Жидов

»Izvještaj Sir Stuairiia Sanmela) o njegovoj misiji. u Poljskoj ispitan je što ee tiče činjenica i prijedloga glede klauzula o zaštiti manjina u mirovnom ugovoru, koji je sklopljen između adijraca i Poljske. Stvar je Saveza naroda, koji treba da nadzire točnu provedbu svih odredaba. dia mu Se stave do znanja navedene povrede, kao nadležnom mjestu. No vl'adla Njeg. Veličanstva namjerava, u skladu sa odredbama predviđenim u mirovnom odgovoru, da svom zastupniku u vijeću Saveza naroda naloži, da izvještaj Sir Samud/a Stuarta Vijeću Saveza narodP u najskorije vrijeme predloži. (Iz ove, po nama već ukratko priopćene vijesti, proizlazi, dfl je Savez naroda preuzeo zaštitu narodnih i vjerskih manjina. Valja se pobrinuti, da madžarske übojice Židova i bečki i berlinski huškari budu stavljeni pred najviši sud. Ured.) Intervencija lige za čovječja prava a korist Židova. Mnogi istočni Ži'•dovi borave sad prolazno u Parizu, na -putu svojim rođacima u Ameriku, Englesku ili u Palestinu, dok jedgm neznatan dio želi sebi naići radne mogućnosti u Pranceskoj. Ovi gonjeni Židovi, koji su jedva umakli pogromima, mislili su. da oe u republikanskoj Pracuskoj baćd utočišta. Međutim su francuske vlasti izdale naredbe za izgon, pa je već nekoliko tisuća Zidova moralo ostaviti zemlju. Židovske organizacije u Parizu osnovale su za ove nesretnike azile radionice, bolnice i zavod za posredovanje. Ove or. giamizaoije zamolile su vladu, da bi sastirala izgone. Liga za čovječja prava također je intervenirala za ove Židove i u svojoj molbi traži, da demokratska i humana FTanceSka svojim postupkom ne izbriše časnu ulogu u uspomeni potlačenoga i nesretnoga naroda. Amerikansko-židovski kongres. Na konferenciji židovskih organizacija cijele zemlje, na kojoj je učestvovalo preko 100 delegata, koji zastupaju preko 2 000.000 Židova, zaključeno je. da se židovski kongres ima sazvati za 6. juna u Pilađelfiji, te da kongres ostaje u pemnanenciji. Djelovanje Jo*nt Distribution Committee. Nedavno bila je plenarna skupština podružnice Jointa u Bečn, kojoj je pribivao i generalni direktor amerikanske pomoćne akcije g. dr. J. Goldmann. Iz izvještaja valdimo slijedeće: Opskrba siromašnog pučanstva znatno je proširena obzirom na to, da država daje vrlo malo životnih sredstava. a najvažnije stvari mogu se dobiti tek uz vrlo visoke cijene. Jodni dijelio je meso, i mlijeko i to 5.617 obitelji a 19615 glava dobilo je bezplatno, a 2.863 obitelji s 13.098 glava uz plaitež meso i druge stvari. 3.700 obitelji dobivaju dnevno kondenzirano mlijeko, a 1.910 djece dobivaju dnevno četvrt litre mlijeka. Joint mora i postojeće dobrotvorne institucije znattno podupirati, jer im prijeti propast uslijed nestašice materijalnih sredstava. Pedeseti rodjendan Henryka Glicensteina. Dne 6. maja slavio je znameniti židovski kipa* llenryk Glicenstein pedeseti svoj rodjendan. Rodio se u Turekn. a poslije je živio u Lodzu u kući obitelji HirszenbeTg, gdje je poznati židovski slikar Samuel Hirezenberg jako 'djelovao na njegovu daljnju izobrazbu i ‘omogućio mu preseljenje u Miinchen, gdje

je Glicenstein postao učenikom prof. Riimanna. Glicenstein dobio je mnoga odlikovanja, medju inima zHatnu medalju medjunarođne svjetske izložbe u Parizu god. 1900 za svoju grupu »KflSn i Abel« i zlatnu medalju iz Munchena. Glicenstein stvorio je niz djela židovskog sujeta tako »Bar Kohbu« i »Mesiju*. Iz židovskih katakomba. Iz oetaivine Njkole Miillera profesora za starokršćansku umjetnost na berlinskom sveučilištu, izdaj« sada njegov učenik, grčki istraživćFlac Dr. Nikos A. Bees, rezultate MiillerOvih iskopavfitaja židovskih katakomba na Monteverdu u Rimu. Ova/ katakomba je najstarije dosad na zapadu poznato židovsko groblje i ima za povijest rimskih Židova još veće značenje, nego kršćanske katakombe za povijest kršćanstva grada Rima, o kojemu ima i drugih vrela. Njihovi napisu i spomenici potječu iz prvog do četvrtog vijeka p. I. i razjašnjuju nam ne samo položaj židovske opčine vječnoga grada nego | židovstva dijaspore rimskoga carskoga doba uopće. Upoznavajući nas s njegovim religijoznim mislima i običajima. osvjetljuju ujedno jedan dio vjersko i kulturno-povijesne pozadine prrfkršćalnstva. Daleko pretežni dio ovih 185 spomenika opisani Su grčki, manji dio latinski, nekoliko njih imaju ammejskih ili jevrejskih pismena. Napisi su jezično i paliogratfski včtnredno interesantni. Napokon se može istaknuti ikonografika i kulturno historijska vrijednost slikanja, jedno 90 komadi, koje ponajviše prikazuju židovsko bogoslužje i pobožne običaje. Najveći dio onih 185 komada nadjene je prigodom iskopavanja, koje je MMler izveo 1901.—06. potporom »Društva za unaipredjenje znanosti židovstva.« Iz Palestine.

