Жидов

Cionistički ženski meeting. Beč. U Beču se /obdržaViala u nedjelju, 16. svibnja u velikoj dvorani »koncerthausa« ženska skupština, kako bi se židovskim ženama Beča razjasnilo znadem jo zaključaka mirovne konferencije o Palestini. Skupština je bila vrlo brojno posjećena. Pošto je gospodjal Dota K e m p-1 e I razložila koje se dužnosti nameću židovskoj ženi u ovoj važnoj fazi židovskog života, govorio je dri Šmarjahu Le w i n u oduljem govoru o »problemu ćijonizma«« koji jo jednak za žene kao i za muževe. Čiji turizam jc^— veli dr. Lewin primjena stanovitog nazora- o Svijetu na riješenje stanovitog problema, problema narodnosti. Narodnost ne postoji slamo po volji pojedinaca, narodnost nije označena vanjskim znacima. kao što su jezik, zemlja, država i slično. Ljudima nije prepušten izbor, kojoj narodnosti žele pripadati, nego je narodnost za njih povjesno pravo. Narodnosti su potrebne i ne će iščeznuti. Kozmopolitizam i intei-riScijonaliza/m su iluzije, kuje se bore protiv tendencija povijesti. Pače: boljševizam postaje narodnim. Narodnost je pravo Svalke grupe, da Se narodno proživi. Doklegod bude razlike između slabih i jakih narodnosti, bit će rata. Tek ojačam je slabih narodnosti stvorit će svijetu ono zdravo stanje, gdje će vladati pravi internacijo nalni odnošaji. Tomu vodi saimo jedan put; a za tim ide cijoiiiizam. Tako je zaključak konferencije rie samo priznanje našeg prava na Palestinu, već i mogućnost, da upotrijebimo Svoju volju, da u vlastitoj domovini stvaramo nove životne forme. Židovskoj je ženi dama tek sada prilika, da svojoj djeci nešto dade, a ona će je zacijelo izrabiti. Riječi dra. Lewina ostavile su dubok dojam i izazvale burno odobravanje. Iz/a njega apelira gdja. Anitta Mii 11 er na dobru vtolju židovskih žena, koje treba da zahvale našim vodama, što im se sad daje mogućnost novog života u najvišem smislu. Sve će žene morati S2|d birati. I one će se. ako izaberu novu Palestinu, odlučiti za Socijalnu jednakost i rad. Socijalno izjednačenje u jednoj slobodnoj zemlji i za jedan slobodni narod je Samo moguće radnom zajednicom. Pravednost i Ijubapc cijeloga na 1 roda je osvojila Palestinu; židovske žene će u Palestini naći ispunjenje. Izvodu govornice Su naišli na silno odobravanje. Riga. U Rigi bila je povodom priznanja židovskih prava, na Palestinu velika demonstracijona Svečanost, na kojoj su bila zastupana sva društva sa zastavama, sve ■društvene i političke organizacije židovstva u Rigi i ukupna židovska školska mladež. Na manifestacijama učestvovalo je 10.000 osoba. Letski ministar predsjednik pozdravio je svečanost i izjavio, da letski narod zna pravo da ocijeni ovu židovsku slavu, te izrazuje nadu, da će Židovi sfild, kad su dobili internacijonalno priznanje, m'oći još bolje da razviju svoju djelatnost u korist lefske države. I predsjednik letske konstituirate i upravitelj engleske misije pozdravili su židovsku manifestaciju srdačnim riječima. Johannesburg. Iz Johannesburga se javlja, da je ondje i u svim gradovima Južne Afrike na najsvečaniji nalčin proslavljeno priznanje židovskih prava na Palestinu. U Johannesburgu je medu ostalim priređena manifestacija djece. 2000 židovske djece s cijonskim zastavama marširalo je. praćeno od dekoriranih automoibila, u svećainoj povorci ulicama grada*. Ophod d.jece ostavio je na cijelo pučanstvo dubok dojam. New-York, U Newyorku bila je 10. pr. inj. velika demonstracija u slavn zaključaka od San Roma. Gotovo jedan milijun Židova učestvovalo je u ovoj grandioznoj povorci, koja je prošla kroz glavne ulice Newyorka. Na čelu povorke stupali su Svi newyorški legijonari, zatim židovska školska djeca, te građanstvo. Dojam te velebne manifestacije je neopisiv, ta amerikanske novine pišu, da Newyork nije još vidio ovakovu impozantnu demonstraciju.

