Жидов

jot nije tako pametan, kao i mi. Zamislite, da dodjem nekom svOm znancu, koji imia veliku tvornicu, te mu Se ponudim za upravitelja tvornice i kažem mu, j)3 ću dobro tvornicu voditi, jer sam i sam imao tvornicu. A on me pita: >A što je s tvojom tvornicom i« »Svoju sam tvornicu rdjavo vodio.« Mislite li, da će me on uzeti za upravitelja svoje tvornice? Dolazimo dragim narodima i kažemo: »Vaša kultura nam je sveta«. Da, ali svetost počiva da tradiciji i ako si dobar čuvar kulture, gdje je ta Tvoja kultura}? Čudite li se, k'-d se pred tim ljudima zatvaraju vrata? Ali kad budemo došli kao židovski narod s vlastistitom notom jer draž života sastoji u raznolikosti od drugih —i i reći: Hoćemo biti dobri prijatelji. Onda će nas susretati s poštovanjem i Samo na ovoj uzajamnosti može da se u svijetu stvori razumijevanje i sporazum. Rezultat konflikta izmedju rođene prošlosti i budućnosti jest teza onih, to se odvraćaju od budućnosti i žele, da samo umru u Palestini. Ta je teza stvorila balotu, pokret, koji je, što Se tiče budućnosti, tvrdio pouzdavajući se u Boga: > Maši jah će već doći.« Ali u jednome se rekoše oni odlikujemo: nosimo u sebi prošlost. Koliko li je poezije u njoj! Stari su Židovi rekli: »Ne ćemo graditi kolonije u Erec Isnaelu. ali hoćemo da kopatmo tamo svoje grobove«. Geto je razoren i mi živimo u velikom svijetu. Ne možemo živjeti bez žive budućnosti. Prošlost i budućnost moraju se opet sastati. Ne ćemo prodati svoje prošlosti, nosimo je u sebi. Ali ni bez budućnosti ne možemo živjeti. Tudju budućnost ne možemo imati, i tako je nastala sinteza: Cijionistička ideja. I tad je počela Seoba u Palestinu. UspOredjujem ,40 godina palestinskoga rada sa 40 godina prvoga putovanja u pustinji. Žao mi je da moram ustanoviti, da mi Židovi mitoje. znamo o junačkom radu svojih pijonira, koji su utrli put, no inteligencija drugih naroda. Prije nekoliko dana razgovarao sam se preko jednog sata s predsjednikom Vaše republike. On zna što se u Palestini sve uradilo. Židovi znadu vrlo malo o tome. Za vrijeme zadnji ii 40 godina imigriralo je 3 i pol milijuna Židova u Ameriku, a samo 80.000 u Palestinu, pa kako da -se svijet bavi s tom malom šačicom u Palestini, a ne sa ona tri i pol milijuna u Americi ? To je sn£(ga dodira naroda aa zemljfom. To je shvatio svijet. četrdeset godina radili su židovski pijoniri u PalestinK Bez njih i bez organizacije na političkoj podlozi ne bismo svoga cilja postigli. Njima i velikim nečim vodjama, prije svega najvećemu, Teodora Herzlu, mora da smo zahvalni. Oni su nas vodili do uspjeha u Sam Remn. A vodje mogli su to postići samo zato, jer su imali iza sebe narod i u tom leži tajna vodstva. 0 Mojsiji veli Talmud, da, kad bi Mojsije ležao u jednoj zdjelici vage, a ssv Izrael u drugoj, održao bi ravnotežu. Jer Židovi dali su mu svoju težinu, a on ju je primio od njih. Samo ako narod daje svoju težinu organizaciji, mogu je vodje voditi k uspjehu. Kako se prije 40 godina govorilo i bako se danas govori o nama! LOuis Brandeis mi je pripovijedao, da je došao u cijoniz£m usljed jezične borbe u Palestini. Vidiio je, da se Židovi znadu boriti ne samo za banku, već i za jezik. Ne može se opisati sve pojedinosti. Hoću da pričam samo jednu epizodu. Kolonija Hedena nastala je ud nočvarnom tlu, gdje nije sanjo vit" dala malarija, već i dna groznica; osnovana je na groblju. Nema sigurno dražesti doći u mjesto, gdje se prvi minjan nosi na groblje. Ali bez tog prvog minjana ne može nastati kultura. Bila je tu jedna majka sa osmero djece, od kojih je već sedmero umrlo od crne groznice. Barun Rotbschild htio jn je preseliti s njezinim jedinim preostalim djetetom na drugo mjesto. No ona je odvratila: »Ovdje je moje groblje i ovdje koću da živim!« Ona i danas živi u Hederi ®a svojim sinom. Tako nastaje kultura.