Židovski guverner Palestine. Kako sm® već na drugom mjestu jatvili, imenovala je engleska vlada Hearberta Samue'la generalnim guvernerom za Palestinu. Herbert Samuel je ugledna ličnost u engleskoj liberalnoj stranci. Bio je dvia puta ministar. Iza pada Asq uitha nije više htio primiti pofftfej, premda su to htjeli i njegovi politički protivnici, U svomu političkomu radu odlučno je ustao protiv programa naoružanja i protiv militarizma, a u irskom pitanju bio jo za dalekosežnu Homenile. Od početka rata bavio Se pitanjem vanjske politike, a osobito problemom Turske i orijenta. Ssimuel,*koji je uvijek bio osvjedočen i uvjeren Židov, malo se jo do tada bavio židovskom politikom. Istom u dodiru s cijonističkim vođama u Engleskoj upoznao se s problemom cijonizma i cijonističkim shvaloanjem židovskoga pitanja. Njegov oštri politički sud, njegov smisao za pravednost i žarko njegovo židovsko srce odmah Su shvatili veličinu cijoaističke ideje. Postao je pobornikom cijonizma, te se, kako i sam veli, kroz tri godine unutak i izvan kabineta zauzeo za cijonizam. Velik dio zasluge, da je došlo do Balfourove deklaracije, ide Samuela. Kao predsjednik »AdvisoTy Committee for Palestince pomagao je u zatjednici Keynes o m cijonistickoj orgćtniziaciji. U januaru imenovan je Samuel savjetnikom lorda AHenbya i pošao je u Jeruzalim. U San Bemn izvjestio je Lloyd Oeorgesa o situaciji u zemlji.

Izbori za židovsku konstituantu. »Times« javlja iz Jeruzalima/: Rezultat izbora za židovsku konstitutmtu u Palestini đ)o-nio je pobjedu eefatrdsfcog elementa, koji namjeravaju da stvore jaki centar i đa goje srdačne odnosaje prema Arapima. Židovska zastava nad JeruzalimOm. »Le Messin« javlja, da je dr. W e i z m a nn dobio nat mir. zboru obećanje, da će se nad JoTuzallimom vijati židovska zastava. Nadalje javlja isti list, da čo sudac Louis Branđ eis i prof. Frankfurter doći u Palestinu, da organizuju upravu Pa L lestine, dok će guvernerom Palestine biti imenovan jedan engleski Židov. Položaj n Palestini. Od »Jewish Palestine, TraveSling and Fonvarding Coommpamy< u Trstu primili Smo ovu brzojavnu vijest: Mjerodavno ličnosti, koje su se nakon žalosnih događaja u Palestini povratili, te otputovali u San Rento ili u Pariz i London, uvjeravaju nias, da u cijeloj zemlji vlada mir i red. Arapi se opet osvijestiše. te ne postoji bojazan, da bi eo ovi žalosni dogĐdaji mogli ponoviti. Iz Londona smo obaviješteni, da će vojum upravu u Palestini doskora zamijeniti civilna uprava. Emigracija u Palestinu nije prekinuta, pa je zadnjom lađom otišlo 50 osoba. Među putnicima bilo je nekoliko uglednih industrijalaca i trgovaca, te 35 haluca. Vilo povoljno razvija se i robni promet s Palestinom. Sve ine vijesti, koje se šire, su neistinite,. Granice Palestine. K vijesti, da je uređenje pitanja granice Palestine konferencija mira u Sata Remu prepustila Frančeškoj i Velikoj Britaniji, javlja »Reuter«, da postoje između tih dviju zemalja razlikosti shvatanja u pogledu tečaja gornjeg Jordana i rijeke Litani, za koje bi Frianceska htjela da Ostanu u gratnicima Sirije. Ipak se može očekivati, dia će prevladati englesko shvatanje. (»The Z. B.«), Nova era u Palestini. Izjava Bomara Lawa, da će se vojna uprava u Palestini zamijeniti civilnom upravom, je vanredtno važan dogođa/j. Dokazuje, dia je Engleska voljna da ostvari svoje obećanje. Iz vijest} ne može se jasno razabrati, u kojem je savezu Bunar La(ws dao ovu izjavu. Bit će, da su zadnji dogođaji u Jeruzalimu dokazali engleskoj vladi, da no smije prepustiti ovakovu važnu i odgovornu zadaću svojevoljnosti vojničkih zapovjednika. Vojna uprava u Palestini teško se objeduje, nju javno mnijenje tuži, da je kriva pogromima u Jeruzalimu. Još prije nekoliko dalna izjavio je zastupnik ratnog minista]rstva u zastupničkoj kući, da je vlada sporazumna sa poduzetim mjerama., a sad uslijedio je opoziv cijele uprave. Možda je ova odreba već rezultat istr%e, koju vodi komisija pod vodstvom jSeinertshagena. Židovski će narod ovu vijest primiti velikim zadovoljstvom. Očekujemo, da će se sad definitivno kasirati osudd vojnog suda protiv Jabotinskija i drugova. Cesto se upozoravalo, db, je vojna okupacija znatna zapreka za početak cijonističkog kolOnizatornog rada. Ustrojenje civilne uprave značilo bi, da je put k radu slobodan. Dosad nije se reklo, da li će emigracija u dogledno vrijeme bita moguća ili ne. Najvažniji je zahtjev, koji možemo staviti, da nam se otvori zemlja. Židovskoj Palestini ne dostaje ljudi ni sila. Najvažniji radovi zapinju, jer spremne

BROJ 14

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

5