribora, bit će govora drugi put.

Dr.

Lavosiav Šik.

Iz židovskog svijeta.

ProteSt bečkih Židova protiv pogroma u Ugarskoj. Bečki cijoniste eazvali su zia nedjelju, ttoie 11. aprila o. g. akupštiuu, da protestiraju protiv noeovjconog- pos/tupka sa Židovima u Madžarskoj, koijoj je pribivalo nekoliko tisuća osoha. Skupštinu otvorio je narodni žastupnik St ri c k er, koji ukratko protumaei svrtm skupštine, pa izrazuju neldu, da će jednodušni proevjed židovekog-a naroda ria cijelom svijetu dozvati u, pamet vliafetodršcima u Ugarskoj. da ne smiju griješiti dnevuo protiv duha čovjeoanotv.a. Nadrabin prof. dr. Cha je s veli, da sa ZiHdOvaljstvom kanstatira e su bečki Židovj pomogli u teškim. ćasovimia svojoj braći i da je i sad dužnoet, da svnatimo pažnju 'civilizovanoga svijeta na prilike u JJgarekoj. jer naša braća Ondje ne mogu

da protestirajiu. U Poljfckoj, UkTajini, Rulounj-skoj bilo je ipak mog'uće žrtvamia pogroma, da se poituže civilizovanome svijetn. U Ugarskoj ni najbnabriji ŽiđOv nema mogućnosti, da iznese pritužbe pfotiv neoovječjeg pastupka pred javnioat, jeT išoezme slijedećeg dlania bez tragia. Ne želimo, da uaškodimo UgaTskoj i ne pOistovjetujmo madžaTeki nairod e malom grupOm nasilnika.. Zemlja, koja leži sred Evrope, ima i sama interesa na toane, cia Ijudi, koji jo sad tinaniziraju, ne ostaju dtSje na viadi. Smjer, koji sad vlada, njSzivlje se hrr.šćansko-nacijonalnim. Stojimo na etanovištu eamoodređenja narodfl, pa aiko je mia'dnarod nazora. da je njogova vllida hrišćamsika i narodna, tio je njegovd etvar. Mi tražimo, da so Osiguraiju phava manjine, koja nije lirišćanska ui šovenska. Iqja zastupnika hrišćanstva, koji vrše Ijubav prema bhžnjemu; ima zastupnikia hrišćanstva, koji tai zastupnici inkvizicije i osvete. U svim ustavima izrečeno je, da je slobodno ispovijeđanje vjere, đok ne vrijeđa javmi ćudoredmoet. Hrišćanstvo, kako ga sastnpaju vlßstodTšci n Uganskoj, jest takovo, đa i>otkOpa javnu ćoidorednost, pa nam je upOzoriti na to svijet. Govomik zatim prikazuje pojedine slučajeve ])rogonstva, te ističe, da se i dxž-.'vIjani đrugih državia proganjaju. Na sve ovo šuti n© sam» madžlar&ko movinstvo, već i bečko liberalno novinstvo. Kad su zastupniku laimeričke židOveke pripomočne organizacije pripovijedali nedjela., kaja su pOčinjena, nije htio vjerovati.' jex je pašao u Budimpeštu, da i ondjc organimra pripomoćnu akciju. Vratio 6© sisisvim sikršen. jer je zbilja groznija od naših vijesti. Nijedan ČOvjek a najmanje Židov nije siguran za svoj život. Podsječa na mnOrstvo urednika Nepsaava. Istraga oduzeta je civilnim sudovima i predana vojnum. To su bili za onih 700 Židova, koji su nestali, ne oe se nijedan sud interesiraiti. A kulturne prilike? Poanato je, što se na univerzi dogOđa. Sramota je to za evjotsku kulturu,dEi trpi ovakovo stamje. Antanta treba dia šalje komisiju snaibdjevenu opeežnun pravima, koja ce činiti ugarsku vLadn odgOvornom za udes svlakoga Židova ili da izjavi danemože dalje prego varatj s vladom, kojatrpi ovakovu pXhvnu nesigurnost. Nije saino u inteTesu Židovai, već i Uganske, da nestaje sred Evrope leglo lopova. Dr. Sc h a 1 i t naglašuje, da mi ne tražimo milosti ni zaštite, već pPavednost. Židovetvo cijelogp Svijeta je izjavilo, da nema ništa zajedmičkag s boljševizmomi, pa ipak bande u Ugarskoj žele da opavdaju svoja klanja židovskim član Ovima sovjetske vlade. Ugarsko je židovstvo skršeno i zdvojno, te se ne može braniti protiv nasilja bijele garde. Ono nije naučilo, da iz veljke povijeeti našega naroda crpi hrabrOst i jakost, a mnOgo je tome doprinijela asimilaicijona poditika. Ugarska stoji danas izvam Ijudske kulture. Mi ćemo se pobrinuti, da EvTopa dozna istinu o Ugarskoj. Dr. Plaschkes želi, đa uzdrma savjest svijeta. i pruža ruku pomoči braći u Ugarskoj, za koju eemo mi voditi riječ pred forumom Evrope. Moramo to činiti u ime časti i budućnosti niašegia naroda. Poznajemo povijest židovskih progonetva. Mijemjao je hazlog, a oatalo je progonstvo.