Varšava. Na lag baomef slavilo je Židov, pučanstvo Varšave odluku mirovnog zbora o Palestini. Već u rajau zoru bili su mnogi balkoni i prozori židovskih stanova okićeni zastavama i sagovima. U židovskim školama protumačena je djeci važnost Ove , slave, a zatim prikazivale se kinematografske slike iz života palestinskih Židovai. i podne priređen je djeci Svečani objed. U 4 sdta poslije podne bili su svi židovski dućani zatvoreni u znak slave. Već u 1 sat poslije podne počele su dolaziti povorke na skupštine, koje su na 30 mjesta održane. Na svim skupštinama) primljena je jednoglasno rezolucija, u kojoj se izriče hvala antanti. osobito Engleskoj, na priznanju Palestine kao židovske narodne domaje. Ujedno se traži oslobođenje Jabotinskoga i osuđenih drugova, kojima se iz•razuje hvala aa junačko držanje. Na 'skupštinama skupljene su velike svote za geuLafond; mnogi su dali dragocjenosti. Pojedinci dali Su po 100.000 maraka«. Glavna skupština bila je u 4 sata poslije podne u »Bristolu«. Dvorana bila je dupkom puna. Mnogi pletili su 1000 do 2000 mat raka za ulaznice u korist geulafonda. Na hiljade osdha nije moglo dobiti mjesta. Engleski i talijanski poslanik poslali su zastupnike, poljsko ministarstvo spoljašnjih djela zastupao je-grof Valoveki i jedrili drugi viši činovnik.

Iz židovskog svijeta.

Saziv židovske svjetske konferencije za pripomoć-. Iz Pariza javljaju, da je židovska delegacija na zadnjoj svojoj sjednici zaključila, da sazove opću židovsku svjetsku konferenciju za pripomoć za 27. jula u Toplicama (Cesko-SLovačka). Mi «!mo već više puta u našem listu pisali o radu Židov, delegacije u Parizu, te glede saziva konferencije za pripomoć. Odmah iza svršetka rata shvatili su repfesentć'tnti cijonističke organizacije, da židovski narod, koji je više od i jednoga naroda pio od strahota rata. mora etaviti svoje zahtjeve zn priznanje narodnih prava, a isto ®u tako spoznali, da se mora riješiti pitanje obnove gospodarskih pozicija Židova na evropskom istoku. Židovske mase u istočnim zemljama su na ruhu propasti. Bat i pogromi protjerali su hiljade iz svojih obitavališta, potka pali gospodarstvo i ljude, koji su donde imali svoje egzistencije. natjerali da zatraže milostinju. Znamo kolike au žrtve doprinjeli Židovi pojedinih zemalja, naročito Židovi Amerike. No sav taj dosadanji rad, koji je udovoljio tek potrebama oa&a_ bio hi jalov, ako ne će velike židovske organizacije stvoriti program za riješenje zadaća budućnosti. Židovska svjetska konferencija za pripomoć morat će se baviti temeljito pitanjem obnove gospodarskih pozicija Židova i izraditi opsežan plan, .koji će udovoljiti svim potrebama. Ne radi se o miloda-/ rima, već o pripravi sredstava za produktivni rad. koji će urediti s\-a ektuelna pitanja. Motamo to uraditi i obzirom na Palestinu, jer samo fizički i materijalno snažno židovstvo biti će u ststaju da izgradi židovsku narodnu domaju d da osigura njezin opstanak. Konferencija araerikan s klh Židova. U New-Yorku sastali su se koncem prošlog mjeseca delegati najjačih židovskih organizacija, koji zastupaju 2 milijuna Židova, da vijećaju o pitanjima, koja će Se raspravljati rta budućem židovsko - amerikanskom kongresu. Predsjednikom izabrao! je Josef Barondcss, koji je opširno izvjesilo o radu komiteja židovskih delegacija u Parizu. B. Zuckermann kritizirao je dosadašnji rad i traži odlučnije djelovanje, te da ži dOvsk o-amerikanski kongre 8 ostaje u permanenciji. B u b 1 i c k upozorio je na poteškoće permanentnoga kongresa. Rottenberg u oduljem govoru Kfelaže rezultate, koji su postignuti, te nagldšuje, da će sva ta prava ostati samo na papiru. jer se vlade ne drže preuzetih obvezaKongres je stoga nužda, jer ©e moći u ime

