Жидов

ŽIDOV

PUWVZIDOUSTVM

Odjek velikoga momenta.

HERBERT SAMUEL GENERALNI GUVERNER. LONDON, 11. maja. (Brzojav »Jewish Cotresp. Bar.) Vlada imenovati će HeTberta Samnela za generalnog guvernera (high commlssioner) Palestine. Službeno saopćenje u s ljedit će koncem ovog tjedna.

U isto doba. kad je židovski narod posvuda na svijetu u neopisivom zanosu slavio Ostvarenje cijonskog sna, u dubokom se spominjanju sjeća, da bi Teodor Herzl sad baš navršio šezdesetu godinu, da je ostao na životu. U časovima najveće sretno uzbuđenositi nad ietorrjskom veličinom momenta oni, kojima je Herzl značio dično doživljavanje preporodne energije, boja proizvire iz čovjeka, štono je bio vođa, kakav se u tisuće godina jedamput javlja, spominju se njegovih riječi, kojih značenje nije oslabilo, ma da su postale Općim cionističkim krilaticama: »Nije to sanja, samo ako budete htjeli.* »Zastava je sve; njome se vodi narod kuda se hoće. 63 i u obećanu zemlju.« Nije više sanja. Židovstvo, koje je razvitak cijonske misli motrilo iz prikrajka, sumnjajući i pobijajući je: to isto židovstvo diljem cijeloga svijeta očituje činima, koji sn posljedak zanosa, da hoće» i da je oduvijek htjelo. Ne mi, ne mii cijoniste ofl prvoga dana, ne mi. koji smo se pridružili cijonskoj misdi, dok još nije dozrela u čin: već safv židovski narod, svi njegovi slojevi po jednome velikome momentu otvore iskousku dubinu svoje duše i doživjewno čudo, čudesnije od zaključka u San Remu, da se sav narod, ne samo patnici naroda, već i siti i zadovoljni naroda, nađoše zajedno u pozdravu Cij-miA Riječi engleskoga prvoga n 'u str a \V„,zmannu: »Podigli ste eve. do Vas stoji, da sve dobro uradite«, postaleo-u sjroznaja židovske cjeline još prije no što su izrečene. Židovstvo 86 sprema kao nikad, da bude dostojno 02,83 ! Čitamo o manifestacijama, koje pokazuju, da se bujica elementarnog oduševenja razlila preko svib korita bojažljivo6ti i opreza i da je svijet morao steći uvjer &nje o jednovitosti naše rase, koja se očitovala u onome, što je u čovjeku najjlače, u emocijskopie njegovu životu. U tradicionalnim asimilatomim centrima kao što i c ‘ Beč i Berlin židovski svijet gTne u sil-

nim gomilama u skupštine i obilazi u dugim povorkama ulice, da čuje riječi mesijanske objave. Muževi, odlični doduše, ali do ovog čafea samo filantropska vezani s narodom, daju goleme svote za obnovu Palestine. U sinagogama dižu se psaflamske zahvalnice Bogu Izraelovu, a narod i u zemljama progona zaboralvlja ih časom aanašajući se u zbiljnost svečanosnog doživljavanja dana, na prafeu kojih oči gledaju buduću zbilju čina, rođenih iz htijenja otaca, djedova i pradjedova. Čini se, da je dvije tisuće godina obuzdlavanja i sapinj-2(nja služilo samo tome, da čežnje i sanje sazriju i da se preobrate u energije, koje će u nekoliko godina izgraditi, što su vijekovi rušili n dušama i u spoljašnjem životu. Vjeruješ, da je ispod ruševina, na gami lažnih i porazbacanih, drijemPLa obnovna jedna sila, koja će ruševinu sabrati i saadati, antiknu ruševinu u novu živu tvorevinu naroda, koji hoće da budne sam Svojim graditeljem. Tu daju jedni zadnje, što imaju; Ondje polažu svoje zlato i dragOcijenosti; ne govori se razborito o financijsko-političkim projektima; ne o narodnome zajmu: narod daje i ne računa. Račun njegov, to je ideja, to je doživljaj jedne nastajne veličine, prema kojoj taj narod načundžija, kako ga zovu, zna, da je sve sitnio i ništavo, što se prije zvalo žrtvom i dokazom požrtvovnosti. Nikoja cifra ne će više nama da imponuje. Gledamo unetpred za 20 do 30 godina i vidimo, što će da stvori probuđeni genij na židovskome tlu. Hoćemo, da to sjaji u daljinu. Neka bi dćm židovskoga (naroda, malen opsegom, bio velik po čistome čovještvu, po civilizaciji i kulturi, koja če kao veličanstven svod nadsvođivati most između dva svijeta, između Orijenta i okcidenta. Palestina dobiva Židova za guvernera, čovjeka, za koga briteka vlada zna, da je sklon plamovima, koji su sazreli po cijonškoj misli. Dokida se vojnička uprava Palestine i uvađa civilna. Nad JeruzalimOna lepršat će židovska zastava. Činjenice kroče brzim korakom. Britska vladla i sav engleski narod pokazuju, da žele iskupiti svoje obećanje. Dok su kukavni pfeostaci izdajnika ideala svojega plemenia nastojali u zadnji čas osujetiti, da u%govor s Turskom uniđe Balfourova deklaracija, dotle je engleski narod u svojoj cjelini želio od svoje vlade, da iskupi svojla svečana obećanja. Civilizovaini svijet nije se dao smesti od