Ima hlljatiu mOgućnosti, da ee ra&piruje mržnja protiv Židova. Sv€ki ŽidOv ima pravO. da ibude prema svome gospodarskom, duševnom i političkom uv'jerenjn onO, što želj, ćLok radom ne prestupa zakon. Progoustva u Ugatpkoj nisu interna ugarskia stveir. već je borba aa uništenjieni Židova, dio židovskog probleroa. Spag ia te sramote i poniženja može donijeti aajmo riješenje židovskog pitanja u nacijonalnom smislu. Zsiim oštriin rijeeimja osuđuje držanje novinßtvial, koje lažno izvješćuje o samoubijstvima, da taiko zavede javnost. Progoni prestat će istom kad ćemo imati svoj dom u PalestinL A dotle mioitarao ee složiti, da ugroženim dijolovinm nagega naroda stvouimto mogućnost opetanka. I2ia togfi prosivjeduje dr. Kieve u ime židovslkoga đaštva protiv varvarekog poetupka sp židovskim đacima, a zatim je primljena rezOlucljia, u kojoj se prosvjeduje pređ oijelim civilizovanim svijetom i ligom naroda protiv ovih nasilja. Civilizovanj evijet ne smije trpjeti, da ovo n'asitje postano eistem vladanja 1 . Ko ito mimo gleda postaje i sam krivoem. U ime na6e braće, boja sad ne mogu da govore, tražimo od Evrope, da ih spasi iz toga pakla. Interpelacija u engleskom parlament« o pogromima u UgarSkoj. U emgleskoj •/£*stupnićkoj kući stavljenj su upiti o pogromima Židova u Ugarekoj, koji su izvršeni u Kecskemetu i u Gy6ru, Harmswerth izjaKio jo u ime ministarstva, da će sa/tražiti izvješće od engleskog aastujpniba n Ugiairskoj, ako dOzna za izvor, od kojegia su interpolanti dobili svoje podatke o dogodajima u Ugarskoj. Iz Litavske, Izbori za litavsku konstjtuantu, Treća seeija židovskog narodnog vijeća n Litavskoj havila ee 'opšimo pitanjem ijbora za kaastituantu. Nakon sa&lušanja referenta dr. R o s e nbaum ai. dmai Finkelsteina i Ga rf unkela stvOreni su Ovi zakfljućci: Opći princip: ima) Se postaviti jeđua jedina žid. listina; izrefcuje se želja, da se stvori za izbore u konstituautu jedßln jedinstveni židovsko-narodni blok. Provedenje povjertava se vaad hapoelu narodmoga vijeća. Pitanje pripojemja žiđovske listine listinamfl nežiđovskih stranaka, nekia odlučuje vaad hapoel nakon taćne informacije o stajalištu pojedinih stenaka prama pitanjiu židovsiko- iDarodmih pravfl. Židovski zastupniei će u sejmu osnovati posebiuu židovsiku frakciju. oija će zaikaća da bude znstupanje žido\-skih interesa i židovskih narodnih pnava, kako su ustanovljena u pariškoj deklanaciji. Na zadnjoj sjednici vaad hapOela Složili 9u se cijoniste. ahdut, demokrati i obrtniei, koji su zaistupaini u narodnome vijeću, i zakljućiii, da će postaviti zajedničku listinu za izbore u konstituantu, Očekuj© ee, da će biti izaibrano 10—12 zastupnika. O raduzaponovnuizgradnje. Ekonomski odjel ministarstva za židovške stvari proveo je u zajednici s ©konomskim odjelom židovskoga narodnoga vijeća Ove radove: da se priprave opsežni plan Ovi e 3 rad pOnovno izgradnje provedena su a zadnje vrijeme cijeli niz istraživplnja o ekonomskom položaju Židovflf^ Svim opčinama poslane eu npitnic*a davetdosct je veo odgovorilo, 60 odgOvora već je obrađeno u formi tabela i diagrama, te na temelju iog materijgla rađen memorandum o općem gospodnf'

STRANA 4.

>Ž I Đ O V* (HAJHUDI)

BROJ 11.