uplivnog amerikanskog židovstva tražit; ostvarenje prava manjine. Nakon odulje debate izjavljuje Hartmnnn, da u ime jednog milijuna Židova izražava želju, e bi se židoveko-amerikonski kongres proglasio u permamenciji. Iza toga prihvaćena je jednoglasno rezolucija u tom smislu. U rezoluciji se nadalje traži, da kongres učestvuje u radu akcije za pripomoć i da ša/lje svoje delegate na Svjetsku konferenciju za pripomoć. Rad židovske delegacije u Parizu ima Se poduprijeti. Palestinskim Židovima izražava se simpatija i ujedno se prosvjeduje protiv pogroma. u Palestini. Palestina se ne smije komadati, a emigracija u Palestinu ima se čim prije dozvoliti. Ima se stvoriti fond od 100.000 dolara za rad židovskoga kongresa. Konferencija židovskih delegacija ima tako dugo voditi sve radove. dok ne će biti osiguran permanentni židovski kongres. Iz Madž a rske. Dne 14. maja bilo je Opet u Budimpešti izgreda protiv Židova, kod kojih je mnogo Židova teško ranjeno, od kojih su 3 podlegli zadobivenim ranama. Madžarski listovi tajili su vijesti o zadnjim događajima. Sad nastoji vladin dopisni ured, da ove napadaje prikaže kao djelo radifcalaoa, koji su pobjegli u Beč. Magyar Ujsag« javlja da je kod ovih izgreda učestvovala i brahijcUma sila, što se vidi iz činjenice- da kod 9 teško tanje' nih sedmorici potiču ozlijede od sabalja. Žandarmerija nije priskočila, u pomoć napadnutima, već je ' potpomagala časnike brahijalnih formacija i »Madžare«, koji se bude«. Istom policiji je usnjelo da rastjera razbijače, koji su provalili u kina i kavčtne. Nekoliko je osoba uapšeno, koji se legitimiraše s članskom kartom saveza »Madžara koji se bude«, te 'Su odmah pušteni na slobodu. U provinciji priređeni su mClli pogromi pod Izlikom »skupština lige za teritorijalni integritet.« U Kiskorosu sazvao je poznati übojica iz Keoskemeta, natporučnik Ivan H e j a s, skupštine na trgu i izjavio, da se ne će nikome ništa dogoditi, ako übije i orobi Židova. Na to je Svjetina navalila na Židove i opljačkala sve dućane i židovske stanove.. II Kiekunhalas u isprebijen je trgovac Alekeander Schwartz sa štapovima od gumi je, a onda već polumrtav otjemn kući. Sjutradan našli sn ga mrtva na obližnjoj livadi. Ista sudba prijetila je odvjetniku P r g eru, kome je uspjelo da se bijegom spasi. Zato su bratu njegovom željeznim štapovima isprebili rebra, a onda aaj zabavu natporučnika T a 9 sy-a s nesretnikom proveli »pokusno vješan je«. Intervencija kod engleske vlade progona Židova u Madžarskoj. Židovski dopisni ured u Londonu javlja: Dne 22, maja bila je sjednica Joint Foreign Comna kojoj se izvjestilo o intervenciji radi progona Židova u Magjarskoj. Joint Foneign Gommitte upravio je list ministarstvu epoljr;šnjih djiela, koji je dao tečne informacije o übijstvima izvršenih u Madžarskoj te opširan izvještaj o organiziranim progonima. U pismu bile su opisano sve potankosti o nasiljima učinjenima u jednoj županiji,’ te navedena 124 umorstva. U listu moli se foreign Office, da intervenira za Židove, kojima prijete masekri. Britski komiaar imao bi da provede o navedenim masakrima tačnu istragu, da se mogu kazniti krivci. Vlada odgovorila je, da je prepis pisma Joint Foreign Committea poslala high-kominissioneru u Budimpeštu. Dr. Daiehes izvjestio je o ozbiljnom položaju Židova u* Madžarskoj i o isključenju židovskih slušača budimpeštanske univerze. Odstup turskog velikog rabina. Veliki rabin Turske Hajim Nahum predao je prije kratkog vremena svoju demisiju. Razlog je demisiji konflikt između velikog rabina d turške vlade, koja je »stranim« Židovima oduzela pravo, da sudjeluju u izborima za židovsku narodnu skupštinu. Veliki rabin upravio je vladi memorandum, u kom® naglašuje, da svi Židovi u Carigradu imaju dobiti izborno pravo, jer svi doprinašaju

4

4IĐOT« ID&JHOZ)!}

BROJ 15.