Čemu smo se nadali da ćemo postići, postigli smo. Sinteza je pobijedila. Put naim je naznačen. Sto se moglo da nam se dade, dalo nam se. Hoćemo da budemo prijatelji cijeloga svijeta. Trudit ćemo se, da shvatimo Sve narode. Tražimo kolektivnu jednakopi-avnost. Neka i oni nas razumiju i* shvate. Želimo jednakopravnost medju narodima. Mi im ne izričemo hvalu, jer što su nam dali. morali su nam dati. Nužda, cr« •nam dadu Palestinu- mnogo je dublje usidrena u skrovitom smislu povijesti, no što so može razumom dokučiti. Gradit ćemo i radit ćemo! Naša hvala sastojat će u našem radu. Svpjim rukama, svojim radom izgradit ćemo iznova zemlju. Morat ćemo provesti promjenu zvanja; i 'kirid Vag pozovu. dia dadete svoju mladež, tad ne krzmajte! A moj je nalog, da Vam to javim.* Vladin izvjestitelj Štefa u e k. živo pozdravljen, izjavio je ovo: Nailoženo mi je po opunomoćenom gospodinu ministru, da Vam čestitam i da Vam zaželim svako dobro za budućnost u pogledu svega onoga, što želite da nadjete u cijonističkom pokretu. Želim Vam. da u Vašoj novoj domaji nadjete koliko je moguće dobra i mnogo Sreće. Ma da nijeeam Židov, imao sam prilike na bečkoj univeTzi. kalo studena!, upoznati se s najboljim čovjekom, kojega ste posjedovali, s dnom. Teodorom Herzlom i ono što mi je on u ono doba. pred mnogo godina pričao o zbiljski etski razvitoj židovskoj nSeiji. to ću sačuvati u svome srcu do Svoje smrti. Vidio sam, kolikim je neprijateljstvima židovski nClrod izložen sa svih strana. Znadem, da židovski narod posjeduje velike muževe ida je njegovo djelovanje veliko bilo, što nm ma rado priznajemo i što ćcmd mu i u buduće priznavati. Ali Vi i sami morate priznati, da svi nijesu andjeli; i medju Vamia ima škodljivaica, pa ako ih oštrije pograbimo, to molim, da to ne shvaćate kao jedan a)kt uperen protiv židovske narodnosti. Slovaci nisu antisemite i ako se dešavaju trvenja, ne dog'djaju se iz mržnje. već - usljed nesporazumima. Cijonizam kao takav uživa u nas velikih simpatija-. Ne zato, jer Vag hoćemo izagnati, nadajući se time socijalnom popravku, već aato, jer smo jedna mlada narodnost, koja je tek nettmi oslobođjen®, i koja će vrlo rado vidjeti, da i Vi budete tako sretni kao mi netom oslohodjeni, da i Vi imadete da dobijete svoje stalno tlo. čime će se omogućiti skladno zajedničko živovanje. Kad Vi sami budete imali svoje stalno/ tlo, razumjet ćete nas. Jer da uzmogneš razumjeti jedan narod, koji ima Svoju zemlju, treba da je i sam imaš. Ako i ne podu.svi u Palestinu jer Palestina ne može da skupi sve,-ta svi ine će da podju van —no ako Palestina postane židovskom zemljom, djelovat ce to blagotvorno nia židovstvo- koje će ovdje ostati. Po mome mnijenju postat će onda Židovi jednakopravnima, najpače duševno u sebi, nastat će duševna ravnopravnost. U toj ravnopravnosti vidim budućnost židovskoga naroda Dr. Berthold Tomašov, pročelnik eijonističke organizacije u Slovačkoj, zahvalio je vladinom izvjestitelju Štefameku u slovačkom jeziku, nakon toga u jevTejekom jeziku dru. Lewinu. Za tim je predložio na prihvat Ovu rezoluciju: Skupština zahvaljuje u tom histcričkom času, u kome je Erec-Israel vraćen židovskom narodu kao javnopravno domaja nakon 2000 godina punim srcem cdjonističkom vodstvu, prije svega gospodinu Haimu Weizmannu. Nahumu Sokolovu i dru Šmarji Lewinu na njihovu požrtvovnome i odanome rildu, koji je okrunjen tolikim aaraašnim Ona zahvaljuje nadalje svim na mirovnoj konferenciji zastupanim velevlastima, najpače Velikoj Britaniji na njihovu zaključku, vOdjenom istinskim pravdoljubljem. Ona stavlja mjerodavnim faktorima na srce želju. da Se vrata zemlje od sada otvore velikom useljenju, da uzmogne započeti produktivno safedauje Palestine.