nekoliko tužnih figura. koje su natemogle herojstvo sopstvenog obeščašćeuja. I kad nam kažu, da britska vlada ido za svojim ciljevima, kad nam dalje domaju, nama je to pravo, jer znam/o, da nam domaja nije dar milosti, već otkup jednoga duga i vjera u stvaralački genij židovskoga naroda. U nj vjeruju jednako britski državnici kao i brjtski episkopi, jednako članovi kuće lordova, kao i predstavnici radničke klase, jednako britski oficiri kao i britski spisatelji i pacifiste. Pa i mi. Prije svega mi. Nije uspjelo i ne oe uspjeti i ne smije da uspije slomiti rtažu vjera! Tamo na tlu, koje je bilo svojina božija, j profani je rad bio posvećen. Posvećen vječnim idealima židovskim i čovječkim. Za njih pogibslše šomrim, pogibe Trumpeldor. Zbog njih prima Jabotinski naplatu tamnicom, nakon sto se sa svojom židovskom legijom borio uz saveznike radi svoga naroda i svoje zemlje. Za njih se evo odriču studija, trgovine, ljubavne sreće i kulturnog luksusa naši halucim i halucot i nikoja im sreća me može biti veća od priprave za pijonirstvo u zemlji otaca i ništa ljepše od tvrdih žuljeva na nekad mekim rukama. Ti, djevojko židovska, štono si družica među drugovima s jeditim ljubavnim plamom prema cilju svoje čežnje u zemlji sad pustoj i žednoj ljubavi, gdjeno ne ćeš ti možda, već potomčad tvoja doživljavati pjesmu nad pjesmama žarke ljubavi; ti, mladiću židovski, koji u suton puštaš iz ruku plug, pa klonuo do umora liježeš poleđice na travu, pogled ti uprt u zvijezde, štono (titraju nia tamnoj kadifj noći, a duša pjeva u čistoj svetoj sreći pred osjećanja velikih žrtava za budućnost svoga koljena: vi pijoniri čina čekate nja čine svoga naroda u galu/tu, koji če biti dostojni vašeg zaloga za budućnost naroda zaloga cijelog vašeg života. Pa dok veličina vaše predanosti ne poznaje pojma žrtve, već vam je svu ka odreka dojaikošnjifa navika jedna dobit, svaka muka dan na dan novo izbavljanje iz muke galutske nedostojnosti, dotle mi, dosad umorni, imajmo pravo da vjerujemo u jedno čudo obnove židovskoga čovjeka, po kome ćemo dočekati čudo obnove židovske grude. Od sanja bivale su riječi, od riječi čini. I ti čini bit oe ljepši od svake vizije. Za to nam jamči više od svih zaključaka mladost, bezuvjetnost, elementarni zanos, koji ozvanja židovskom mahalom. a. 1.

GOD. IV*

IPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. .. ~ RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. •••- •«••••••••••••••

20. maja 1920. 2AGPEB 3. »Ivana 5680.

PRETPLATA i GODIŠNJE K 60—, POLUOOD. K 30-—, ČETVRTOG K 15*—POJEDINI 8R.2 K.—• IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.«—--

BROJ 14.