Ona izrazu je svoje udivljenje nad doista herojskim držanjem židovstva Palestine prigodom napadaja Arapa i protestira najoštrije protiv izgreda« navlastito protiv zadnjih demonstracija u Jeruzalimu, kod kojih su mnogi Židovi ihili usmrćeni d ranjeni. Židov, je narod ispunjen najboljom voljom, da s arapskim pučanstvom živi u miru i potpunoj jcdnakopravnOsti i uzeo je y£i zadovoljstvom do znanja, da su posljednje demonstracijo proizašle siamo od jedne grupe šovinista, i da nisu bile odobravane od ukupnog pučanstva arapskoga. Mi činimo lokalne oblasti odgovornima za život i posjed palestinskih Židova i izrazujemo pouzdanu nadu, da će sada nakon podjeljenja mandata u duhu zaključka mirovne konferencije podupirati po mogućnosti osnutak jedne nacijonalne domaje za židovski narod u Palestini svi faktori, koji dolaze u obzir u zemlji i izvcn nje. Nakon jednoglasnog prihvata te rezolucije zaključio je naidrabin dr. Klein u je vrejekom jeziku znamenitu skupštinu. Brantingova čestitka Savezu c ijonista u Švedskoj. Stockholm U Stockh'olmu je 11. maja održana velika demonstracijom skupština švedskih cijonista. Tim povodom upravio je švedski ministar predsjednik, poznat] internacijonalni socijalista Hjalmair Brant i n g m predsjedništvo Saveza cijonista n Švedskoj slijedeće pismo: Štokholm, 9. maja 1920. Državni ministar

Svenska Zionistforeningen, Štokhlom. Štokholm.

Kako sam već saopćio Vašim izaslatnlfciraa za njihovog Ijubezmog posjeta, nijesam u položaju da osobno pribivam Vašoj svečanoj skupštini od 11. o. mj. Mila mi je ali dužnost, da odašaljem skupštini izraz mojih najboljih čestitaka ma velik om i. kako se smijemo nEklati, odlučnom uspjehu, što ■su ga postigla Vaša nastojanja odlukom u San Remu u pogledu ponovnog osnutka židovske države u Pailestini, isprva pod engleskim protektoratom. Bude li ovia odluka provedena u duhu narodnog osllobodjenja i narodne koncentracije, kojffl je, koliko ja znam, svagda odlikovala Vaš pokret. tada će ona biti ishodištem za novi i plodonosni razvitak u istoriji Vaše visoko nadarene rase. Udio, šito su g& žićlovski gradjani do sada u ratnim zemljama imali na napretku opće civilizacije, nastavit će se ko do sada. ali jedan dio poteškoća, koje su u stanovitim krajevima svijeta maštale po tomu, što u okviru ondje nastanjenih drugih naroda živi nerazmjerno mnogobrojno židovsko pučanstvo, za stalno će se moći lakše da svlada i nestat će. kad bude. s nova podignuta židovska narodna država prirodnim centrom za očuvanje židovskih interesa u cijelome svijetu. Vj dakle zaliska imate povod da e-lda priredite svečanu skupštinu, a ja Vas molim. budite uvjereni, da će Vas za Vaišu poštenu stvar simpatije, kojirnd sEim prije više no jedamput za vrijeme progona u svijetu dao izražaja, i sada dalje pratiti, gdje Se smijemo nadati, da je najteže po Vaš narod minulo. Osobito se radujem, da mogu svojim čestitkama dati izražaja i kao švedski gradjanin i kao internacijtonalni socijalista. Naša zemlja spada medju one. u kojima je najranije priznata jednabopmvnost grtadjana židovske narodnosti i gdje ni jesu antisemitske stmje i huškarska agitacija ma nElčim. kako je na sramotu dotičnih zemalja drugdje nikada našle spomena vrijednog odziva, i internacifcmalni je socijalizam Svojim opetovanim 'istupom ne samo proti besramnim progonima Židova u stanovitim zemljama, nego i za program cijenim«. da stvori slobodnu narodnu židovsku državu, svoje stajalište pitama Vašim nastojanjima precizno objasnio. Primite izraz mog odličnog poštovanja

Hj. Bfanting.

BROJ 15.

»židov« rmjHUDiv

3